OBNOVLJEN DJEČJI KREATIVNI CENTAR
U Pionirskom domu stasale generacije priznatih pedagoga i umjetnika: ZASAD SE TU ODRŽAVAJU SAMO PREDSTAVE TEATRA NARANČA
U subotu se u Teatru Naranča, smještenom u obnovljenoj zgradi Dječjeg kreativnog centra, Puljanima poznatijeg kao Pionirski dom, održala premijera predstave "Vitez željeznog srca". Zasad je to jedina aktivnost koja se odvija u nedavno obnovljenom centru, u koji je uloženo ukupno deset milijuna kuna, što u energetsku obnovu, što u kompletno uređenje unutrašnjosti, ali i dvorišnog prostora. Manji dio, 2,7 milijuna, osigurano je iz Fonda za energetsku učinkovitost i Ministarstva regionalnog razvoja odnosno europskih fondova, dok je drugi, najveći dio, osigurao Grad putem Upravnog odjela za kulturu, i to je dosad najveći projekt ovog odjela. Taj je opsežan posao, prema projektu arhitekta Bruna Juričića, obavila tvrtka De Conte.
U pratnji gradske pročelnice za kulturu Jasmine Nine Kamber i savjetnice za kulturu Lene Radunić, obišli smo lijepo uređeno zdanje koje se prostire na 1.200 četvornih metara, u potpunosti prilagođeno osobama smanjene pokretljivosti, u koje će se djeca vratiti čim popuste epidemiološke mjere.
- Nacionalni stožer civilne zaštite zabranio je izvanškolske aktivnosti, ali se to ne odnosi na profesionalne organizacije kao što je Teatar Naranča koji će u subotu održati dvije predstave. Svi ostali počet će provoditi svoje aktivnosti nakon što to Stožer odobri, objašnjava Kamber.
Zato u zgradi ujutro zatičemo samo osnivače teatra, ravnatelja Majkla Mikolića i Luku Juričića, a glumci, čujemo, na redovite probe dolaze u popodnevnim satima. Dok obilazimo prizemlje, Kamber veli da je novost u odnosu na staro, neobnovljeno zdanje, novi ulaz na katu za osobe smanjene pokretljivosti. Te osobe, dakle, u Centar odsad mogu ući iz prizemlja i s kata. Zgrada je, veli, Kamber, u suradnji s pedagozima koji ondje rade, prilagođena potrebama samih korisnika.
U prizemlju desno obnovljena je Baletna dvorana Slavice Šenk, nazvana po priznatoj plesnoj pedagoginji koja je ovdje radila.
- Tu su prve plesne korake napravili mnogi priznati plesači, od Andree Gotovine i Aleksandre Mišić do Ognjena Vučinića i Matije Ferlina. Šenk je prije 30 godina zajedno s Lindom Milani osnovala Studio za stvaralačke aktivnosti mladih Zaro, koji djeluje i danas. Godišnje ga je pohađalo oko 350 djece od predškolskog do srednjoškolskog uzrasta, kaže pročelnica.
Deseti rođendan ovog će listopada proslaviti i Teatar Naranča, u obnovljenoj ljubičastoj dvorani s narančastim sjedalima. Sjedala su zadržala prepoznatljivu boju, ali stara, malena, na kojima su sjedile generacije Puležana, nisu vraćena. Mikolić objašnjava da su ova sjedala puno komotnija, a najviše ih, dodaje, veseli što je razmak između redova dovoljno velik pa i nešto viši ljudi mogu komotno sjesti.
U prizemlju je uređen i toalet za osobe s invaliditetom, kojima je prilagođena i kazališna dvorana. U prizemlju lijevo nalaze se prostorije Društva Naša djeca, koje na ovom mjestu djeluje od 1952. godine, te Narančin ured. Ispod stepenica uređeno je spremište za rekvizite Narančinog dramskog studija.
Zgrada je, podsjeća Kamber, podignuta 1930. godine i tad se u njoj nalazio sud. U vrijeme Jugoslavije projektirano je dječje kazalište koje je uređeno 1957. godine, kad se zvalo Pionirsko kazalište "Slavko Grubiša." Zgrada je tad, za razliku od danas, bila isključivo namijenjena kazališnoj djelatnosti. Tu su se odvijale dramske radionice, predstave za djecu, ali postojalo je i kazalište lutaka, nabraja pročelnica.
- S obzirom da je u Puli, ali ne samo ovdje, nego i u cijeloj Jugoslaviji, postojao velik problem vezan uz djecu i njihovo slobodno vrijeme, naglo je porastao kriminalitet među djecom koja su bila prepuštena sebi. Dakle, nije bilo organizirano slobodno vrijeme i djeca su nakon škole boravila na ulici, samoorganizirala se i upadala u razne nevolje. Krajem 1968. delegati Općinske konferencije Saveza komunista Hrvatske raspravljali su o društvenoj zaštiti i odgoju djece. U osnovnim je školama postojalo samo desetak skupina produženog ili cjelodnevnog boravka s oko 400 djece, što je bilo tek četiri posto svih učenika, dok su ostali dio dana kod kuće provodili sami. Nakon konferencije odlučeno je da se u ovu zgradu ulože značajna sredstva: obnovljena je 1969. godine. Ovdje useljavaju i drugi pedagozi pa se tako oformljuju glazbene skupine, škole stranih jezika, čak i škola šaha. Od tada do danas Pionirski dom neprestano djeluje u ovom obliku, nastavlja se rad kazališta, dramskih skupina i drugih aktivnosti. Kroz sve te godine u ovoj zgradi je stasao velik broj djece koji su danas priznati, što pedagozi, što koreografi, a jedan od njih je svjetski višestruko nagrađivani koreograf Matija Ferlin. Tu su i glazbenici, navodi Kamber koja je i sama, kaže, stasala u ovoj zgradi, krenuvši s prvim baletnim koracima od svoje četvrte godine.
S obzirom na velik interes građana, na katu je uređena još jedna baletna dvorana. Koristi je Društvo Naša djeca koje ima i sportsku radionicu Unisport, iz koje se pokreće dječji karneval u Areni. Na katu su uređene i prostorije Studija Zaro za individualno podučavanje pjevanja i sviranja klavira, gitare i sintisajzera. Preko puta ovih učionica s pojačanim vratima nalazi se Glazbeni studio Zaro koji ove godine slavi 30. rođendan. Središnji prostor nekadašnje Dječje knjižnice bit će multifunkcionalan i ondje će se održavati razne aktivnosti, u skladu s djelatnošću centra, kaže Kamber te navodi razne radionice vezane uz poticanje kreativnosti u djece.
- Kad se prije dvije godine krenulo s obnovom Centra, Dječja knjižnica privremeno je premještena u centar grada. Međutim, iznenadilo nas je da je više od 400 djece upisano samo u prvom tjednu njena rada na novoj lokaciji kojom su roditelji bili vrlo zadovoljni, veli Kamber. Zato su odlučili proširiti knjižnicu i na susjedni prostor bivšeg kafića u Smareglinoj ulici, gdje se nakon uređenja Dječja knjižnica i čitaonica trajno vraća.
- Svatko tko je posjetio našu dvoranu prije obnove zna da je prostor vapio za velikom obnovom koju smo, srećom, dočekali u dosta nezgodno i neobično vrijeme. Projekt se uspio izgurati do kraja, obnovljen je u roku i svi koji su nas posjetili nakon obnove mogli su se uvjeriti koliko je sad puno veća komocija, koliko je ljudima puno ugodnije pratiti sadržaje, kaže Majkl Mikolić. - Naravno, i nama koji stvaramo u ovim je obnovljenim prostorima puno ugodnije raditi i zapravo je to jedna velika stvar koja se dogodila za naš grad, napominje.
- Ono što nas malo žalosti je što još uvijek nismo mogli popuniti kapacitet dvorane zbog svih ovih neobičnih uvjeta u kojima se nalazimo. Međutim, nadamo se da će ubrzo i to završiti i da će dvorana napokon zasjati u punom sjaju jer ono što će dvorani dati puni štih jest kad ovdje bude nešto više od 200 ljudi u gledalištu, koliki je kapacitet dvorane, koji će pratiti sve ponuđene sadržaje, objašnjava Mikolić. Podsjeća da je Naranča počela priređivati predstave odmah nakon obnove i otvaranja objekta lanjskog listopada, uz poštivanje epidemioloških mjera, a to znači uz 40 do 50 ljudi u gledalištu. Sad su mjere pooštrene, pa će subotnju predstavu moći gledati nešto više od 20-ak građana. Mikolić stoga najavljuje da će se predstava reprizirati onoliko puta koliko bude interesa.
Nakon "Viteza željeznog srca", u subotu 13. veljače odigrat će se predstava "Dobre navike", također u 18 sati. Ukoliko se popuni ovaj, uvest će se dodatni termini. "Nakon toga nas čeka velika novost, pokretanje scene 15 plus, dakle, scene za mlade i odrasle koju otvaramo u petak, 19. veljače, predstavom "Moje istrijansko korona vjenčanje" koja počinje u 20 sati, najavljuje Mikolić. Desetljeće rada Naranča slavi 30. listopada ove godine i nadaju se da će do tada popustiti mjere pa će i proslava biti onakva kako i priliči toj obljetnici. "Sigurno ćemo ići u produkciju nekakve veće predstave, pogotovo što smo sad zbog epidemioloških mjera u malim formama koje su pogodnije za igranje u ovim vremenima. Nadamo se da će situacija nakon ljeta biti bolja i da ćemo moći normalno raditi," uvjeren je ravnatelj Naranče.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
