U Glasu Istre na današnji dan 2000. PREKO GRANICE SAMO S KILOM KAVE I LITROM ULJA

Glas Istre 11. rujna 2000.

"Dnevno se može unijeti samo po kilogram kave, šećera, mesa, povrća, deterdženta, konditorskih proizvoda te po litru mlijeka, ulja i bezalkoholnog pića. Na sve što je više od toga plaća se carina i PDV", jer su tog dana, 11. rujna prije 22 godine stupili na snagu strogi carinski propisi o uvozu namirnica u Hrvatsku. "Nemam riječi. S obzirom na Vladino pozivanje na tržišno gospodarstvo, doista nemam riječi, rekao je Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata dodajući da sindikate opet nitko ništa nije pitao, kao što ih nije niti pitao za mišljenje oko ulaska Hrvatske u WTO."

- Kada bi to značilo da će u Hrvatskoj sve biti jeftinije, onda bi bilo dobro. Međutim, bojim se da do smanjenja cijena neće doći te da će domaći trgovci ostvarivati još veće zarade, prokomentirao je Krešimir Sever, već tada predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata, vidno iznenađen novim carinskim režimom, prenosi Glas Istre.

Strogim carinskim režimom država je - ministar gospodarstva bio je Goranko Fižulić - namjeravala natjerati domaće kupce da kupuju u zemlji, čime će, mislilo se, puniti državni proračun i jačati domaću proizvodnju. Sljedeće bi moglo biti carinjenje pameti, predlaže novinar Novog lista Neven Šantić u svom komentaru, jer će rezultat prekograničnog šopinga "na točkice" prije biti udar na siromašnije građane koji su po jeftiniju špežu putovali od Italije do "Abdićevog carstva".

Danas nema carine a uvoz hrane iz europske obitelji konstantno raste, nauštrb domaće proizvodnje, ali cijene i domaćih i uvoznih namirnica ne padaju. Štoviše. To je ta samoregulacija tržišta?

Aktualni su i naslovi "Europa u znaku prosvjeda protiv rasta cijena dizela" i "Četvrti naftni šok trese samo INA-u i Crkvenčev proračun", a povod je odluka ministara OPEC-a da povećaju dnevne ponude nafte za 800 tisuća barela. "Ako umjesto novog poskupljenja derivata u Hrvatskoj dođe samo do 'plivajućih trošarina' i prevaljivanja tereta preskupe nafte na državne financije, tada nema razloga ni za žurnu privatizaciju INA-e", komentira novinar Ivo Jakovljević 2000. godine.

Državni proračun, s druge strane, mogao bi se pomoći provedbom sukcesije bivše Jugoslavije. Riječ je o podjeli brojnih zgrada konzulata i ambasada te zlata i zamrznutih deviza bivše države koje su pohranjene u stranim bankama, a čiji je točan iznos do danas ostao nepoznat. Tonino Picula ministar je vanjskih poslova i sprema se na zasjedanje Opće skupštine UN-a, gdje je dogovoren i sastanak predstavnika regije i EU-a na tu temu.