Milanović na otvorenju izložbe posvećene Smaregli. Zoričić otkrio kako je "posebno vezan" za tog umjetnika

Dokumentaristička izložba "Antonio Smareglia i Sigetski vazal" (snimio Duško Marušić Čići)

- Za izložbu u povodu Dana Grada Pule odabrali smo jednu od ikona Pule, koja je rođena na današnji dan, velikog skladatelja Antonija Smaregliu, koji nije imao lagan životni put, ali je došao do slave i na svjetskim pozornicama, kazala je povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner otvarajući dokumentarističku izložbu "Antonio Smareglia i Sigetski vazal" u Galeriji Vincent iz Kastva u Istarskom narodnom kazalištu.

Otvorenju izložbe prisustvovao je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, te predstavnici Grada Pule, Istarske županije, kulturnih i javnih ustanova, glazbenici, umjetnici…

Izložba

Izložba, koja se sastoji od 25 panoa s raznim informacijama na četiri jezika o Smaregliji i njegovoj operi "Sigetski vazal", nastala je, kazala je Ostojić Cvajner, zahvaljujući radu brojnih suradnika u razdoblju dužem od tri godine, koji su pro bono dali svoj doprinos za revalorizaciju djelovanja ovog autora.

Pulski gradonačelnik Filip Zoričić otvarajući izložbu kazao je da je za Smaregliu vezan na poseban način, jer je u Smareglinoj spomen-sobi pisao doktorsku disertaciju, a posebne je riječi zahvale uputio Gorki Ostojić Cvajner i suradnicima na velikom poslu prilikom predstavljanja lika i djela ovoga skladatelja.

Smareglina unuka Adua Rigotti Smareglia uz riječi zahvale svima onima koji se trude očuvati stvaralački opus njezina djeda te organiziraju razne manifestacije njemu u čast, a istaknula je i složenost opere "Sigetski vazal" uz nadu da će se opet izvoditi.

Nazočni su potom razgledali postav uz nastup pijanista Sandra Vešligaja s Muzičke akademije u Puli, koji je izveo dio iz ove opere.

Izložba

Antonio Smareglia (Pula, 5. svibnja 1854. – Grado (Italija), 15. travnja 1929.). Kao operni skladatelj bio je prepoznatljiv i izvođen po najznačajnijim kazalištima Europe za vrijeme života i kasnije. Školovao se na Konzervatoriju u Milanu, gdje nastaju njegova prva djela. Napisao je deset opera.

Njegova ostavština čuva se u Sveučilišnoj knjižnici u Puli, koja upravlja i Spomen-sobom u skladateljevoj rodnoj kući u Puli, u glazbenoj kući Sonzogno u Milanu, u privatnom arhivu unuke Adue Smareglia Rigotti, u Udinama te po raznim arhivima i muzejima.

- Dokumentaristička izložba "Antonio Smareglia i Sigetski vazal u Beču, New Yorku i Puli" nastala je u periodu od tri godine. S promišljanjima o realizaciji izložbe započelo se 2019. sa željom da se obilježi 130. obljetnica prve izvedbe Smaregline opere "Sigetski vazal" (1889. u Beču, a potom 1890. u New Yorku). No, epidemija uzrokovana virusom Covid-19 zaustavila je mnoge aktivnosti pa tako i ovaj projekt pulskog Društva Smaregliana. Tematski se izložba može podijeliti na: predstavljanje institucija gdje se postavila opera "Sigetski vazal"; isječci iz novina i časopisa s kritikama nakon održanih opernih izvedbi i javna zahvala skladatelja upućena ravnatelju bečke opere; sadržaj libreta; predstavljanje izvođačkih korpusa; pregled najvažnijih Smareglinih opernih izvedbi te povijesni kontekst u vrijeme glazbeno-scenskih praizvedbi, zapisala je za ovaj postav u popratnom deplijanu muzikologinja Ivana Paula Gortan-Carlin, koja je i uredila taj popratni materijal uz Gorku Ostojić Cvajner, inače zaduženu za idejni koncept i postav izložbe.

Izložba

Suurednice deplijana su Anita Flego Sponza i Tijana Barbić-Domazet, a autori tekstova: Ivana Paula Gortan-Carlin, Juliana Ličinić van Walstijn, Milan Radošević i Mihovil Dabo.

Građa se istraživala u Beču (Silvia Sponza), New Yorku (Boro Stipanović) i Puli (Tijana Barbić-Domazet, Ivan Kraljević, Sonja Brhanić i Anita FlegoSponza). Prijevod i sažetak opere uradila je Orietta Šverko.

Praizvedba Smaregline opere Der Vasall von Szigeth (Sigetski vazal) na njemačkom jeziku održana je 4. listopada 1889. Premijera opere "Il Vassallo" Antonia Smareglie na talijanskom jeziku bila je 4. listopada 1930. u Puli.