teorije zavjere
"Što je medicina uspješnija, to se manje cijeni" – klinički farmakolog o novom antivakserskom valu
prof. dr. sci. Aleksandar Knežević (Osobna arhiva)
Svjedoci smo još jednog vala nepovjerenja u cjepiva i medicinsku znanost, koji je ovoga puta potaknut iz ureda američkog političara Roberta Kennedyja ml., poznatog po antivakserskim stavovima. O razlozima ponovnog otvaranja rasprave o cijepljenju i povjerenju u medicinu razgovarali smo s uglednim kliničkim farmakologom, prof. dr. Aleksandrom Kneževićem, koji svoja iskustva prenosi i Zadranima kroz rad u Poliklinici Pupillam.
– Paradoks znanstvenog uspjeha je taj da što je medicina uspješnija, to se njezini uspjesi manje cijene. Kad cjepiva iskorijene velike bolesti, poput ospica, dječje paralize ili difterije, ljudi više ne vide opasnost i ne doživljavaju osobnu korist, pa počnu sumnjati jesu li ta cjepiva uopće bila potrebna. Ironično, što je medicina bolja u prevenciji, to izgleda "nepotrebnija", objašnjava dr. Knežević.
Jedna od najtvrdokornijih zabluda u javnosti ponovo je i teza da cjepiva uzrokuju autizam. Knežević podsjeća da ta tvrdnja počiva na lažnom istraživanju diskreditiranog britanskog liječnika Andrewa Wakefielda iz 1998. godine, koje je u međuvremenu razotkriveno.
Stotine studija
– Stotine ozbiljnih znanstvenih studija dokazale su da je to netočno. Wakefieldu je oduzeta liječnička licenca zbog neetičkog ponašanja i teške znanstvene prevare, a časopis The Lancet povukao je sporni rad uz ispriku, kaže on i na pitanje zašto javnost sve manje vjeruje znanstvenicima, Knežević ističe da od 1960-ih raste kultura sumnje prema institucijama – politici, crkvi, vojsci, pa tako i znanosti. U eri interneta svatko misli da može istražiti istinu jednako dobro kao liječnik. Svatko ima svoj izvor i "stručnjaka", što razara autoritet medicinske znanosti i ljude dovodi u opasne zablude. Danas mi se čini da ljudi, kad lete u avionu ili dođu autom na popravak, manje sumnjaju u znanje pilota i mehaničara nego u liječnika kad dođu u ambulantu, kaže on.
Veliku ulogu u širenju nepovjerenja imaju, prema njegovim riječima, društvene mreže.
Društvene mreže
– Istina bi danas trebala biti dostupnija nego ikad, ali nije. Platforme poput Facebooka i TikToka nagrađuju emocionalne i šokantne priče, a teorije zavjere dobivaju više pažnje nego složene istine.
Ljudi upadaju u informacijske mjehure gdje čuju samo ono što potvrđuje njihove sumnje, ističe Knežević i na pitanje o komercijalizaciji medicine i utjecaju farmaceutske industrije, priznaje da agresivan marketing i povremene afere ostavljaju gorak okus u javnosti.
– Većina liječnika časno radi svoj posao, ali percepcija da je medicina pod utjecajem profita dovodi do sumnje čak i kad medicina spašava živote. To čini cjepiva i lijekove lakim metama za nepovjerenje, pojašnjava naš sugovornik.
Vjera u influensere i gurue
Komentirajući popularnost prirodne i "narodne" medicine, ovaj poznati liječnik kaže da su mnoga tradicionalna znanja doista utemeljena, ali da današnji wellness trendovi i "biohacking" često prelaze u pseudoznanost.
– Zdravlje je postalo dio identiteta. Ljudi žele prirodno i personalizirano, a vjeruju influenserima i guruima više nego liječnicima. Znanstvena medicina im se čini "stara škola", iako je jedina koja ima stvarne dokaze, naglašava Knežević, dodajući kako je pandemija COVID-19 dodatno produbila nepovjerenje. Ističe i kako je političko uplitanje postalo globalna pojava.
– Ne moramo gledati samo Kennedyja juniora, imamo i kod nas liječnike koji su iskoristili antivakserski populizam za politične ambicije, kaže. Na kraju, Knežević ističe da medicina nema nikakvih dvojbi oko koristi cijepljenja. "Cjepiva su jedan od najvećih uspjeha medicine – iskorijenila su bolesti od kojih su milijuni umirali. Nuspojave su poznate i izuzetno rijetke", zaključio je dr. Knežević.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
