Podovi su bili još iz 1890. godine. Glavna zabava posjetitelja za Noć muzeja bila je skakati pored vitrina, da sve vibrira, i gledati hoće li pasti vaza. Sviđa mi se interakcija posjetitelja s muzejom, ali to definitivno nije interakcija. Stalni postav napravljen je 1970-ih i bio je izuzetno kvalitetan za to vrijeme, ali i dosta statičan. Novi postav trebao bi biti interaktivan i zabavan, kaže ravnatelj Darko Komšo

Fasada pulskog Arheološkog muzeja je pri kraju, radnici postavljaju metalnu konstrukciju na stražnjoj strani zgrade, oko muzeja se užurbano kopa, unutra se obavljaju obrtnički radovi. Sada nastupa, kako nam kaže ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, zadnji juriš da bi na jesen sve bilo spremno za dobivanje uporabne dozvole za adaptiranu zgradu Muzeja. Velika rekonstrukcija je pri kraju, ali ni blizu nije gotova investicija na cijelom arheološkom kompleksu koji se proteže od Dvojnih vrata do vrha Malog rimskog kazališta.

Staklena fasada i ekran

- Iza na zgradi smo počeli s postavljanjem metalne konstrukcije za staklenu fasadu i velik multimedijalni ekran okrenut Malom rimskom kazalištu, koji će služiti za manifestacije na otvorenom. Što se tiče arheoloških radova, radi se kod Dvojnih vrata, gdje smo imali prezentaciju žarnih grobova Histra, slijedi završetak još nekih manjih radova te zahvati na gradskim bedemima. U sljedećih godinu dana okoliš Muzeja još će se znatno izmijeniti u odnosu na ono kakav je bio. Imat ćemo i velike promjene na Malom rimskom kazalištu, na koji dolazi čelična konstrukcija gledališta za 2.000 ljudi. Takav kompleks, koji će objediniti i muzej i rimsko kazalište i ekran, ne postoji u ovom dijelu Europe, kaže nam Komšo.

        U njegovom smo društvu prošetali zgradom Muzeja, razgledali neprepoznatljiv interijer, zatekli užurbane radove u hodniku u prizemlju, u kojem je sačuvan originalni kameni pločnik. Radove na zgradi tvrtka Ingrad s podizvođačima otvorila je koncem ožujka 2017., a kada budu završeni u rujnu ili listopadu, tada kreće implementacija stalnog postava. No, na nažalost ljubitelja muzeja, kojem "Arheološki" nedostaje od 2013., trajat će to dvije godine, pa se i otvorenju možemo nadati tek u 2022.

- Samo na nadogradnjama dobili smo 900 kvadrata, a uz to je i još 600 kvadrata tavana, koji se prije nije koristio. Tome treba pridodati i podrumske prostorije koje nisu bile u funkciji, pa je oko 2.000 kvadrata više prostora nego smo imali prije, kaže Komšo. Obišli smo i podrum u kojem će biti četiri depoa s pomičnim policama. U prizemlju će se nalaziti suvenirnica, laboratorij, javni prostori. Izložbeni prostori, u kojima se upravo ugrađuje posebna rasvjeta, nalazit će se na prvom i drugom katu, a na tavanu su kancelarije.

I iza buduće staklene stijene, iza ekrana, nastaju nove prostorije - polivalentna sala, edukacijski odjel, izložbeni prostori. Zgrada će raspolagati s 1.200 ili 1.300 kvadrata samo za izložbe, dostupnih teško pokretnim osobama, slijepim i slabovidnim.

Bliži lokalnoj zajednici

Kakve se promjene zbivaju sugerira i podatak da je prije za Muzej bilo namijenjeno 33 kilovata struje, a sada će, kaže Komšo, biti 495 kilovata! Osim "hardvera", AMI-ju slijedi i potpuno novi "softver" koji će znati odgovoriti na zahtjeve mlađe muzejske publike.

- Podovi su bili još iz 1890. godine. Glavna zabava posjetitelja za Noć muzeja bila je skakati pored vitrina da sve vibrira i gledati hoće li pasti vaza. Sviđa mi se interakcija posjetitelja s muzejom, ali to definitivno nije način na koji bi interakcija trebala izgledati. Stalni postav napravljen je 1970-ih i bio je izuzetno kvalitetan za to vrijeme, ali bio je i dosta statičan. Novi postav trebao bi biti interaktivan i zabavan. Muzeji više nisu mjesta tišine i strahopoštovanja, već dinamična mjesta na kojima se na zabavan način uči o svojoj prošlosti, a poruke se prezentiraju slojevito, na nekoliko razina, kaže Komšo.

        Novi koncept uključivat će maksimalno korištenje novih tehnologija, za što su potrebni kilometri optičkog kabela.

- Morat ćemo se mijenjati kao muzej. Jedan smo od pet najjačih u Hrvatskoj, a po broju posjetitelja i na prvom mjestu, ali takvu ulogu treba i prihvatiti, da budemo mjesto koje dobro promovira Pulu i Istru, s obzirom na 4,5 milijuna turista u Istri svake godine i s obzirom na dva milijuna noćenja samo u Puli. Svaki posjetitelj Istre i Hrvatske naša je meta, rekao je Komšo.

AMI će se, kako kaže, usmjeriti turistima, ali i lokalnoj zajednici. Za turiste planiraju napraviti zajedničke ulaznice na način da ulaznica kupljena za Arenu vrijedi i za Muzej i sve ostale AMI-jeve prostore, kao što su Augustov hram, Sveta Srca ili C8, te na taj način zadržati posjetitelje cijeli dan. Takav model zajamčio bi i povećanje broja posjetitelja Muzeja za bar nekoliko stotina tisuća na godišnjoj razini, smatra Komšo.

        S druge strane, AMI se okreće zajednici, čiji je i sam dio, i to na način da lokalnom stanovništvu ne naplaćuje standardne ulaznice, nego preko kluba prijatelja muzeja, besplatnim ili jeftinim članstvom omogući stanovništvu pristup na sve muzejske događaje, izložbe, koncerte, predavanja...

- Na taj način dobivamo zajednicu upoznatu sa svojom kulturno-povijesnom baštinom, a takva zajednica baštinu promovira i štiti, kaže Komšo.

Arhitektura Histra

        Dok obilazimo Muzej, prisjećamo se nekih od važnijih otkrića za adaptacije zgrade. U podrumu su pronađena dva pulska zvona iz 14. i 15. stoljeća, sakrivena negdje po završetku Drugog svjetskog rata. Također, pod betonskim rukohvatom stubišta iz doba Italije pronađena je originalna "austrijska" metalna ograda. Što je još skrivala ova zgrada koju su Austrijanci gradili kao školu?

        - Istraživali smo velik dio južnog krila zgrade i našli ostatke iz razdoblja antike, ali i ostatke histarske kućne arhitekture i peći. To nam je jako interesantno jer se malo zna o arhitekturi Histra. Kada je zgrada građena, radili su samo trakaste iskope za temelje, tako da je ispod nje sve ostalo nedirnuto, kaže Komšo.

Pred zgradom izgrađen je sada velik bunar za automatiziran protupožarni sustav. Tu pored njega raskopani su i veliki antički zidovi. To su, objašnjava nam Komšo, očito dijelovi Malog rimskog kazališta - ogroman prostor u kojem su se izvođači pripremali za izvedbe, ali i kuda se ulazilo u kazalište. Pulsko Malo rimsko kazalište, izgleda, uopće nije bilo tako malo.

I na onom što je danas od antičkog teatra ostalo, iza Arheološkog muzeja, očekuje se još nalaza. Predstoji, naime, još istraživanja, ali i gradnja prostorija u službi kazališta kao obnovljene scene na otvorenom te sanitarnih čvorova prema Kaštelu. Ubuduće će sve to biti dio istog kompleksa u koji će se ulaziti kroz Dvojna vrata, gdje će se i prodavati ulaznice, s mogućnošću nekoliko izlaza. Jedan od njih bit će i na pješačkom putu između zgrade Sveučilišne knjižnice i Kaštela, dok sadašnjeg kolnog puta uz antičko kazalište u budućnosti neće biti.

- Stalni postav sagledat će i novootkrivene nalaze, pronađene mozaike, rimsku cestu, ali siguran sam da će broj artefakata u odnosu na prethodni postav biti manji, bez obzira što imamo više izložbenih prostora. Tendencije su takve da se više radi na korištenju tehnologije i interaktivnosti muzeja, a materijal služi kao dokaz istinitosti. Dio postava bit će i nove spoznaje do kojih se došlo u zadnjih 50 godina, zaključio je Komšo.

Povezane vijesti

• Ravnatelj Lučke uprave Rovinj Donald Schiozzi o velikom projektu: USKORO KREĆE RJEŠAVANJE VELIKOG ROVINJSKOG PROBLEMA
• NAJVEĆA INVESTICIJA U KULTURI Arheološkom muzeju Istre odobrena jamstva za kredit od 30 milijuna kuna. Pročitajte kada će otvoriti vrata
• Otvorene novouređene Terme Tuhelj u što je investirano 27 milijuna eura