Andrea Pavlović nedavno je imenovana v.d. ravnateljicom pulske Gradske knjižnice i čitaonice. Odluku o imenovanju donio je gradonačelnik Pule Peđa Grbin, mimo prijedloga Upravnog vijeća za imenovanje Nadije Bužleta na to mjesto. Svoju je odluku pojasnio time što je Pavlović uskladila program s nacionalnim planom poticanja čitanja za mlade te to što je i on osobno želio da naglasak, u svemu što radi gradska uprava, bude na mlade, što je Andrea Pavlović i napravila.

S Pavlović smo tim povodom i razgovarali o budućim prioritetima i planovima vezanim uz rad Gradske knjižnice i čitaonice Pula.

Planiranje novih projekata

Imenovani ste v.d. ravnateljicom Gradske knjižnice i čitaonice Pula do raspisivanja novoga natječaja. Koji su Vam trenutni prioriteti?

- Knjižnica je mjesto koje treba poticati znatiželju, čitanje i cjeloživotno učenje, ali da bi to doista bila, mora imati jasnu i funkcionalnu organizaciju. Mislim da su djelatnici knjižnice izuzetno kvalitetan resurs koji se boljom organizacijom, uključivanjem u projekte, delegiranjem i davanjem više povjerenja može puno bolje iskoristiti. Zato ću u ovom razdoblju puno pažnje posvetiti boljem planiranju i jasnijoj raspodjeli zadataka, kako bi zaposlenici mogli raditi učinkovitije i zadovoljnije, a korisnici dobili još kvalitetniju uslugu. Ja sam samo prva među jednakima i to stvarno mislim. Dobro poznajem svoje suradnike i sigurna sam da ćemo jako dobro funkcionirati. Već se osjeća nova energija, puno je novih ideja i želje za novim izazovima koje sada nastojimo uobličiti u konkretne projekte. Trenutačno slažemo timove te realiziramo postojeće programe i aktivnosti, ali već razvijamo i nove. Dugoročno, Gradsku knjižnicu vidim kao otvoren, inspirativan prostor koji je dobro povezan s lokalnom zajednicom i prati digitalne promjene – i upravo će to biti smjer kojim ću se voditi u narednom razdoblju.

Vezano za Vaše postavljanje za v.d.-a, pulski gradonačelnik Peđa Grbin ocijenio je Vaš program rada posebno kvalitetnim. Predstavite nam ukratko te programe.

- Program koji sam predložila snažno je usmjeren na djecu i mlade, jer vjerujem da je upravo ulaganje u njih – u njihovu znatiželju, pismenost i osjećaj pripadnosti zajednici – jedno od najvažnijih ulaganja koje možemo napraviti. Djeca i mladi su naša budućnost i zato mi je posebno važno da knjižnica bude mjesto u kojem će se osjećati dobrodošlo, potaknuto i ohrabreno da istražuju, čitaju i razvijaju svoje interese. Velik naglasak je na programima koji razvijaju pismenost i ljubav prema čitanju od najranije dobi. To uključuje radionice, programe za obitelji, susrete s knjigama i čitateljske klubove za djecu i mlade. Čitateljske navike stvaraju se postupno, kroz pozitivna iskustva, razgovor i zajedničko otkrivanje priča, i želimo da knjižnica bude partner roditeljima u tom procesu. Posebno mi je važan razvoj sadržaja za mlade – prostora i programa u kojima mogu učiti, stvarati, razgovarati i povezivati se s drugima. Zato želimo razvijati radionice, klubove interesa i različite kreativne i multimedijske programe koji prate njihove interese i potiču ih na aktivno sudjelovanje. Jednako važna je i suradnja s vrtićima, školama, Sveučilištem, gradskim ustanovama i udrugama koje rade s djecom i mladima. Kroz takva partnerstva knjižnica može postati snažan oslonac zajednici – mjesto koje pomaže djeci i mladima da rastu uz knjigu, znanje i osjećaj da su važan dio svoje zajednice. Naravno da ću svojim iskustvom i dalje pomagati kreiranju programa, ali želim naglasiti da imamo sjajne dječje knjižničare, kao dobar spoj iskustva i mladosti, i sigurna sam da će u buduće rezultati biti još bolji.

Uvodit ćemo nove programe

Nastavljate li sa svim započetim i uhodanim manifestacijama, od Tjedna istarskih knjižnica do Pula čita?

- Naravno, sve započete manifestacije održat će se kako je i predviđeno Planom za 2026. godinu. Tjedan istarskih knjižnica održava se od 16. do 21. ožujka i svojim se programima priključuje Središnja knjižnica i svi ogranci. Nakon toga slijedi nam Pula čita početkom svibnja, za vrijeme školskih praznika Ljeto u knjižnici, a nakon toga redom Mali festival baštine, Dječji tjedan, Mjesec hrvatske knjige i Prosinac u knjižnici. Uz postojeće i planirane veće manifestacije, postupno ćemo uvoditi i nove programe te programska osvježenja, kako bismo sadržaj knjižnice prilagođavali interesima naših korisnika.

Jesu li predviđene kadrovske promjene, nova zapošljavanja te kako »stoji« knjižnica brojčano?

- Prije svega mislim da možemo kvalitetnije iskoristiti postojeće resurse, jer zaista vjerujem da su naši zaposlenici najveće bogatstvo i najvažniji resurs. Prema planu rada i razvitka za 2026. godinu predviđena su nova zapošljavanja, a što se stručnog osoblja tiče, prema Standardu za narodne knjižnice u RH, Gradska knjižnica i čitaonica Pula trebala bi zapošljavati veći broj stručnog knjižničnog osoblja nego što ga trenutačno ima. Svakako s novim projektima želimo konkretnije konkurirati i prijavljivati financiranja na pozive Ministarstva kulture i medija RH, ali i na Europske fondove koji pružaju razne mogućnosti. S tim sredstvima sigurno možemo kvalitetnije kreirati svoje programe, a time i zapošljavati nove djelatnike.

Krakotkoročni programi za razvoj knjižnice?

- Postupno će se razvijati i unaprjeđivati postojeći programi, ali i sve više otvarati knjižnicu široj zajednici. Jedan od događaja koji posebno veseli je to što smo domaćini 13. rođendana nacionalne kampanje »Čitaj mi!«, koji će se obilježiti 2. travnja, na Međunarodni dan dječje knjige. U pripremama smo za taj lijep događaj koji će okupiti puno djece, roditelja i ljubitelja knjige, a zajedno ćemo slaviti čitanje, priče i radost koju knjige donose.

Uz to, želimo dodatno razvijati i programe zelene pismenosti. Kroz radionice i susrete za djecu i odrasle govorit ćemo o održivosti, prirodi i zelenim praksama, a u tome nam je važna suradnja s lokalnim institucijama, udrugama i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Na taj način knjižnica postaje mjesto susreta, učenja i zajedničkog promišljanja o tome kako zajedno graditi odgovorniju i održiviju zajednicu.

Pravi izazov su nam djeca školskog uzrasta

Dugi niz godina ste knjižničarka, a posebno je prepoznat Vaš rad u Dječjoj knjižnici. Hoćete li i dalje osmišljavati programe za najmlađe?

- Iskustvo rada u Dječjoj knjižnici omogućilo mi je da pobliže upoznam njihove interese od najranije dobi pa do tinejdžerskih dana. I djecu i roditelje kontinuirano ćemo motivirati da dolaze u knjižnicu, posuđuju knjige, druže se i provode vrijeme zajedno čitajući, naglašavajući koliko su knjige i priče važne za djetetov razvoj i napredak. Izazov nam predstavljaju djeca školskog uzrasta koja su sve više pod utjecajem mobitela i društvenih mreža ili video-igrica. To nam ne treba biti opravdanje, već motivacija i izazov da ih pokušamo pokrenuti, da im probudimo maštu i potaknemo da razmišljaju kritički. Djeca su znatiželjna i puna su pitanja, a danas imamo toliko mogućnosti da ih motiviramo, samo te mogućnosti trebamo iskoristiti na pravi način. Knjižnica nije samo prostor prepun knjiga na policama, knjižnica je i mjesto susreta, mjesto novih mogućnosti i ideja, a mi knjižničari smo vodiči koji ćemo svojim znanjem i iskustvom doprijeti do novih mladih korisnika.

Ogranci se prilagođavaju kvartovima

Koji su planovi za ogranke?

- Ogranci knjižnice razvijat će se promišljeno, osluškujući potrebe ljudi koji u kvartovima žive i dolaze u te knjižnice. Knjižnica na Verudi već se pokazala kao prava kvartovska, obiteljska knjižnica. Ondje želimo nastaviti razvijati programe za djecu i odrasle. Posebno nas veseli interes za poetska druženja i susrete s autorima, a blizina Sveučilišta otvara i mogućnost novih programa za studente i mlade. Dječja knjižnica nastavit će rasti u smjeru koji je već lijepo započet – kroz snažnu suradnju s vrtićima i školama te Obiteljskim centrom, koji redovito organizira predavanja i podršku roditeljima. Velik naglasak i dalje će biti na poticanju čitanja od najranije dobi kroz programe obiteljske pismenosti, ali i na programima zelene pismenosti, poput aktivnosti "Sadim-čitam-učim". Dječja knjižnica za mnogu je djecu prvi susret s knjigom i pričom, zato je važno da bude toplo, poticajno i otvoreno mjesto kojem se djeca uvijek rado vraćaju.

Knjižnice u Vodnjanu i Žminju želimo dodatno razvijati kao mjesta koja čuvaju i njeguju zavičajnu baštinu. Kroz književne susrete, radionice i suradnje s lokalnim umjetnicima, znanstvenicima i ljudima koji nose vrijedne životne priče, stvarat ćemo prostor u kojem se znanje i iskustvo prenose s generacije na generaciju.

Povezane vijesti

• Grbin odbio prijedlog Upravnog vijeća i razriješio ravnateljicu: Na čelo knjižnice dolazi nova vršiteljica dužnosti
• Radošević podnio ostavku u knjižnici: "Dovedena je u pitanje autonomija Upravnog vijeća"
• Ostavka Milana Radoševića: Peđa Grbin za predsjednicu Upravnog vijeća knjižnice imenovao Angelinu Tomić