Četrdesetak karića i više od 60 sudionika šiškalo je i roštalo danas po Partizanskom putu u sklopu 4. Velovrške balinjerade. Spuštali su se od raskrižja sa Creskom ulicom do Mandrača, uz glasno bodrenje brojne publike uz cestu. Starinski, napravljeni samo od drvenih dasaka i pokojega čavla, moderniji od okvira bicikla i motora, ukrašeni zastavicama ili rogovljem, posve začuđujući poput aviona s padobranom - svi su se natjecali čije je karić brži, ali i ljepši te originalniji.
Među najstarijim karićima na utrci bio je onaj Vladimira Načinovića. On se utrkivao s karićem koji je napravio za svoga sina Manuela još 80-tih godina prošlog stoljeća. I Vladimir nastupa po balinjeradama od Ližnjana, preko Brtonigle do Opatije, a volio bi kada bi se utrka na Velom Vrhu češće održavala.
Na utrci je bilo i puno mlađarije, koja je nastupala u kombinaciji s prijateljima, ali i tatama i djedovima. Malom Lucasu karić je napravio djed Josip i to, priča nam, po nacrtima kako ga je on sam zamislio. Jučer je nastupao drugi puta i nadao se dobrom rezultatu. Inače, osim pojedinačnih vožnji, sudionici balinjerade u nedjelju su imali i svojevrsnu trku na prstenac gdje je do izražaja, osim brzine, došla i preciznost.