Zemlje ima, treba organizirati čitav sustav i to je put razvoja proizvodnje voća i povrća kao jedne od značajnih i potencijalno dohodovnih grana poljoprivredne proizvodnje, smatra županijski pročelnik Ezio Pinzan

Današnja proizvodnja voća i povrća u Istri uglavnom je tržišno neorganizirana i zapravo vrlo mala s obzirom na mogućnosti i potrebe stanovništva. Međutim, proizvodnja hrane u našem najbližem okruženju postaje vrlo bitna u ovo krizno vrijeme kada se otvara pitanje opskrbe stanovništva zdravom hranom. Razvoj djelatnosti kao što je poljoprivredna proizvodnja ujedno znači i manju ovisnost o turizmu kao dohodovno najznačajnijoj djelatnosti na Poluotoku.

Međutim ono što presudno nedostaje ne samo u Istri nego i cijeloj Hrvatskoj jest siguran otkup i garantirane cijene za svježe poljoprivredne proizvode. Bez toga nema razvoja postojeće proizvodnje, a upitan je opstanka postojećih poljoprivrednika.

U smjeru organiziranja proizvodnje hrane idu napori Istarske županije u skladu s Ministarstvom poljoprivrede. O tome smo razgovarali s pročelnikom županijskog Odjela za poljoprivredu, Eziom Pinzanom.

- OPG-ovi i male poljoprivredne tvrtke u Istri uglavnom proizvode voće i povrće samo za zelene tržnice i prodaju na kućnom pragu. Proizvodnja nije organizirana, svatko proizvodi ono što pretpostavlja da može prodati. Tako proizvode „svi sve“ kako bi imali što više artikala za prodaju, ali to nažalost značajno povećava troškove proizvodnje. Iz razgovora s proizvođačima povrća utvrdili smo da postoji potreba za „centrom za voće i povrće“ koji bi planski organizirao proizvodnju, otkupljivao proizvode, pakirao, plasirao i distribuirao voće i povrće. Ministarstvo poljoprivrede izradilo je „Akcijski plan jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine“ s ciljem stvaranja nužnih preduvjeta za   proizvođače voća i povrća za stvaranje tržišne pozicije za njihove proizvode. Provedba akcijskog plana unaprijedit će položaj proizvođača voća i povrća u lancu opskrbe. Organizirat će proizvođače u proizvođačke organizacije, stabilizirati tržište voća i povrća te povećati prihode. Značajno će doprinijeti regionalnom gospodarskom razvoju   i prepoznatljivosti domaćeg voća i povrća te pružiti potrošaču informaciju o porijeklu proizvoda.

Izradit će se projektna dokumentacija za hladnjače i distributivne centre za skladištenje voća i povrća uz korištenje obnovljivih izvora energije. Pružit će se potpora i edukacija proizvođačkim organizacijama u području upravljanja i financija. Planirana je i digitalizacija distributivnih centara i uspostava nacionalnog sustava označavanja voća i povrća te stvaranje prepoznatljivosti, s naglaskom na kvaliteti i sigurnosti hrane, pojašnjava pročelnik.

Financiranje

        Planira se gradnja županijskih skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, koji bi uključili otkupne stanice, pakiranje i skladištenje voća i povrća te zajednički nastup na tržištu. Uvjereni smo da ćemo u Istri izgraditi jedan takav centar, kojim će upravljati buduća proizvođačka organizacija, odnosno sami poljoprivrednici, veli Pinzan.

Financiranje gradnje centra, kao i opremanje financirati će se Mjerom iz Programa ruralnog razvoja RH u 100 postotnom iznosu (85 posto sredstvima iz EU, a 15 posto iz državnog proračuna), vlasnik zgrade i nositelj investicije bit će županija. Nadamo se da će se planirane aktivnosti početi uskoro realizirati kako bi mi u županiji mogli pokrenuti pripremu svega potrebnog za prijavu na natječaj sukladno akcijskom planu.

- Kada bude izgledno osnivanje ovog centra pokrenut ćemo inicijativu za osnivanjem poljoprivredne zadruge s ciljem da postane proizvođačka organizacija priznata od Ministarstva poljoprivrede koja bi tim statusom dobila mogućnost financiranja organizacije iz Programa ruralnog razvoja RH narednih pet godina. Ceh poljoprivrednih proizvođača iz Udruženja obrtnika na nedavnom je sastanku zaključio da je upravo to put razvoja proizvodnje voća i povrća u našoj županiji, veli pročelnik.

Kada bi bila organizirana proizvodnja svaki poljoprivredni proizvođač kao član Proizvođačke organizacije bavio bi se uzgojem nekoliko kultura koje bi unaprijed ugovorio te bi proizvodili planski poštivajući plodored. Proizvodili bi vjerojatno i veće količine jer bi imali siguran otkup. Županijski skladišno-distribucijski centar za voće i povrće bili bi opremljeni opremom koja može svakodnevno primiti svo proizvedeno voće i povrće, pripremiti ga za tržište, sortirati i pakirati kako bi se tako pakirano i označeno moglo ponuditi hotelijerima, ugostiteljima, ustanovama, svim veleprodajama i maloprodajama te direktno dostaviti potrošačima na njihovu lokaciju. Time bi cijeli lanac „od polja do stola“ bio „u rukama“ proizvođača bez posrednika.

Istra ima još veliki potencijal za razvoj poljoprivrede, ima određena područja vrlo kvalitetne zemlje za poljoprivrednu proizvodnju. Na Poreštini se trenutno gradi i Sustav javnog navodnjavanja s akumulacijom za 550 hektara poljoprivrednih površina na kojima će uskoro biti moguće navodnjavanje bez kojeg nema moderne, organizirane, planske i stabilne proizvodnje povrća.

- Neobrađene zemlje ima. Otvoreni su ili će se otvoriti natječaji svih općina i gradova u našoj županiji za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Budući da je godinama zemljište bilo neobrađeno, izuzetno je pogodno za ekološku proizvodnju koju posebno potičemo putem programa Istra Bio-regija. Imamo više od 30.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje će se u narednom periodu ponuditi u zakup našim poljoprivrednicima.

Ima zemlje

Zemlje ima, treba organizirati čitav sustav i to je put razvoja proizvodnje voća i povrća kao jedne od značajnih i potencijalno dohodovnih grana poljoprivredne proizvodnje, smatra Pinzan. Nalazimo se u području u kojem je radi klime moguće započeti ranije, i završiti kasnije s poljoprivrednom proizvodnjom na polju što našim poljoprivrednicima daje veliku prednost u odnosu na područja s kontinentalnom klimom. To moramo znati i moći iskoristiti, naglašava Pinzan.

Rezultat sadašnje proizvodnje voća i povrća te plasmana na tržište temeljem zakona ponude i potražnje i „tko se kako snađe“ je uvozna hrana loše kvalitete u trgovačkim centrima. Gubitak je to za našu proizvodnju i za naše zdravlje. Može li manjkava opskrba hrane iz uvoza u ovo vrijeme Koronavirusa biti još jedan poticaj za domaću proizvodnju povrća i voća? Danas je to teško predvidjeti, kao uostalom bilo što drugo.

Povezane vijesti

• Rujan je mjesec za ukusne zimnice
• Voće i povrće bi, poput vina i ulja, trebali postati istarski brend
• U POSJETU OPG-u OBITELJI BOŽIĆ U SELU LAZE ISPOD KALDIRA - Budućnost je u preradi voća, gastronomiji i turizmu