tako to radi skandinavija

Što djeca uče u prvom razredu u Švedskoj, Norveškoj i Danskoj

| Autor: Glas Istre
Ilustracija (Unsplash)

Ilustracija (Unsplash)


Osnovno obrazovanje u skandinavskim zemljama donosi zanimljive i inovativne pristupe, prilagođene potrebama djece, prenosi N1.

Švedska

Obavezno osnovno obrazovanje u Švedskoj temelji se na 16 predmeta: švedski, matematika, tjelesni odgoj, engleski jezik, rukotvorine, glazba, likovna umjetnost, tehnologija, fizika, kemija, biologija, povijest, društvene znanosti, vjera, geografija i domaćinstvo. Svi predmeti uče se od prvog razreda. No, ocjene dobivaju tek od 6. razreda, a prije toga nastavno osoblje za svako dijete izrađuje individualni razvojni plan. U ovom razdoblju puno se pažnje posvećuje samoispravljanju, a djeca preuzimaju dio odgovornosti za ono što trebaju naučiti, piše Zadovoljna.rs.

S obzirom na to da obvezno obrazovanje za njih počinje tek sa sedam godina, predškolski i prvi razred se malo razlikuju, pa su sva djeca na istoj razini na samom početku obrazovanja, kada tek počinju učiti slova, pisanje, čitanje i zbrajanje… Škole u Švedskoj nemaju zvono, ali asistenti obavještavaju djecu da je odmor završio te da je vrijeme da se tiho i brzo vrate u učionice. Svu potrebnu opremu, od pernica do iPada, osiguravaju škole pa se ruksaci ostavljaju ispred učionice.

Svakog jutra učitelji s učenicima prolaze kroz dnevni vizualni plan nastave kako bi potaknuli njihov osjećaj za vrijeme. Na svakom stolu su po dvije karte, zelene koje okreću ako mogu samostalno raditi, a crvene kada im treba pomoć. Na ovaj način švedski obrazovni sustav želi potaknuti svako dijete da razvije odgovornost prema svom obrazovanju.

Izlasci vani tijekom dana obvezni su i po ledenom vremenu, tako da škole imaju adekvatnu odjeću za svako godišnje doba. U većini škola učenici ostavljaju cipele ispred vrata, a unutra ostaju samo u čarapama.

Norveška

U prvom razredu osnovne škole učenici većinu vremena provode igrajući obrazovne igre i učeći društvene strukture, abecedu, osnove zbrajanja i oduzimanja te osnovne vještine engleskog jezika. Tijekom prvih sedam razreda nema ocjena, no nastavno osoblje često piše komentare, analize, a ponekad i neslužbenu ocjenu na ispitima. Testove je potrebno nositi kući i pokazati roditeljima. Postoji i uvodni test koji nastavniku daje do znanja je li učenik iznad prosjeka ili treba dodatnu pomoć.

Škole u Norveškoj posebnu pozornost posvećuju prehrani djece, a grickalice i kolači su zabranjeni, osim ako se ne rade na satu kuhanja. To se prakticira i kod kuće, pa norveški roditelji djeci serviraju laži o čarobnim ladicama sa slatkišima koje se otvaraju subotom. Djeca ručak donose u kutijama, a taj se obrok najčešće sastoji od sendviča, voća i boce vode. Nastava počinje između osam i devet ujutro i traje između 25 i 30 minuta.

Za razliku od Švedske, gdje je sve besplatno, norveške škole će svojim učenicima osigurati knjige, dok svu ostalu opremu donose sami.

Danska

Škole u Danskoj zahtijevaju da obvezno školovanje započne u dobi od šest godina. Obrazovni pristup u ovoj zemlji izbjegava rangiranje razreda i formalne testove. Umjesto toga, djeca rade u grupama i potiču se na kreativan rad. Naglasak je na rješavanju problema, a ne na pamćenju informacija.

Umjesto "učitelj" ili "profesor", nastavno osoblje se oslovljava imenom. Od prvog razreda djeca uče engleski, danski, glazbu, likovnu umjetnost, tjelesni odgoj, matematiku, prirodu i tehnologiju. Sva bi djeca trebala vježbati u prosjeku 45 minuta dnevno tijekom školskog dana. Kretanje se može izvoditi na satovima sporta i u sklopu prateće nastave.

Učenici prvog razreda dnevno u školi provode oko pet sati, što uključuje tri sata tjelovježbe dnevno, isto toliko izleta, tjelesne aktivnosti i pauzu za ručak.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum