Na prvom mjestu Pula je po broju administrativnih postupaka i stupnju njihove digitaliziranosti te relevantnosti i kvaliteti sustava identifikacije i autentifikacije, prema dostupnosti servisnih informacija na internetskim stranicama grada i dostupnosti i razvijenosti objedinjenih servisa za plaćanje u gradu

Grad Pula je i u ovoj godini jedan od hrvatskih šampiona - digitalizacije! Tako bar kažu rezultati velike studije digitalne spremnosti gradova u 2020. godini koju je ovih dana izradila savjetnička kuća Apsolon, a prenio portal gradonačelnik.hr. U studiji se analizira stupanj digitalne razvijenosti dvadeset najvećih hrvatskih gradova, a zaključak je da se na tom području najdalje otišlo upravo u ovim krajevima s obzirom na to da su Pula i susjedna Rijeka na polju digitalne transformacije, drugu godinu zaredom, najnapredniji među hrvatskim gradovima. Kad je Pula u pitanju digitalizacija i uporaba novih tehnologija već dulje su vrijeme visoko na listi prioriteta.

Uključivanje građana

Cilj je s jedne strane iskoristiti potencijal i mogućnosti koje pružaju za što učinkovitije pružanje usluga građanima te njih potaknuti da novim tehnologijama utječu na ključne odluke koje se tiču razvoja grada. Sve to doprinijelo je da Pula drugu godinu zaredom bude uvjerljivo na vrhu liste digitalno najnaprednijih jedinica lokalne samouprave u konkurenciji srednjih gradova i to gotovo u svim kategorijama. Pula je tako na prvom mjestu među srednjih hrvatskim gradovima po broju administrativnih postupaka i stupnju njihove digitaliziranosti te relevantnosti i kvaliteti sustava identifikacije i autentifikacije, zatim prema dostupnosti servisnih informacija na internetskim stranicama grada i dostupnosti i razvijenosti objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, a kako navodi studija "izdvaja se i strukturiranim setom servisnih informacija za građane." Informacije su strukturirane u područjima: HEP Pula, Vodovod Pula, Pulapromet, Ljekarne, HAK, Vremenska prognoza, Virtualna šetnja i Web kamera. U Studiji je promatrano uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme i otvorenost proračunskog planiranja u čemu među srednjim gradovima ponovno dominira Pula.

Pritom su analizirani kvaliteta i dostupnost prikaza proračuna te pristupačnost modela uključivanja građana u proračunsko planiranje. U studiji se, međutim, napominje da izuzev Rijeke ni jedan drugi grad nije napravio značajan iskorak po pitanju digitalnih platformi koje služe za uključivanje građana u odlučivanje te i dalje nedostaje proaktivnih i inovativnih pristupa komunikaciji s građanima i uključivanju građana u javno savjetovanje. Međutim, u analizi komunikacijskih kanala između gradske uprave i građana, odnosno dostupnosti platformi za dostavu podataka, stavova i ideja građana, vremena reakcije na upite građana, te zastupljenosti na društvenim mrežama u svojoj kategoriji ponovno dominira Pula. Najveći istarski grad, od svih analiziranih gradova, pritom je bio najaktivniji na YouTube kanalu.

Pametna rješenja

- Vođeni idejom da smanjimo obim papirologije te približimo rad gradske uprave građanima i omogućimo im uštede na vremenu i novcu, Grad Pula je prije više od 10 godina bio prvi grad koji je uveo elektroničko poslovanje u svakodnevni rad uprave. Pored e-poslovanja, postepeno je uspostavljen cijeli niz rješenja poput e-Predmeta, elektroničkog plaćanja računa, e-Konzultacija s građanima, e-Zahtjeva, elektroničkog upisa djece u dječje vrtiće, e-Proračuna gdje građani mogu vidjeti na koji se način troši javni novac. Tu su i aplikacije poput Pula na dlanu, aplikacija Razvrstaj.me Plus, na najfrekventnijim lokacijama, u autobusima javnog gradskog prijevoza i u sportskim objektima kojima upravlja gradsko trgovačko društvo Pula sport. Zahvaljujući našem jasnom usmjerenju i višegodišnjem radu pri samom smo vrhu digitalno najnaprednijih gradova i svakako nastavljamo s korištenjem pametnih rješenja koja pozitivno utječu na život u Puli, komentirajući rezultate ove studije kazao je pulski gradonačelnik Boris Miletić.

Ubrzana digitalizacija u doba epidemije

Stupanj napretka Hrvatske u digitalnoj transformaciji ilustrira podatak da smo prema indeksu digitalnog gospodarstva i društva na razini Europske unije i dalje na nezavidnom 20. Mjestu između 28 država članica. Studija je završena upravo u vrijeme COVID19 krize čija je jedna od najuočljivijih nuspojava upravo ubrzana digitalizacija društva. Samo u dva tjedna tijekom krize, broj korisnika sustava e-Građani porastao je za 25 posto, s 800 tisuća na oko milijun, prema podacima Ministarstva uprave. Građani su, stoji u studiji, promijenili navike i izvjesno je da će nakon velike promjene kojoj su bili izloženi od javne uprave sve više očekivati dostupnost usluga u digitalnom formatu, pa je time izazov digitalnog iskoraka i transformacije pred gradovima još veći.

Povezane vijesti

• Miletić: Grad je potraživanja namirio zemljištem, a ne novcem TESU-a
• Ustanove na gradskim jaslama, ali su lani poslovale negativno
• Grad Pula dao 25 tisuća za izbjeglice