ASTROFOTOGRAF

ALEKSANDAR MERLAK Amater iz najmanjeg grada na svijetu fotoaparatom "lovi" meteore i udaljena nebeska tijela

| Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO
Cometta Garradd, Aleksandar Merlak

Neobičan je to hobi, dok drugi skupljaju poštanske marke ili značke, on i njegovi istomišljenici sakupljaju podatke o meteorima. Dnevno oko 100 terabajta podataka koji se šalju na server Globalne meteorske mreže u Kanadi

Fotografiranje noćnog neba i planeta, zvijezda, maglica i galaksija njegova je dugogodišnja opsesija. Astrofotografijom se ozbiljnije bavi dva desetljeća, otkada je kupio svoj prvi teleskop. Svojevremeno nam je povjerio da je zapravo sreća što živi u najmanjem gradu na svijetu Humu u kojem nema većeg svjetlosnog zagađenja pa se praktički amaterskom astrofotografijom može baviti s kućnog praga.

U međuvremenu se prebacio na snimanje meteora, a da je Aleksandar Merlak mnogima poznat kao vlasnik kultne Konobe Hum, pobornik očuvanja tradicije najmanjeg grada na svijetu, ali i vrstan amaterski fotograf, postao istarski znalac za meteore, saznali smo nedavno kada se oglasio komentirajući pad meteora koji je usred bijelog dana eksplodirao u atmosferi iznad zapadne Hrvatske. Danas se može reći da Istra ima tri znalca za meteore, Damira Šegona, Korada Korlevića i Merlaka

Počeo u Višnjanu

- Meteori su me zaintrigirali 2006. godine kada sam čuo da je osnovana Hrvatska meteorska mreža. S obzirom da sam se bavio astrofotografijom, odlučio sam ih kontaktirati i tako sam došao do prve kamere. Otišao sam na radionicu u Višnjan i tamo upoznao istomišljenike. Dobili smo kameru besplatno, ali imali smo obavezu kao operateri svako toliko pogledati je li sve u redu. Problem je bio što nam je trebao kompjuter koji radi od 0 do 24 sata, Internet, trošili su se neki resursi, kamere su bile analogne s dosta lošom slikom pa smo u međuvremenu prešli na Globalnu meteorsku mrežu i prebacili smo se na mini računala koja troše manje struje, jeftinija su i dostupnija. Počeo sam eksperimentirati s raznim objektivima i kamerama i sada sam konačno zaokružio sustav, kaže Merlak.

Ovaj se stanovnik najmanjeg grada na svijetu već dugo amaterski bavi fotografijom. Uz tri eminentna hrvatska fotografa, članova ULUPUH-ove Sekcije za fotografiju Dražena Lapića, Ratka Mavara i Damila Kalogjeru, koautor je umjetničke fotomonografije "Hum, najmanji grad na ©ijelome svijetu". A onda je otkrio astrofotografiju koja već po definiciji podrazumijeva snimanje vrlo tamnih objekata na noćnom nebu. Fotoosjetljivi materijali u stanju su prikupljati svjetlost nebeskih objekata tijekom dužeg vremenskog intervala, ekspozicije, te ih na taj način učiniti vidljivima.

- Jednom kada ti sve to uđe pod kožu ne možeš se riješiti. Meni je astrofotografija bila primarna, sada sam malo zastao. Trebao bi negdje smjestiti teleskop da je zaštićen i dostupniji jer ovako je teško nositi opremu koja ima 100 do 200 kilograma svaki dan vani pa kalibrirati pa opet u slučaju lošeg vremena vratiti unutra. Prebacio sam se na snimanje meteora s time da se sada ipak jednim dijelom vraćam astrofotografiji, ali širokokutnoj. Nabavio sam jako osjetljive objektive s kojima bi sada volio raditi fotografije na primjer Mliječnog puta s nekim istarskim motivima: kažunom, starim drvom ili Humom, povjerio nam je Merlak. Laicima nepojmljivo, ali nebeska tijela, primjerice najudaljenije galaksije od kojih nas dijele milijuni svjetlosnih godina, moguće je, kaže Merlak, fotografirati s kućnog praga.

Merlak je dugogodišnji član Hrvatske meteorske mreže koju je pokrenuo Damir Šegon. Uz njih je i član Denis Vida. U kolovozu 2006. godine, na maksimum aktivnosti Perzeida pri Zvjezdarnici u Puli provedeni su prvi eksperimenti video opažanja meteora jeftinim CCTV kamerama, a projekt Hrvatske meteorske mreže ubrzo zatim pokrenuo je Znanstveno-edukacijski centar Višnjan koji tradiciju opažanja meteora čuva još od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Detekcija meteora

U međuvremenu se Merlak uključio i u Global meteor network projekt čiji je cilj promatranje meteora, globalnom mrežom kamera usmjerenih na noćno nebo. Svaka je kamera povezana na Raspberry Pi koji radi s otvorenim kodom softvera za snimanje, kompresiju i otkrivanje meteora. Meteorskom stanicom moguće je istražiti formaciju i evoluciju Sunčevog sustava.

- Kroz Istrastream prodajemo postaje za automatsku detekciju meteora. Nas trojica Damjan Nemarnik i Vlado Jovanović i ja otvorili smo firmu među ostalim i za prodaju ovakvih kamera. Sva tri bavimo se amaterski i meteo postajama. Primarno smo zbog toga otvorili firmu, a onda se pojavio video nadzor pa smo i to radili, a već dvije godine proizvodimo kamere. Slažemo komponente. U Istri je već postavljeno desetak kamera, sveukupno ih je tridesetak postavljeno po Hrvatskoj. Većinom su ih uzela astronomska društva, svako ima po jednu. U cijelom svijetu za sada ih je tristotinjak. Mreža se sve više širi, kaže Merlak, a na pitanje zašto je tako važno pratiti meteore, sve što se događa na nebu i u našem međuplanetarnom susjedstvu, kaže kako meteori ne predstavljaju prijetnju jer u potpunosti "izgaraju" u atmosferi, ali njihove orbite mogu biti vrlo dobar pokazatelj nečeg većeg na putu jer uglavnom imaju istu orbitu kao i njihovo matično tijelo, kometa ili asteroid. Moglo bi se pola u šali pola u zbilji da je cilj Global meteor network projekta "spasiti" svijet, ali radeći to, možda uz put i naučiti nešto o Sunčevom sustavu.

- Sve što ulazi u atmosferu dio je nekog većeg objekta koji je prošao kroz Sunčev sustav. Meteori imaju istu putanju i tako se može otkriti novi objekt koji može biti potencijalno opasan za Zemlju. Nama svaki sustav, svaka kamera, dnevno računa orbite svakog meteora zabilježenog na fotografiji. Znamo točno odakle je došao iz Sunčevog sustava i to na dnevnoj bazi. To je hobi, ali dosta odgovoran. Svako jutro uz vijesti pogledam fotografije koje su na kamerama. Ukoliko su nešto zabilježile onda se prikupljaju odmah podaci da bi se mogli dalje obrađivati. U Globalnoj meteorskoj mreži sve je na volonterskoj razini. Zvjezdarnicama je korisno da im amateri obavljaju taj dio posla, prikupljaju podatke koje one poslije obrađuju, priča nam Merlak. Neobičan je to hobi, dok drugi skupljaju poštanske marke ili značke, on i njegovi istomišljenici sakupljaju podatke o meteorima. Dnevno oko 100 terabajta podataka koji se šalju na server Globalne meteorske mreže u Kanadi.

Merlak i dalje prikuplja informacije o meteoru koji je krajem veljače u prijepodnevnim satima eksplodirao iznad zapadne Hrvatske. Pratio je sve što se objavljivalo na društvenim mrežama, kontaktirao očevidce. Prema višegodišnjem iskustvu, za ovako brzim meteorima ne ostaju krupniji meteoriti već sav materijal "izgori" u atmosferi. Moguće je međutim da sitniji komadi veličine do desetak grama "prežive" eksploziju, te se rasprše na širem području.

- Još uvijek radimo na tom meteoru. Sve koji su ga slikali mobitelima, radili video snimke, zamolili smo da ih noću naprave s iste pozicije tako da dobijemo zvijezde na nebu po kojima ćemo moći izračunati otprilike gdje je meteor mogao završiti ukoliko je pao na zemlju. Još uvijek nismo prikupili sve noćne fotografije s zvijezdama da bi mogli dobiti preciznije podatke. No pretpostavka da je let završio iznad Slovenije pokazala se točnom. Dijelove ovog meteora teške 203 grama pronašli su tako u dvorištu kuće u selu Prečna u blizini Novog Mesta. Ovakvi bolidi, kako u žargonu nazivamo "jače" meteore, koji su vidljivi danju, nadasve su rijetki. Voljeli bi da ih ima više jer moguće je prikupiti puno podataka. Primjerice ovaj meteor zapazilo je sedamdesetak očevidaca iz Hrvatske, Italije, Mađarske i Slovenije, napravljeno je puno statičkih fotografija, četiri video zapisa, od toga tri iz automobila, jedan sa fiksne lokacije. Okvirno mu je procijenjena brzina od 21 km/s, masa na 5,5 tona, a veličina na oko 1,5 metara, kaže Merlak i dodaje kako su ovakvih intervencija ove zime imali pet.

"Jači" meteori

Zabilježili su, naime, pet "većih" meteora, što je dokumentirano i na fotografijama. Nedavno, kada je zabilježen pad jednog manjeg dijela meteora veličine ping pong loptice, negdje u šibenskom zaleđu, Merlak je zajedno s četiri prijatelja krenuo pretraživati teren, ali je jako nepristupačan i ništa nisu našli. Jedan meteor izgorio je iznad riječkog zaljeva, negdje između Krka i Rijeke, a da je pao, završio bi u moru. Merlak kaže da su u ovo doba godine nešto češći upravo ovakvi "jači" meteori. Inače na noć ih se kamerama zna zabilježiti po dvjesto, tristo komada, ali su sve mali. Kada je po srijedi meteorska kiša Perzeida, Geminida i drugih, onda ih kamera zabilježi i do tisuću na noć.

Iako se dva desetljeća bavi noćnim foto - lovom na nebeska tijela nije vidio NLO, ali je zato zapazio svakakve pojave, a sve su, kaže, bile objašnjive.

- Uvijek su to neki sateliti koji imaju čudne putanje. Nedavno je tvrtka Elona Muska lansirala raketu sa šezdesetak malih satelita. Ljudi su zapazivši ih čak zvali policiju, a mi ih na kamerama imamo gotovo svaku noć, nasmijao se Merlak.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of