PREDSJEDNIK UPRAVE UNILINEA

BORIS ŽGOMBA: Neke turističke zajednice u Istri su izvrsne. Nažalost, imamo direktore TZ-a koji se ne snalaze i sumnjam da će na tim pozicijama ostati

Donedavno smo bili zemlja s najboljom kvalitetom po tom pitanju, bili smo neprikosnoveni, naše uslužno osoblje je bilo vrhunsko. Sada imamo vrhunske hotele i restorane, ali sasvim sigurno s radnom snagom koji će to servisirati nećemo imati ravnomjernu razinu kvalitete. Trebat će vremena da se to dovede u balans. Nedovoljno kvalitetna radna snaga je opasnost za naš turizam, naglasio je Žgomba

| Autor: Robert FRANK
Boris Žgomba (Snimio Milivoj Mijošek)

Boris Žgomba (Snimio Milivoj Mijošek)


Svaka kriza otvara nove mogućnosti. Samo njome treba znati upravljati. Kaže to Boris Žgomba, predsjednik Uprave Unilinea, turističke kompanije i najvećeg turističkog turoperatora, potpredsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK, član izvršnog odbora ECTAA-e u razgovoru koji smo vodili povodom sezone koja je pred vratima, a opterećena je brojnim problemima. Ovaj posljednji, s ruskom invazijom na Ukrajinu, sa sobom je doveo inflaciju i povećanje cijena. Vremena su izazovna, kaže Žgomba koji je duboko uronjen u svijet, probleme, ali i nadanja hrvatskog turizma.

- U ovom trenutku hrvatski turizam ima četiri velika problema: covid, radnu snagu, ukrajinsku krizu, inflaciju i povećanje cijena? Koji je od tih problema možda i najveći?

-Rekao bih da je to, barem trenutno, ipak Ukrajina i mogućnost eskalacije tog sukoba. Aktualna situacija nosi neizvjesnost, ali svi znamo da može biti još i gore nitko od nas još uvijek ne zna može li sve to izgledati. To je rat u Europi u kojoj sudjeluje jedna od najvećih svjetskih sila, i to nuklearna. Ne moram posebno naglašavati koliko tako nešto utječe na turizam u Europi i na goste izvan Europe koji ovdje dolaze turistički. Svi oni dolaze u destinaciju koja se generalno zove Europa. Kad uzmemo u obzir da se rat vodi u Europi, u jednom njenom dijelu, takva slika koju imaju turisti izvan Europe nije dobra. Zato ćemo osjetiti i već osjećamo pad rezervacija. Uzmimo za primjer azijske i američke goste: zbog covida nisu dvije godine dolazili u Europu i u trenutku kada su se trebali pokrenuti cjelokupna turistička situacija se prolongira zbog rata u Ukrajini kao dijelu Europe koji je daleko od nas, ali očito dovoljno blizu. Zbog svega toga rezervacije su usporene i dio njih je na čekanju.

- Nije, ipak, dramatično loše?

- Ne, nije ni dramatično to što se zbiva, ni nedostižno ono što priželjkujemo. Tek smo na polovici ožujka, ima još dovoljno vremena da se to nadoknadi i u last minutu kapaciteti popune.

- A ni konkurencija ne spava?

- Opasno je da bi zbog velike borbe za gosta moglo doći do nereda na tržištu. Naša konkurencija kreće agresivno u privlačenje gostiju pa možemo očekivati i damping cijene, i bookinge u zadnji trenutak i potencijalno konfuznu turističku godinu. Unatoč svemu, smatram da ipak možemo očekivati solidan promet.

Poremećaji na tržištima

- Teško je vjerovati da će rat u Ukrajini završiti do ljeta. On uzima svoju turističku žrtvu.

- Načelno se slažem. Kad taj sukob uđe u neku fazu pregovaranja ili možda smanjivanja ratnih sukoba, to će sigurno manje utjecati na turiste i njihovu odluku otići na putovanje ili ne. Tako da ne očekujem da će sukob u Ukrajini, ne dođe li do neke veće eskalacije, imati strašan i poražavajući turistički učinak za Hrvatsku.

- Poljaci su nam gosti koji ulaze u top pet po broju dolazaka. Ratna kriza kod njih se jako osjeća, oni bi mogli zakazati u dolascima.

- Sigurno će doći do poremećaja na poljskom turističkom tržištu. Poljska je opterećena i blizinom rata, povijesnim političkim odnosima s Rusijom i velikim brojem izbjeglica. U takvoj situaciji angažirane su javne i socijalne, policija, vatrogasci, i ti ljudi s obiteljima teško će moći na ljetni godišnji odmor. A upravo to su potencijalno naši turisti. Neće nam njihov dolazak pasti za 50%, ali past će.

- No prednost nam i dalje ostaje što smo auto destinacija?

-Svakako. Posebno u ovoj situaciji činjenica da smo auto destinacija je okolnost koja nam ide u prilog. No ta prednost neće biti kao u dvije protekle sezone kad je pandemija pogodovala auto gostima i auto destinacijama kao nikada prije. Druge države, do kojih se može doći isključivo ili dominantno zrakoplovima, bile su ugroženije nego mi. Sada se ta naša prednost malo topi. Sezona avio prometa će vjerojatno porasti, biti će veća i duža, ali to u ovom trenutku neće pretjerano utjecati na hrvatski turizam. Situacija u Ukrajini donosi veliku neizvjesnost i problem, generira inflaciju i povećanje cijena. Najgore je to što nitko na svijetu u ovom trenutku ne može predvidjeti u kojem smjeru i koliko dugo može ići taj sukob.

- Živimo u trenutku povećanja cijena svih usluga. Hoće li se to dogoditi i u turističkom sektoru?

- Ako se situacija s Ukrajinom stabilizira, najveći problem i izazov našeg turizma upravo je povećanje cijena. Cijene energenata i hrane su jako porasle, poskupljuju i usluge, transport i ostalo. Sve to jako će negativno utjecati na želje gostiju za dolaskom, kao i na njihovu mogućnost da si priušte nekoliko dana ugodnog godišnjeg odmora. Krenimo od običnog turista iz, recimo, Njemačke: on točno zna koliko si novaca godišnje može izdvojiti za godišnji odmor. Podizanjem cijena njegov budžet za godišnji se smanjuje. To je problem. Isto kao što je problem što će se zbog sankcija Europe prema Rusiji u samoj Europi smanjivati zapošljavanje, ljudi će ostajati bez radnih mjesta ili će im se plaće smanjivati.

- A i kad dođe kod nas, turista će dočekati veće cijene.

- U to nema sumnje. Porast će cijena izvanpansionske potrošnje.

- Kao i najam vila i hotelski smještaj?

- To će ovisiti o konjunkturi ponude i potražnje. Kad govorimo o hotelima, imamo konkurenciju na cijelom euromediteranskom području. Ako on bude držao niže cijene, a mi imamo problema s potražnjom, morat ćemo balansirati. Cijene će, u konačnici je tako najpoštenije i jedino moguće, odrediti tržište. Bude li situacija kao prošle godine, kad se tražio krevet više ili stol više, cijene će porasti.

- Hoće li pasti ukupni turistički promet?

- Na to pitanje nema preciznog odgovora. Imamo previše nesigurnih varijabli u jednadžbi hrvatskog turizma. Ne znamo koliko će trajati rat u Ukrajini, covid je još uvijek tu, nemamo stabilne ulazne troškove, a ostaje i problem radne. Gost će morati biti spreman platiti više za ono što je dosad dobivao za manje novca. Srećom po nas, takva mu je situacija i u matičnoj državi, jer svugdje sve poskupljuje.

Neturistički problem

- A covid kao problem, zanemarili smo ga.

- Nije nestao, iako se svi ponašamo kao da ga više nema. A ima, tu je. Opet, covid više nije toliko turistički koliko medicinski problem. Dobra vijest je da posljedice bolesti nisu kao na početku, kad se epidemija tek pojavila. U ovom trenutku na turističkom tržištu covid i nije tema, ni u Hrvatskoj niti bilo gdje. Turističke destinacije se gotovo u cijelosti otvaraju. Naš stožer je po tom pitanju odradio izvrstan posao, bilo je i dobrih i loših poteza, ali generalno sustav nije zakazao. Naš je turizam od covida na neki način i profitirao. S dobro pogođenim mjerama i sigurnosti gostiju, kao i s izvrsnim programom Ministarstva turizma "Save stay in Croatia", koji je puno pomogao u objašnjavanju naših prednosti, postigli smo dobre rezultate. Sada ulazimo u treću godinu u kojoj je izgledno, barem po onome što kažu epidemiolozi, da ćemo imati mirno proljeće i ljeto. Covid nije nestao, o njemu treba voditi računa i paziti, ali smo svjesni da želimo živjeti, putovati, zabavljati i opuštati se. To i jest smisao života. Da nije nesigurnosti s Ukrajinom, da je samo covid problem, usudio bih se reći da bi već imali dobru predsezonu koja sada već ipak pomalo zakazuje.

- Kao četvrti problem turizma detektirali smo radnu snagu.

- To je problem i generalno, a ne samo hrvatskog turizma. Procjena je da je prošle sezone nedostajalo 100 tisuća ljudi koji bi na prvim linijama odradili turističku sezonu. Činjenica je da tih ljudi u Hrvatskoj nema, kao ni u državama našeg okruženja. Vrlo je izgledno da ćemo ovdje sve više imati radnike koji nisu s europskog kontinenta. Svejedno, da li će dolaziti iz Indije, Filipina ili neke druge zemlje. Svima onima koji su za to zabrinuti treba reći da je to u hospitality industriji u Europi sasvim normalno. U velikom dijelu turizma više ne radi domicilno stanovništvo, posebno ne na lošijim radnim mjestima. Nemojmo od toga bježati. Nema potrebe negirati te trendove.

- Hoće li se dolazak nove radne snage iz udaljenijih dijelova svijeta odraziti na kvalitetu usluge?

- Da, barem u prvom razdoblju. Donedavno smo bili zemlja s najboljom kvalitetom po tom pitanju, bili smo neprikosnoveni, naše uslužno osoblje je bilo vrhunsko. Sada imamo vrhunske hotele i restorane, ali sasvim sigurno s radnom snagom koji će to servisirati nećemo imati ravnomjernu razinu kvalitete. Trebat će vremena da se to dovede u balans. Nedovoljno kvalitetna radna snaga je opasnost za naš turizam. Nošeni potražnjom na tržištu, morat ćemo se opredjeljivati za cjelogodišnje ugovore o radu, neovisno što to poslodavcu u prvom trenutku neće ni trebati ni odgovarati. Ali drugog izbora neće imati. Trenažni proces za kvalitetnog uslužnog djelatnika u turizmu traje minimalno tri mjeseca. Prekomplicirano je i nepotrebno svake godine to nanovo raditi. I zato će radna snaga koja dolazi iz siromašnijih dijelova svijeta ostajati ovdje veći dio godine, koliko god to sa sobom nosi niz novih izazova u obliku naseljavanja. Ako smo otvorena europska zemlja moramo na to biti spremni. Ako želimo imati razvijen turizam, nećemo ga postići bez uvoza radne snage koja će se postupno integrirati u naše društvo. Privremeni, sezonski radnici, posebno oni kvalitetniji, s vremenom će ovdje ostajati veći dio godine, sa njima će onda dolaziti i obitelji. To je realnost.

Izazovna sezona

- Kako ste kao kompanija preživjeli zadnje dvije godine?

- U ove dvije pandemijske godine prolazili smo velika iskušenja. U 2020. smo ostvarili gubitak, ali u ograničenom i kontroliranom dijelu. U 2021. smo ostvarili dobit kojom ćemo veći dio gubitka prethodne godine sanirati. Za dobre rezultate u 2021. zaslužni smo mi sami, ali i odlične mjere Vlade za očuvanje radnih mjesta koje su direktno pomogle da ljude zadržimo na radnim mjestima.

- A ova godina?

- U njoj će se možda i najteže raditi. Dok je 2020. bila godina bez očekivanja, po principu uhvati što možeš, 2021. je bila godina skromnijih očekivanja, a ostvarilo se više od toga. Ove godine nas sustižu svi problemi, i još su tu novi, poput situacije sa ratom u Ukrajini, ali i inflacije koja se nakon puno godina ponovno pojavljuje. Bit će veliki izazov biti na razini 2021. s kojom smo bili zadovoljni. Nemamo nikakvu sigurnost da će sve ispasti dobro, iako se s investicijama spremamo za to. Treba biti proaktivan u smislu potrošnje i u smislu rada, nadajući se najboljem. Zbog svega toga je 2022. iznimno zahtjevna. Nama u Unilineu je važno Azijsko tržište. S predstavništvima u Koreji i Kini smo u stalnom kontaktu. Postoji veliki interes za putovanja u Europu. Mi smo trenutno u aktivnoj fazi zapošljavanja u očekivanju kvalitetnije sezone. Ne izgleda sve loše, naravno, ali se preko noći sve može promijeniti.

- Vi ste najjači u rent a car industriji. Kakva je u njoj situacija?

- Cijela industrija i Hrvatske i Europe u velikom je problemu, prije svega oko dobave automobila. Sezona će biti izazovna: potražnja će za vozilima biti veća od ponude! Eto, novi problem je što se žice koje se stavljaju u automobile proizvode u Ukrajini. To je opet nova situacija, opskrba je nesređena i nepouzdana. Živimo u ludim vremenima – tek se riješe čipovi, a onda nema žica…

- Koji dio poslovanja vaše kompanije je ostvario rezultate kojima ste zadovoljni?

- Na primjer, naš E-tours iz Zagreba, čije se poslovanje temelji na korporativnim i inozemnim putovanjima te avio kartama. U tom segmentu nismo osjećali veći pad. Tko poslovno mora putovati, s time je nastavio i prošle godine. To nam je osiguralo stabilno poslovanje. Veoma važan dio je sportski turizam, rent a car poslovanje i određeni segmenti incoming turizma. Ušli smo u ovu godinu sa svim neizvjesnostima, nepoznanicama i upitnicima, i dalje gledamo s optimizmom.

- Jeste li zadovoljni suradnjom s nadležnim ministarstvom i HTZ-om?

- U protekle dvije sezone i u ovom dijelu godine Ministarstvo turizma i HTZ odradili su velik posao. Njihov program "Safe stay in Croatia" pokazao se kao pun pogodak. Ministrica je angažirana kod pojave svakog problema. Skupa smo se dobro nadopunjavali s Ministarstvom financija, Ministarstvom rada i svim ostalim ministarstvima. Puno je napravljeno po pitanju osiguranja bespovratnih sredstava iz EU-a za sektor turizma. Po prvi put ikad osigurana EU bespovratna sredstva u ovako velikom iznosu od čak 2,2 milijarde kuna, a ona namijenjena privatnom sektoru 1,2 milijarde (male, srednje i velike) i 930 milijuna kuna za javnu turističku infrastrukturu. Svi projekti moraju doprinijeti održivom i odgovornom turizmu. Imamo prilike aplicirati se na fondove za kvalitetan iskorak u održivom i odgovornom turizmu. Slovenija je, recimo, sve toplice i centre napravila na taj način. Potpuno je rebrendirala svoj turizam.

Lokalno i turizam

- Istra je još uvijek pokretač turističkog razvoja i prometa. Koliko infrastruktura to može podnijeti? Kako osigurati suživot lokalnog stanovništva s turizmom?

- Zadnjih godina se u Istri puno ulaže u infrastrukturu, završava se cestovni pravac Ipsilon, što je velika stvar, no i dalje je po tom pitanju puno posla. Jedan od većih izazova je kako pomiriti i dovesti u što skladniji odnos poziciju i kvalitetu života domaćeg čovjeka koji živi u turističkom mjestu i turizma koji se u njemu odvija. Uloga gradskih vlasti je po tom pitanju presudna.

-Što mislite o problemima opterećenoj Zračnoj luci Pula i njenim potencijalima?

- Problematika Zračne luke koja stagnira uskoro bi se trebala razriješiti. Treba povećati promet, treba uložiti novac. Koliko god je Istra sigurna oko dolazaka turista, jer je za većinu auto destinacija, nemojmo se zavaravati – budućnost je u avionima i zračnom prometu! I zato sada ne treba propustiti priliku oko postavljanja zdravih temelja tog biznisa.

- Novi zakon o turističkim zajednicama propisuje da se do lipnja moraju provesti novi izbori za direktore TZ-a.

- Ta odluka je izazvala dosta reakcija, uzburkala je duhove. Smatram da je to, ipak, dobra stvar. Malo će se sustavi resetirati. Svjedoci smo da imamo TZ koji sa svojim direktorima i vijećima izvrsno rade na promociji svojih mjesta. No isto tako znamo da ima puno TZ-a gdje su direktori potkapacitirani. Bez znanja su, iskustva, svježine i ideja. Takvi se ne mogu nositi s načinima suvremene promocije i konkurencije u okruženju. Sada se pak svakoj turističkoj zajednici puža prilika da potvrdi dosadašnjeg direktora, ako ga smatraju dobrim rješenjem, ili pronađe adekvatniju i sposobniju osobu ukoliko dosadašnji čelni čovjek ne zadovoljava.

- Zar su turističke zajednice doista tako važne u promociji turizma?

- I više nego što se misli. One su jedna od prvih linija obrane protiv konkurencije. Uzmimo primjer koji nas čeka uskoro i gdje TZ može odigrati veliku ulogu. Turska sezonski ima sedam milijuna ruskih gostiju. Ove godine teško da će ih imati. Što znači da će goste tražiti tamo gdje ih i mi tražimo. Smanjit će cijene i napraviti nestabilnost na tržištu. Moramo biti spremni na sve moguće konkurentske udarce. To je normalno, ništa novog. Turizam je ring i svakodnevna borba. No moraš biti aktivan i prisutan. Uloga TZ-a je tu izuzetno važna. I direktora, naravno, koji daje informacije s tržišta. On je prvi operativac, predlaže i daje inicijative. Neke TZ u Istri su izvrsne, s ljudima koji znaju svoj posao. Nažalost, imamo direktore TZ-a koji se na tim pozicijama ne snalaze te sumnjam da će na tim pozicijama i ostati.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom