Ilustracija (Pexels)
Odgađanje obaveza – ili termin prokrastinacija, česta je pojava koja može trenutno donijeti olakšanje, ali dugoročno šteti produktivnosti i mentalnom zdravlju.
Stručnjaci iz područja psihologije i mentalnog zdravlja otkrivaju zašto odgađamo zadatke i nude osam učinkovitih savjeta za prevladavanje ovog problema.
Ako ne možete započeti zadatak, često je razlog teškoća u suočavanju sa stresom i tjeskobom.
Smanjite stres na način koji vama odgovara – šetnja, boravak na svježem zraku ili vježbe disanja mogu pomoći da se smirite i pripremite za sljedeći korak.
Razvijte svijest o svojim obrascima odgađanja.
Ako umjesto rada iznenada čistite kuhinju ili kupujete online, zapitajte se: "Što radim i zašto?".
Priznajte sebi što se događa, ali bez osuđivanja.
Umjesto samokritike, budite blagi prema sebi.
Svi ponekad odgađamo obaveze. Samosuosjećanje pomaže da se nosite s emocijama na zdrav način i smanjuje potrebu za izbjegavanjem odgovornosti.
Lakše ćete izbjeći prokrastinaciju ako povežete zadatak sa vlastitim vrijednostima i dugoročnim ciljevima.
Na primjer, odlazak u teretanu može imati više smisla ako ga vidite kao ulaganje u svoje zdravlje i budućnost s obitelji.
Umjesto negativnih misli, pokušajte razgovarati sa sobom kao s prijateljem.
Ljubazan i ohrabrujući unutarnji dijalog smanjuje stres i olakšava početak zadatka.
Ako vas preplavljuje količina posla, razložite ga na što jednostavnije korake.
Prvi korak može biti toliko lak da ga je gotovo nemoguće ne napraviti – primjerice, samo izvadite četkice za slikanje na stol ili upalite računalo.
Nejasni zadaci su neprijatelji produktivnosti.
Ako ne znate odakle početi, potražite dodatne informacije ili pomoć. Jasni i konkretni koraci često olakšavaju početak i smanjuju odgađanje.
Rad u društvu može biti snažan motivator.
Zajednički rad čini zadatke ugodnijima i pomaže u regulaciji emocija, dok natjecanje ili izolacija mogu pojačati negativne osjećaje.