ZAGREB

Flora i vegetacija sedrenih barijera Krke dobro strukturirane i bogate vrstama

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Flora i vegetacija sedrenih barijera rijeke Krke dobro su strukturirane i bogate vrstama, što upućuje na njihovu prirodnost i očuvanost, priopćio je u petak Nacionalni park Krka.

Iz parka napominju kako je proces nastajanja sedre osobitost krških rijeka, a biljke, osobito mahovine, služe kao podloga na koju se izlučuje kalcit iz vode.

Iako je taj proces u osnovi fizikalno-kemijski, taloženje sedre uvelike je potpomognuto cijanobakterijama, algama kremenjašicama i ostalim skupinama algi.

Mahovine pak, zbog mnogobrojnih razgranjenih stabalaca obraslih sitnim listićima, imaju veliku površinu s brojnim mikroprostorima koji su idealna podloga za proces osedravanja, a kasnije, kad čitava stabalca budu prekrivena sedrom, služe kao 'armatura' koja uvelike olakšava trodimenzionalni rast sedre.

Potom se na sedru naseljavaju vaskularne biljke (one koje imaju list, stabljiku i korijen), formirajući specifične biljne zajednice sedrenih barijera.

Brojni istraživači 20. stoljeća veliku ulogu u procesu osedravanja i formiranja sedrenih tvorevina pripisuju mahovinama i algama. Vegetacija na sedrenim barijerama najuočljiviji je i biomasom najveći dio živoga svijeta na njima.

Posljednja sustavna istraživanja koja obuhvaćaju ukupnu makrofitsku vegetaciju (mahovine, vaskularno bilje i alge parožine) obavljena su još sredinom 50-ih godina 20. stoljeća.

Sustavna istraživanja flore, vegetacije i ekologije mahovina na sedrenim barijerama prvi je proveo Zlatko Pavletić, obavivši detaljna terenska istraživanja na flori mahovina, no pažnju je obratio i na vegetaciju i ekološke odnose.

Više od pola stoljeća nakon toga, istraživanje koje je 2018. provelo Hrvatsko udruženje slatkovodnih ekologa dalo je prvi cjeloviti uvid u floru i vegetaciju sedrenih barijera na Krki, i to na svih sedam slapova.

Rezultati istraživanja Hrvatskog udruženja slatkovodnih ekologa pokazali su da su flora i vegetacija sedrenih barijera rijeke Krke dobro strukturirane i bogate vrstama, što upućuje na njihovu prirodnost i očuvanost.

U usporedbi s rezultatima Pavletićevih istraživanja, uočljivo je da su slapovi danas znatno više zasjenjeni drvenastom vegetacijom i da se površina otvorenih slapišta smanjila.

Upravo zaraštanje barijera makrovegetacijom predstavlja problem - vegetacija mijenja smjerove toka, što dovodi do zaustavljanja procesa osedravanja i do potpunog prestanka toka na pojedinim dijelovima.

Na opstanak i razvoj sedrenih barijera negativno utječe i prorastanje korijenja makrovegetacije, jer narušava stabilnost same barijere i sprječava protok vode uslijed zatvaranja kanala, upozoravaju u Nacionalnom parku.

Dodaju kako negativan utjecaj makrovegetacije naročito dolazi do izražaja kada se pojave invazivne vrste, poput pajasena. S ciljem dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, Javna ustanova Nacionalni park Krka 2017. počela je provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt "Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku . izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja“, stoji u priopćenju.


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama