TEME KOJE SU DANAS AKTUALNIJE NEGO IKAD PRIJE
U PULI ODRŽAN SUMMIT ENERGETSKE DEMOKRACIJE: Energetska budućnost je u zelenim i obnovljivim izvorima
(Snimio Milivoj Mijošek)
Svijet se ubrzano razvija kao nikada do sada i raste broj istraživanja i tehnoloških inovacija stvarajući prilike za milijarde ljudi. Sav taj rast nužno zahtijeva i energiju. Zbog opravdanih zahtjeva za smanjenim okolišnim otiskom energija već sada treba biti proizvedena i isporučena na nove načine. Klimatske promjene najveći su izazov našeg doba, no one nam ujedno pružaju priliku da osmislimo novi gospodarski model uz već započetu energetsku tranziciju. Tim je riječima sudionike ovogodišnjeg Summita energetske demokracije dočekao prof. dr. sc. Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, koji je kao predsjednik SED-a bio domaćin skupa održanog u pulskom hotelu Park Plaza Histria.
Nakon dvije godine prinudne stanke zbog pandemije koronavirusa, Summit energetske demokracije ponovno je okupio poslovne lidere, kreatore politika, stručnjake i znanstvenike širokog spektra interesa kako bi raspravljali o temama koje oblikuju i provode energetsku tranziciju i koje su, u svjetlu recentnih događanja na tržištu energenata i refleksije rusko ukrajinskog sukoba, danas aktualnije nego ikad.
"U vremenu koje je iza nas imali smo dosta jednadžbi s više nepoznanica, a nakon što je zbog izbijanja pandemije svijet praktički stao, cijena energenata prestala je pratiti ekonomske zakonitosti, pa je došlo do naglog pada cijena svih oblika energije. Međutim, nakon oporavka, pogotovo azijskog tržišta, došli smo u drugu krajnost naglog rasta cijene energenata, čemu je značajno doprinijela i situaciju vezana uz ukrajinsko ruski rat, te je u samo godinu dana cijena ugljena narasla preko tri, a cijena plina čak deset puta", kazao je Brkić.
Sve to više su nego dobri razlozi da se ubrzaju i osnaže procesi zelene energetske tranzicije u Hrvatskoj, zbog čega je ona bila u fokusu većine današnjih panela. Prvi panel u potpunosti joj je bio i posvećen, no ona je značajno bila zastupljena i u raspravama sudionika drugog panela o izazovima i prilikama vezanim uz obnovljive izvore energije. Treća panel rasprava bavila se razvojem tržišta energije i obrazovanjem za energetsku tranziciju, a preostala dva panela odnosila su se na prijenosnu i distribucijsku mrežu u energetskoj tranziciji, te na razvoj plinskog gospodarstva i plinske infrastrukture.
"U europskom zelenom planu uspostavljaju se sastavnice gospodarske sutrašnjice u kojoj će važnu ulogu imati strategije za kružno gospodarstvo, nultu stopu onečišćenja, održivu i pametnu mobilnost, vodik, baterije, biomasu, bioplin, geotermalnu energiju, te općenito energiju iz obnovljivih izvora. Za potporu toj tranziciji predviđena su dosad nezabilježena sredstva u planu oporavka EU, iz instrumenta NextGeneration EU. Summit energetske demokracije želi biti zamašnjak u raspravama o tim politikama i doprinijeti razumijevanju, ali i rješenjima. Sve to želimo postići postavljajući si pitanja kao što su - zašto, kada, tko i kako postići cjelovitu energetsku tranziciju", poručio je Vladislav Brkić.
Istarski župan Boris Miletić, koji je otvorio skup, u pozdravnom je govoru kazao da je upitno je li većina građana danas svjesna koje nas sve promjene očekuju u narednih deset, petnaest ili dvadeset godina na polju zelene tranzicije i dekarbonizacije.
"Javni sektor od vas itekako očekuje savjete kojim putem ići i kako pripremiti građane da mijenjaju svoje navike i prilagode ih promjenama koje su neizbježne i koje dolaze", kazao je Miletić.
Da nadolazećih promjena i nužnosti pripreme za zelenu energetsku tranziciju još lani nije bila svjesna velika većina hrvatskih poduzetnika pokazalo je istraživanje koje je provela Hrvatska gospodarska komora, a čije rezultate je tijekom prvog panela predstavila direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac. Istraživanje je provedeno u osam različitih gospodarskih sektora, uključujući energetiku, te je uključivalo 192 male, srednje i velike tvrtke s područja cijele Hrvatske.
"Zabrinjavajuće je i upozorava da u više od 60 anketiranih hrvatskih tvrtki zelenu tranziciju nisu doživljavali kao izazov i priliku za poslovanje i razvoj, već naprotiv kao prijetnju. Doduše anketa je provedena u razdoblju kada smo se tek suočavali s naznakama rasta cijene energenata i izvjesno je da se do danas i perspektiva tih poduzetnika promijenila, međutim svakako brine podatak da su u većini anketiranih tvrtki negativno percipirali zelenu energetsku tranziciju. Istraživanje je pokazalo i da je samo 27 posto anketiranih tvrtki započelo s pripremama za procese zelene tranzicije, a većina još uvijek nije bila dovoljno prepoznala njezinu ulogu u svom budućem razvoju i konkurentnosti na tržištu", kazala je Šćulac Domac.
Kao najveće prepreke u provedbi zelene tranzicije anketirani gospodarstvenici naveli su financiranje projekata, zakonodavni okvir i sporost administracije. Vrlo zanimljivo i aktualnu raspravu donio je drugi panel o obnovljivim izvorima energije, a poruka koja je upućena s njega bila je vrlo jasna: "Hrvatska ima nacionalnu elektroprivredu koja u pandemiji i trenutnoj geopolitičkoj situaciji nije zaustavila investicije u obnovljive izvore. Imamo Končar, snažnog domaćeg proizvođača proizvoda i komponenti, ali i ICT rješenja u energetici s referencama u 130 zemalja svijeta, a na panelu smo čuli i kakvu ulogu ima EON, posebno u segmentu manjih integriranih sunčanih elektrana na krovovima kućanstava", kazala je Vlatka Kamenić Jagodić, direktorica marketinga Končara i moderatorica tog panela.
Na njemu je sudjelovao i izvršni direktor u istoj kompaniji Darijo Runjić, koji je kazao da je sasvim jasno da su obnovljivi izvori energije i digitalizacija pravi smjer u kojem ide energetski sektor.
"Stoga je i Končar, kao energetski lider, te ciljeve stavio u samu srž svoje nove integralne strategije 2020+ i uvjereni smo da ćemo nastaviti davati značajan doprinos zelenoj transformaciji domaćeg energetskog sektora i ubuduće", kazao je.
Iz vodeće hrvatske tvrtke za projektiranje i izgradnju sunčanih elektrana EON na konferenciji je govorio direktor Vladimir Sabo, koji je kazao da je ugradnja malih solarnih integriranih elektrana na krovovima kućanstava najbolji način da se smanji izloženost porastu cijena električne energije na tržištu.
"Što se tiče EON-a, mi smo ih dosad postavili više od 500, od ukupno 1.500 solarnih elektrana u trajnom pogonu koliko ih je postavljeno u Hrvatskoj", kazao je Sabo te poručio da je potencijal tog tržišta u našoj zemlji ogroman, odnosno da se radi o više od 600 tisuća krovova koji bi mogli biti pretvoreni u male solarne elektrane.
Predsjednik Zajednice obnovljivi izvori energije pri HGK Ivo Čović kazao je da je u zadnjih 15-ak godina u Hrvatskoj izgrađeni obnovljivi izvori energije koji osiguravaju 1000 MW energije u vjetroelektranama i nešto malo u solarnim elektranama.
Bilo je to i razdoblje lutanja i traženja rješenja u kojem su investitori bili u poziciji da razvoj projekata traje predugo. Nadam se da će novi zakon i promjene koje on donosi pospješiti razvoj projekata, skratiti vrijeme pripreme i donijeti nam obnovljive izvore koji su naprosto potrebni u povećanju kapaciteta kako bi mogli smanjiti ovisnost o uvozu energenata i osigurati opskrbu i u kriznim situacijama kao što je ova", kazao je Čović.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
