JEZIK OKO NAS

ZANIMLJIVI PRIMJERI JEZIČNOG KRAJOBRAZA U PULI: Misli velikana uklesane u kamene klupe pozivaju na razmišljanje

Prateći njihov redoslijed, u smjeru kazaljke na satu, prolaznik nailazi na izreke Isaka Denisena, Marka Twaina, Oscara Wildea, Nikole Tesle i Itala Calvina, što potom uvjetuje - prema zamisli autora i/ili inicijatora ovog projekta - redoslijed zastupljenosti u tu svrhu korištenih jezika

| Autor: Prof.dr.sc. Renata Šamo


Prolazeći tijekom ljetne sezone Kandlerovom ulicom, nerijetko primjećujem turiste kako se zaustavljaju ispred onih jednostavnih klupa od bijelog kamena u Četvrti sv. Teodora i nastoje pročitati što na njima piše. Vjerojatno se pitaju, privučeni imenima velikih umova, kakva je njihova poveznica s našim gradom: jesu li ikada bili ovdje, poznavali nekog ovdašnjeg stanovnika ili spomenuli Pulu u nekom od svojih djela. Osim činjenice da je James Joyce kraće boravio u Puli početkom prošlog stoljeća, ne postoji nikakav dokaz za ostale ili nam još nije dostupan. Mogli bismo se zapitati nije li američki književnik Mark Twain (pravim imenom Samuel Langhorne Clemens) obišao naše krajeve na svojim putovanjima Europom, što ga je dovelo i do Venecije dva puta, 1867. i 1892.

Globalno poznata imena

Izglednije je, možda, tražiti poveznicu između Pule i talijanskog postmodernističkog velikana Itala Calvina. No, čini se težim naći neku sličnost kada je u pitanju danska spisateljica Isak Dinesen, odnosno Karen Blixen, koja je provela gotovo dva desetljeća u Keniji da bi nakon povratka 1931. vrlo rijetko izbivala iz roditeljskog doma nedaleko od Kopenhagena. Bilo bi zanimljivo dalje navoditi pretpostavke o životu i radu, primjerice, osebujnog književnog genija Oscara Wildea u ovom kontekstu, ali teoretičarima književnosti prepuštam potragu za mogućim dokazima ako je to uopće realno.

U svakom slučaju, zamisao o jednoj takvoj jezičnoj intervenciji u prostor zaslužuje pažnju, tim više što je riječ o globalno prepoznatljivim imenima, najvjerojatnije nasumce odabranim, čije izreke o univerzalnim vrijednostima sasvim neočekivano pozivaju na predah i razmišljanje, barem na trenutak. Prateći njihov redoslijed, u smjeru kazaljke na satu, prolaznik nailazi na izreke Isaka Denisena, Marka Twaina, Oscara Wildea, Nikole Tesle i Itala Calvina, što potom uvjetuje - prema zamisli autora i/ili inicijatora ovog projekta - redoslijed zastupljenosti u tu svrhu korištenih jezika.

Grad postaje diskurs pogodan za vrlo zanimljivu kritičku analizu - Četvrt sv. Teodora (Snimio Duško Marušić Čiči)

Naime, svaka je od njih uklesana prvo na (uglavnom) materinskom jeziku autora, a potom očekivano prevedena na druge jezike pomno odabranim redoslijedom. Primjerice, Twainova i ona danske spisateljice prevedene su s engleskog na hrvatski, talijanski i njemački jezik, a Calvinova s talijanskog na hrvatski, engleski i njemački, dok je Teslina s hrvatskog prevedena na engleski, talijanski i njemački jezik. Dakle, u pitanju su jezici nama najzanimljiviji s gledišta turističke ponude i potražnje.

Prijevodni ekvivalenti se, za razliku od centriranih originalnih izreka, nalaze na metalnim pločicama u donjem desnom kutu. Budući da su klupe u neposrednoj blizini Gradske knjižnice i čitaonice, može se reći da je lokacija smišljeno odabrana, a onom tko je imalo upućen u ovdašnji kulturni život, ujedno će poslužiti kao dodatna potvrda da je Pula grad knjige (i čitanja), odnosno kulture općenito. Zahvaljujući dobro poznatom Sajmu knjiga odavno je već upisan na svjetsku književnu kartu - pohodila su ga čak dva nobelovca, prvo Orhan Pamuk dok još uopće nije znao da će to postati (istine radi, vratio nam se također kao nobelovac) te nedavno još jedan, nigerijski autor Wole Soyinka, pa bi se njihova imena mogla dodatno naći među odabranima i po kriteriju vjerodostojnosti.

Grad dugog trajanja

Imamo li isključivo domaće posjetitelje/prolaznike na umu ili, pak, one kojima hrvatska književnost nije strana, a želimo ju promicati u turističke svrhe, zanimljivo bi bilo razmisliti koji bi to autori mogli biti. Skroman je to prilog daljnjem razmišljanju o proširenju projekta na neke druge javne površine u Puli ili, što bi se reklo na "domaćem" engleskom jeziku, food for thought za one koji promišljaju grad u dolazećim vremenima, ostavljajući ga nama koji ovdje živimo i našim gostima na čitanje.

Nadalje, čini mi se da nije zanemariv ni podatak da su spomenute klupe u četvrti gdje se nalaze antički ostaci stambene ili termalne arhitekture i temelji hrama posvećenog, pretpostavlja se, Herkulu, što itekako osnažuje istinu o Puli kao gradu iznimno dugog trajanja u kojem najvažniji arheološko-povijesni i kulturni ostatci imaju neprolaznu vrijednost, baš kao što djela odabranih autora oduševljeno čitaju naraštaji širom svijeta i tako svjedoče o njihovoj velikoj stvaralačkoj kvaliteti, ali i bogatoj književnoj tradiciji podneblja iz kojeg potječu, a teško bi ih bilo čitati bez genijalnog Teslinog izuma.

"Misaone" klupe na De Villeovom usponu (Snimio Duško Marušić Čiči)

Međutim, još je jedan sličan lokalitet u središtu starog dijela Pule; penjući se De Villeovim usponom nailazim na dvije klupe, a na njima njemačka izreka o knjizi Franza Kafke (iako praški Židov, pisao je na njemačkom jeziku) i ona gotovo svestranog francuskog umjetnika Jeana Cocteaua (pravim imenom Jean Maurice Eugéne Clément Cocteau) o filmu. Grad tako postupno postaje diskurs pogodan za vrlo zanimljivu kritičku analizu.

No, kao lingvistkinji, moja pozornost najviše je usmjerena na činjenicu da se ova osvježenja u gradskom prostoru mogu dodatno promatrati kao primjeri jezičnog ili lingvističkog krajobraza (engl. language landscape, linguistic landscape, LL). Što je to uopće? Nova grana sociolingvistike u osnovi je interdisciplinarnog karaktera, najčešće povezana sa zemljopisom, antropologijom, sociologijom i sličnim istraživačkim područjima. Taj su pojam prvi upotrijebili i definirali kanadski autori Rodrigue Landry i Richard Bourhis krajem 1990-ih kako bi pisali o zastupljenosti pisanog jezika u javnom prostoru, misleći posebice na prometne znakove, reklamne plakate, pločice s nazivima ulica te natpise u trgovinama i na državnim institucijama.

Otad je zanimanje autora za jezični krajobraz sve veće, postoji čak i međunarodni znanstveni časopis pod tim nazivom, a u središtu njihovih radova je jezik te prostor kao predmet istraživanja s posebnim osvrtom na društvene i političke uloge koje jezik može imati u njemu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater