U Louvreu uskoro izložba "Pariz-Atena, rođenje moderne Grčke"

(Hina/EPA)

Kao temu prve velike jesenske izložbe pariški je Louvre ove godine izabrao malo poznati dio grčke kulture i povijesti, želeći pokazati na koji je način ta zemlja postala moderna država, a obilježili su je bizantski, pravoslavni i europski utjecaji, posebice francuski.

"Izložba će posjetiteljima donijeti slabo poznat dio ljubavne priče između Francuske i Grčke", rekao je AFP-u Jean-Luc Martinez, bivši ravnatelj Louvrea i jedan od kustosa izložbe, na čijem je postavljanju surađivao s direktoricom atenske pinakoteke, Marinom Lambraki-Plakom i ravnateljicom atenskih arheoloških muzeja, Anastazijom Lazaridou. Obje su s Martinezom kustosice pariške izložbe na kojoj će posjetitelji moći razgledati dvadesetak iznimno vrijednih djela.

Pod nazivom "Pariz-Atena, rođenje moderne Grčke (1675.-1919.)", od 30. rujna do 7. veljače 2022. svi zainteresirani u Louvreu će moći vidjeti više od 360 novih izložaka - slika, kipova, odljeva, ikona, fotografija, crteža, akvarela, narodnih nošnja..., koji putem umjetnosti, kulture i povijesti povezuju dva naroda.

Temelj moderne Grčke počeo je ratom za neovisnost od Osmanskog Carstva, koji je počeo 25. ožujka 1821., a vojno i financijski tada su ga poduprle Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Rusija.

"Taj je događaj u ono doba bio na naslovnicama svih listova, a europski umjetnici i intelektualci angažirali su se na strani Grčke. Podupirali su ih novcem od prodaje svojih djela", objasnio je Martinez.

Dodaje da se engleski pjesnik, Lord Byron čak prijavio u vojsku te je dao život u bitki za opkoljeni gradi Missolonghi. Počast mu je odao francuski slikar Eugène Delacroix svojim amblematskim uljem na platnu pod nazivom "Grčka na ruševinama Missolonghija", jednim od ključnih djela koji će biti izloženi u Parizu.

Godine 1821. slavna Miloska Venera, nazvana tako po najzapadnijem otoku Ciklada, donirana je Louvreu gdje se nalazi i danas.

Na izložbi će se moći razgledati i brojni arheološki artefakti, kao i fotografije koje će dočarati postupnu izgradnju modernoga grčkog identiteta 19. stoljeća, čemu su pridonijeli i švicarski umjetnici s atenskom adresom, članovi obitelji Gilliéron. Nadahnuti drevnim umjetničkim djelima izradili su sportske trofeje za prve moderne Olimpijske igre održane u Ateni 1896.

Putovanje Louvreom završava predstavljanjem slika grupe "Art", koju su u Ateni 1917. osnovali slikari skloni prekidu s akademizmom, u umjetnosti korištenjem ustaljenih tradicionalnih školskih postupaka bez invencije.

Francuskoj javnosti nepoznata, njihova djela vrlo su cijenjena u Grčkoj. Jedno od njih je i "Poljubac" Nikephorosa Lytrasa (1832.-1904.), koji se, kako ističe Martinez, smatra grčkom "Mona Lisom".