VIRUS SE ŠIRI JADRANOM
U ISTRI SU SVE PERISKE ZDRAVE! Za svaki slučaj školjke će čuvati u bazenu pulskog Aquariuma, a spolne stanice zamrznuti za novo pokoljenje
(D. ŠTIFANIĆ)
Pripremili smo se za uzgoj matičnog stoka da bi s njima napravili repopulaciju. Jedinke ćemo održavati na način da ne dođu u doticaj s friškom vodom, osigurat im hranu, fitoplankton i zooplankton, koji u akvariju imamo u kulturi. A uz to što ćemo ih uzgajati, lovit ćemo i gamete te nastojati ih krioprezervirati na minus 196 stupnjeva, rekla je Milena Mičić iz pulskog akvarija
Plemenite periske u Istri su za sad zdrave! Naime, školjke s tri lokacije - Stoje, Peroja i uvala Kuje iz Ližnjana - prošlog je mjeseca Aquarium Pula uputio na analizu Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu, a rezultati nisu pokazali prisustvo uzročnika pomora - parazita Haplosporidium pinnae i bakterije Mycobacterium.
Istovremeno, najveći mediteranski školjkaš ugiba diljem Sredozemlja. Od ljeta se bolest proširila Jadranom, od njegova juga prema sjeveru, i to vrlo brzo - otkako je pred ljeto uočena na dubrovačkom području, bolest napreduje Jadranom, a stručnjaci upozoravaju da je već primijećena i na Lošinju. Zato i ne dvoje: i nama će se vjerojatno dogoditi opći pomor periski s kakvim se suočila Španjolska i zapadni Mediteran.
Hladna voda je spas
- Nalazi pokazuju da za sada nema haplosporidije niti mikobakterije. Nijedna naša periska nije bila zaražena. Ali, mrtvih periski, kako čujemo, već ima na Lošinju. Nadamo se samo da će se more brzo ohladiti, jer hladnija voda ne pogoduje širenju bolesti, i tako na neko vrijeme odgoditi pojavu parazita na ovom području. Osobno nigdje nisam vidjela niti čula za pomor u Istri, no treba brzo djelovati, rekla nam je oceanologinja i morska biologinja dr. sc. Milena Mičić, vlasnica Aquariuma Pula.
Da su vode Poluotoka najvjerojatnije nezaražene, potvrdio nam je i Hrvoje Čižmek, predsjednik zadarskog Društva istraživača mora "20000 milja", koje je pokrenulo akciju i potaknulo ljude s mora da im dojavljuju informacije o periskama. Odaziv je i više nego dobar, ljudi diljem Jadrana izvještavaju ih o stanju plemenite periske (Pinna nobilis) i staništima.
- Imali smo puno dojava i iz Istre, o lokacijama gdje se periske nalaze, ali ne i o mrtvim periskama, samo o živim, rekao nam je Čižmek. To i nije pouzdan znak da bolesti nema, jer iz "20000 milja" navode da dojavljivači često nisu u mogućnosti procijeniti radi li se o živoj ili mrtvoj životinji. No, uz ohrabrujuće rezultate zagrebačkog laboratorija, ovakve vijesti nude nadu za spas mediteranskog endema i najvećeg školjkaša Sredozemlja.
Jer, dok stručnjaci zadarskog sveučilišta najavljuju monitoring školjkaša na Kvarneru i u Istri, pulski je Aquarium, preko projekta procjene stanja periski u Jadranu, već napravio veliki korak naprijed. Naime, već danas Zoran Mičić iz akvarija te morski biolog Neven Iveša iz Premanture izvadit će iz mora 30-ak periski koji bi trebale predstavljati matični stok za očuvanje ove vrste!
- Vadit ćemo ih u Vinkuranskoj vali i na Valovinama, tamo gdje ih ima najviše, kratko nam je rekao Iveša.
Zahtjev Ministarstvu zaštite okoliša i energetike za sakupljanje i držanje plemenite periske, kao strogo zaštićene vrste, Mičić je podnijela u srpnju, dopuštenje za to dobila je u kolovozu. Zdrave će periske nastojati očuvati u bazenu, ali i sačuvati njihov genetski materijal. Prvi smjer borbe sa zarazom je utvrditi primarnog uzročnika i sve aspekte bolesti, drugi je sačuvati zdrave jedinke i uz pomoć njih obnoviti populaciju, a tim su smjerom krenuli Puljani!
- U Španjolskoj su pokrenuli sličnu akciju, počeli su s uzgojem periski u akvariju, ali potom su mi španjolske kolege rekle da su jedinke, koje su uzeli, već bile zaražene i ništa od tog pokušaja nije bilo. Mi imamo šanse! Pripremili smo bazene za očuvanje određenog broja jedinki, kako bi raspolagali zdravim periskama za eventualni pokušaj repopulacije. Jedinke ćemo održavati na način da ne dođu u doticaj s vodom iz mora, osigurati im hranu, fitoplankton i zooplankton, koji u akvariju imamo u kulturi. Probat ćemo izolirati i gamete, spolne stanice, te ih krioprezervirati na minus 196 stupnjeva, priča Mičić. Ovime se pulski akvarij u staroj austrijskoj utvrdi na Verudeli još jednom pokazuje ne samo kao mjesto zabave i edukacije, nego i bitan subjekt u zaštiti i istraživanju morskog svijeta.
U projektu, kojeg ostvaruju preko Europskog udruženja akvarijskih kuratora, sudjeluju dr.sc. Milena Mičić s timom Aquariuma Pula, Iveša kao vanjski suradnik na terenu, ali bitnu ulogu igra i Valter Kožul sa Sveučilišta u Dubrovniku, koji se bavi uzgojem periski, te Akoš Horvat i Jelena Luić s mađarskog sveučilišta u Gödöllöu, gdje se bave krio-prezervacijom.
Projekt je Mičić prijavila u ožujku potaknuta upravo pomorom periski na zapadnom Mediteranu, čime se tada kod nas bavilo tek zadarsko društvo "20.000 milja". Već u lipnju na jugu Jadrana Mičić se uvjerila u razmjere ove pošasti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
