(NE)PRAVEDNA RASPODJELA?
NEMA RAZLIKE IZMEĐU VELIKIH I MALIH: Novi Zakon o gospodarenju otpadom mogao bi financijski UNIŠTITI PRIVATNE IZNAJMLJIVAČE
S obzirom da miješani komunalni otpad prikupljaju jedinice lokalne samouprave, a selektirani otpad poput papira i metala ugovorni partneri, pitanje je kako će se voditi statistika odvoza otpada, što može dovesti do određenih penalizacija jer je premisa da koliko smeća napraviš, toliko i platiš. Bit će to znatno veći izdaci za iznajmljivače, njih nekoliko tisuća u Istarskoj županiji, a neke bi moglo koštati i posla, upozorava saborski zastupnik IDS-a Marin Lerotić
Ilustracija (Snimio Neven Lazarević)
Prijedlog novog Zakona o gospodarenju otpadom, koji je još u veljači prošao javno savjetovanje te bi ga Hrvatski sabor mogao proglasiti još prije ljetne stanke, u nepovoljan položaj stavlja male iznajmljivače, vlasnike apartmane i obrtnike.
Naime, novi zakonski prijedlog u praksi izjednačava privatne iznajmljivače s kampovima, hotelima i hotelskim tvrtkama u prikupljanju selektiranog otpada za koji će morati sklapati ugovore za odvoz papira, stakla, plastike i metala s odgovarajućim tvrtkama, poput Metisa, te dodatno plaćati za takav odvoz bez obzira iznajmljuju li jednu sobu u stanu, vilu s bazenom ili imaju hotel s desetak soba.
Cijene odvoza otpada propisivat će jedinice lokalne samouprave, predlaže se u zakonu koji je već izazvao snažna protivljenja i nedoumice kod građana kojih se to tiče. Reagirali su i političari te Udruga gradova i Hrvatski savez udruga obiteljskog smještaja. "Mišljenja smo da bi se Zakon o gospodarenju otpadom trebao uskladiti s postojećom zakonskom regulativom i, ako govorimo o iznajmljivanju u kućanstvu i cijeni minimalne javne usluge za iznajmljivače, trebale bi se poštivati granice postavljene u Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti. Imamo veliki broj iznajmljivača, npr. soba u višestambenim zgradama, i u naravi je neprovedivo njih tretirati kao korisnike koji nisu kućanstvo te cijenu minimalne javne usluge za male iznajmljivače izjednačiti s cijenom za primjerice turistički resort", ističu u Udruzi gradova.
"Zakonu o zbrinjavanju otpada u obiteljskom smještaju definitivno ne pije vodu po svom načinu postavljanja u funkciju", poručuje Mirko Bulić, predsjednik Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja, koji ne podržava da se ista pravila primjenjuju za privatne iznajmljivače i hotelske kuće.
- Hoteli rade minimum 180 dana i imaju kompletnu uslugu, što govori da se mogu profesionalno baviti tim poslom. U obiteljskom smještaju se radi od sedam do 45 dana u godini. Privatni iznajmljivači nužno su zlo svakog domaćinstva, koje i samo arbitrira između siromaštva i preživljavanja, da ne odu na listu socijalno ugroženih, podsjeća Bulić.
U raspravu o novom Zakonu o gospodarenju otpadnom uključio se i IDS-ov saborski zastupnik Marin Lerotić koji kaže da su za male, obiteljske iznajmljivače važne dvije točke spomenutog zakona.
"Prvo, to su svi troškovi koje pokriva cijena jedinstvene javne usluge koja nije opravdana za sve korisnike. U tu cijenu obvezne minimalne javne usluge obračunati su troškovi predavanja glomaznog otpada koji je različit i ovisi o veličini kućanstva pa cijena ne može biti jednaka", objašnjava Lerotić.
Diskriminirajućom i neopravdanom smatra odredbu po kojoj se korisnik može razvrstati i u kategoriju "kućanstvo" i u kategoriju po kojoj "nije kućanstvo", ali se onda korisnik svrstava u kategoriju po kojoj "nije kućanstvo" i tako plaća naknadu. "Riječ je o ljudima koji istu kuću ili prostor koriste i za, primjerice, obrt ili neku uslužnu djelatnost i za stanovanje. Može se raditi i o različitim odnosima - kad vlasnik iznajmi prostor u svom kućanstvu nekome za obrt, a on stanuje na istoj adresi."
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
