PALUD

MOČVARA SPOJENA S MOREM U jedinom istarskom ornitološkom rezervatu obitava čak 235 VRSTA PTICA

| Autor: Aldo POKRAJAC

Tu stalno žive ili se gnijezde razne vrste divljih pataka, liski, gnjuraca i kokošica. Na Paludu i u okolnim šumama stalne su grmuše, vuge, djetlići, treptaljke, svračke i druge autohtone vrste ptica. Zabilježen je i snimljen dolazak prstenovanih žalara iz Sibira, crvendaća iz Moskve i orla ribara iz Švedske, što su za naša područja pravi rariteti. Nekoliko puta su na Palud slijetali i zalutali ili ozlijeđeni atraktivni plamenci…

Palud, jedini ornitološki rezervat u Istarskoj županiji, ušao je u prekogranični projekt upravljanja močvarnim područjima Hrvatske i Italije. S naše strane Jadrana u programu su se uz Palud našli delta rijeke Neretve i Veliko Blato u Zadarskoj županiji. Na talijanskoj strani ciljana su područja Marano u regiji Friuli Venezia Giulia, sjeverna laguna Venecije, prirodni rezervat Santina u regiji Marche i regionalni park rijeke Ofanto u regiji Puglia.

Cilj je projekta razmjena iskustava, stvaranje e strategije i jačanje sinergije među obalnim močvarnim područjima Italije i Hrvatske i podizanja javne svijesti o važnosti ekosustava močvarnih područja. Nadalje, projektom će se uspostaviti prekogranični opservatorij močvarnih područja putem platforme Crew Observatory i razmjenjivati podatci. Uz to partneri u projektu će implementirati River Contract (Ugovor o rijekama) kao integrirani alat bolje koordinacije dionika u Natura 2000 područjima.

Palud se nalazi osam kilometra jugozapadno od Rovinja, pri samom kraju ceste prema uvali s jednom od najljepših ovdašnjih plaža Cisterna. Riječ je o prirodnoj depresiji u neposrednoj blizini mora, koja se, zbog pritjecanje oborinskog voda sa okolnih brda i zaravni, te izvora na sjevernom dijelu pretvorila u močvaru. Za zimskih i proljetnih mjeseci, kada su obilnije kiše, močvara zapreme površinu do 22 hektara, dok se za najvećih suša vodene površina znatno sužava.

Početkom 19. stoljeća, točnije 1906., kada je u blizini Paluda, u Barbarigi, djelovala austrougarska vojna baza, od močvare do mora prekopan je kanal dužine 200 metara. Na taj se način nastojalo povećati salinitet vode u močvari i time onemogućiti razvijanje ličinki komaraca koji su bili prijenosnici malarije. Kada se u tome, zbog velike prilagodljivosti komaraca, nije uspjelo, u močvaru je unijeta ribica gambuzija, koja se hrani jajašcima ovih insekata, čime je u velikoj mjeri postignuta prirodna ravnoteža.

Spajanjem močvare i mora Palud je dobio nove stanovnike. Naselili su ga, naime, cipli i jegulje, ribe koje vole boćate vode. Neodržavanjem i urušavanjem kanala, ljeti, kada se zbog isparavanja smanjuje količina vode, dolazi međutim do ekstremnog povećanja saliniteta, što ugrožava ribe. U mulju međutim rastu račići i mikroorganizmi, hrana za ptice kojima je Palud stanište.

Zahvaljujući vlažnoj mikroklimi, cijelo područje Paluda bogato je vegetacijom. Najveći dio pokrivaju močvarne biljke šaš, trstika i rogoz, a u sjevernom, gotovo slatkovodnom dijelu, prisutne su rijetke, ugrožene i zaštićene biljne vrste kao što su veliki i jednolisni žabljak, dugi oštrik, grbasta vodena i sitna leća. Na mjestu ulijevanja morske vode skupljaju se nakupine algi. Morska obala uz močvaru obrasla je karakterističnom halofilnom vegetacijom grebenjača, a mjestimično i zajednicom polegle mliječike i ugrožene primorske makovice. Zanimljivo je da u kamenu na obali primijećeni tragovi kretanja dinosaura.

Oko močvare su guste šume sa impozantnim primjercima hrasta medunca i crnike. Na sjevernom dijelu je pak prava prašuma s ogromnim vrbama, koje se lome pod svojom težinom i trunu u močvarnoj vodi, stvarajući novu hranu za životinje koje ovdje obitavaju. Ima tu i lijepih primjeraka planike, pistacija i drugog autohtonog bilja.

Još 1968. tadašnja Skupština općine Rovinj je zaštitila Palud i okolni obalni pojas kao rijetkost na ovom dijelu Jadrana i kraškog terena. Početkom 2001. odlukom Skupštine Istarske županije, potom i Ministarstva zaštite okoliša, Palud je dobio status posebnog ornitološkog rezervata.

Posebnost Paluda je plitkost močvare, zbog čega je njen živi svijet, potpomognut vanjskim čimbenicima, podvrgnut stalnim i brzim mijenama. Prosječna zimska temperatura vode je manja od pet, a ljetna dostiže i do 32 stupnjeva Celzija. Slanoća zavisi o oborinama, dotoku morske vode i isparavanju. U proljetnom i ljetnom razdoblju salinitet vode koleba od dva do 16 primila, a ljeti na pojedinim mjestima prelazi 50 promila.

Za Palud je karakteristično slabo zasićenje kisikom, naročito u ljetnim mjesecima. Visina vode se koleba ovisno od razine mora, s kojim je močvara povezana ne samo kanalima, već i podzemnim pukotinama na južnom dijelu. Na tom dijelu dno močvare je prekrivena šljunkom a ne muljem kao u sličnim arealima. Zbog podzemnog doticaja s morem Palud ne presušuje ni za najvećih suša, a ljeti se za morskih plima nadopunjuje i kanalom.

U kišnom razdoblju, u zimi i u proljeće, razina Paluda je viša od morske, pa se voda iz močvare prelijeva u more. U to doba močvara zaprema najveću površinu, a vodostaj joj dostiže razinu od 125 centimetara. Kraljem proljeća priljev vode se znatno smanjuje, pa se zbog naglog povećanja temperature i isparavanja razina vode u močvari postupno snizuje. To dovodi do isušenja gotovo cijele močvare, muljevito dno otvrdne, pa se po njemu može hodati. Samo središnji dio od oko dva hektara ostaje pod vodom. Dno tog dijela je prekriveno je žitkim muljem i crnim blatom, nataloženo na prvobitnim vapnenačkom kamenom dnu.

Zbog ovakvih ekstrema u močvari se razvila karakteristična vodena fauna s malim brojem vrsta i velikim brojem jedinki. Za samu močvaru svojstveno je bogatstvo planktona, kao i njegovo sezonsko kolebanje. Kornjače, jegulje i gambuzije održavaju se podjednako tijekom cijele godine. U gušticima močvarnih biljaka gnijezdi se preko 50 vrsti močvarnih ptica, a mnoge se tu zadržavaju za vrijeme sezonskih migracija.

Od proglašenja ornitološkim parkom Palud je u nadleštvu Nature Histrice. Na mjestu gdje je močvara kanalom spojena s morem podignuta je promatračnica iz koje se kroz male otvore mogu promatrati i snimati ptice. Ptice su se brzo navikle na promatračnicu i paravan, u blizini se i gnijezde, pa ih posjetitelji mogu nesmetano promatrati. Zahvaljujući dugogodišnjem nadzorniku, ornitologu Robertu Stelku, ova se močvara s vremenom prometnula u ugledni lokalitet hrvatske ornitologije. Svakodnevnim boravkom u rezervatu Stelko je naime korištenjem vlastitih sofisticiranih uređaja uspio dokumentirati prisutnost čak 235 vrsta ptica od 420 zabilježenih u čitavoj Hrvatskoj. Po ovome relativno mali Palud se može mjeriti s razvikanim Kopačkim ritom ili Vranskim jezerom.

Tu stalno žive ili se gnijezde razne vrste divljih pataka, liski, gnjuraca i kokošica. Na Paludu i u okolnim šumama stalne su grmuše, vuge, djetlići, treptaljke, svračke i druge autohtone vrste ptica. Ipak, najveća je vrijednost što se u ovom rezervatu tijekom godina mogu vidjeti primjerci rijetkih ptica, kao što su neke vrste sabljarki i čaplji govedarica. Roberto Stelko je na Paludu zabilježio i snimio dolazak prstenovanih žalara iz Sibira, crvendaća iz Moskve i orla ribara iz Švedske, što su za naša područja pravi rariteti, pa je to zabilježeno i pri Ornitološkom društvu Hrvatske u Zagrebu. Nadalje, dokumentirao je malobrojne vrste žličarki, rijetke vrste čaplji, modronoge sabljarke, ibisa i vlastelice, koja je na logu rezervata. Nekoliko puta su na Palud slijetali i zalutali ili ozlijeđeni atraktivni plamenci.

Najviše se ptica na Paludu, posebno onih koje ne obitavaju na našem području, može vidjeti u proljeće i jesen, kada je vrijeme migracija ptičjeg svijeta od juga prema sjeveru i obratno. U proljeće se ovdje, radi obnavljanja snage, u preletu zaustavljaju mnoge vrste čaplji i pataka. Na jesen se uz njih mogu vidjeti nekoliko vrsta divljih gusaka, kao i rijetke ptice kao što su limikole, kulike i prutke. Zahvaljujući obilju vode i mulja, u kojem nalaze hranu, ptice ovdje ostaju prosječno tjedan dana, ali i do nekoliko mjeseci.

Zbog toga, i mikroorganizama koji se množe u mulju, važno je održavati optimalni salinitet vode. Neki biolozi smatraju da bi najbolje bilo zatrpati spojni kanal s morem i vratiti Palud u nekadašnje stanje. Oni koji su se teoretski i praktički više bavili močvarom kažu da bi se time ugrozio areal koji je u ovakvom obliku preko sto godina.

Presudno je, dakako, održavanje graničnog saliniteta, pa bi redovito trebalo čistiti spoj s morem, dovodne kanale i vrulje, kojima u močvaru stiže slatka voda. Natura Histrica je sa Hrvatskim vodama pokušala taj problem riješiti postavljenjem ustava u kanal. Ustave međutim nisu bile kvalitetne, a uz to neodgovorni posjetitelji su ih oštetili. I kada bi bile ispravne trebalo bi ih koristiti, a Palud više nama stalnog nadzornika koji bi mogao pratiti prognozirane natprosječno visoke plime. Najveći problemi nastaju ako za visokog vodostaja mora puše snažno jugo. Kanal naime završava u uvali okrenutoj jugu, pa za ovakvih vremenskih (ne)prilika, koje su sve češće, u močvaru nahrupe ne samo velike količine morske vode već i smeća, koje bi brane zaustavile.

Osim ptica na području Paluda borave brojne druge divlje životinje, od jazavaca i lisica do ježeva i divljih mački. Puno je kornjača i žaba krastača. Na području rezervata nema puno zmija otrovnica, ali zato ima blavora, kravasasa i crnih guževa, kojima pogoduje vlažni teren. Sa svojim blatom Palud je idealno stanište za divlje svinje, koje su, međutim, bez pravog neprijatelja nekontrolirano množe. Divlje svinje su godinama noćna mora ljudi koji oko močvare imaju kvalitetne poljoprivredne površine, ali ga zbog velikih šteta na usjevima napuštaju. Na miru nisu ni vlasnici udaljenih polja. Divlje svinje noću, u potrazi za hranom, prevaljuju velika prostranstva, a sve je manje zemlje koja se obrađuje, pa se mogu vidjeti po rubovima Rovinja, Rovinjskog Sela i Kukaletovice.

Neiskorišteni birdwaching turizam

Poseban ornitološki rezervat Palud idealno je mjesto za promatranje ptica i rastući birdwatching ili po novome birding turizam. U njemu se u kratko vrijeme sa jednog mjesta – promatračice - može vidjeti velik dio ptičjeg bogatstva Hrvatske i ptica u migracijama. Primjerice, prostranom deltom Neretva često treba pješačiti i do pet kilometra da bi se moglo vidjeti pojedinu vrstu ptice, a slično je i na Vranskom jezeru.

Na Paludu se veće skupine ptica mogu promatrati od ranog proljeća do kasne jeseni. U vremenu povratka prirodi birding sa optičkim pomagalima poput dalekozora, durbina i sofisticirane fotografske opreme jedna je od najbrže rastućih selektivnih grana turizma. Na globalnoj razini danas postoji više desetaka milijuna promatrača ptica, pa se birding turizam već mjeri u

milijardama dolara. Najveća svjetska organizacija za zaštitu ptica BirdLife International već ima više od deset milijuna članova i djeluje u preko sto država.

Na atraktivnom području, povezan bike stazama, Palud ima i dodatne benefite. Sa zapadne strane u rezervat se stiže preko uvale Cisterna, koja svoje ime duguje vremenu kada su ovdje obitavali Rimljani, o čemu svjedoče dobro očuvana antička cisterna i arheološki ostaci rustičnih vila. Na jugoistočnoj strani Paluda smještena je crkva sv. Damjana, gdje je1175. godine, bježeći od Federica Barbarosse, misu služio papa Aleksandar III. Sjevernije od Paluda pronađeni su ostaci brojnih kaštelijera s kojih se u antičko doba kontrolirala cesta koja je povezivala tadašnju Via Flaviju sa lukom Veštar. Na nekadašnjim stancijama danas u poznata agroturistička imanja.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater