VREMEPLOV

SLAVLJE NA UČKI Tunel pušten u promet na današnji dan prije 39 godina

| Autor: Jasna ORLIĆ

Objavljeno je i kazivanje Antona Bubića koji se prisjetio razgovora o gradnji Tunela Učka s Titom na Brijunima 1968. godine. Prema Bubićevim riječima Tito je tada rekao: "Želio bih proći kroz tu rupu." Premda nije dočekao završetak tunela bio je tamo kada se 11. svibnja 1978. godine probila trasa tunela

 

Danas nam se čini posve normalno voziti prema Rijeci kroz tunel Učku. Ne zaboravimo da nije oduvijek bilo tako. Prilazna cesta i tunel u promet su pušteni prije točno 39 godina. Upravo je 27. rujna 1981. godine održano veliko slavlje na Učki. Tunel je, zajedno s prilaznim cestama, presijecanjem vrpce, pred više od 15 tisuća radnih ljudi i građana, pustio u promet član Predsjedništva SFRJ Vidoje Žarković.

Kada je izgrađen tunel je bio najduži u Hrvatskoj sa svojom dužinom od 5,07 kilometara, s dva vozna traka širine 3,50 metara. Na sredini je nešto povišene nadmorske visine, a na krajevima nešto niže - točnije na 500 metara nadmorske visine, kako se voda ne bi zadržavala unutar objekta.

Nacionalistički tunel

I ovaj je građevinski pothvat morao biti povezan s politikom. Odluka o gradnji tunele donijeta je na krilima hrvatskog proljeća. Sreća i Bog, nije povućena nakon obračuna s "hrvatskim proljećarima", što se lako moglo dogoditi. Projekt je nosio atribut "nacionalistički" pa mu je prijetilo gašenje. Pokojni Zvane Črnja rekao je o ovom projektu: "U kamenoj utrobi planine završena je posljednja bitka za ovaj prostor, bitka s fantomima i već poraženim idejama".

Dogovorom općina iz Istre i Rijeke te predstavnika Socijalističke Republike Hrvatske i mjerodavnih tijela te stručnih institucija, nakon višegodišnjih rasprava, u Opatiji je 1970. godine kao optimalno rješenje prihvaćeno svladavanje masiva Učke na pravcu Lupoglav – Matulji izgradnjom tunela kroz Učku. Za nadziranje cijelog pothvata osnovan je Koordinacijski odbor za izgradnju tunela kroz Učku, kojim je predsjedao Anton Bubić, kao i poduzeće za izgradnju Učka Pazin, na čijem je čelu bio direktor Aleksa Ladavac. Izrada studije opravdanosti i tehničke dokumentacije povjerena je Institutu građevinarstva Hrvatske iz Zagreba. Kako bi dale djelomičnu financijsku potporu realizaciji tog projekta, istarske općine raspisale su općenarodni zajam, a Rijeka je sufinancirala komercijalnim zajmom Riječke banke. Početkom 70-ih obavljeni su opsežni pripremni radovi te je nakon osiguranja ukupnih financijskih sredstava 1976. s poduzećem Hidroelektra iz Zagreba i s kooperantom Konstruktorom iz Splita naposljetku potpisan ugovor o gradnji tunela. Dakako, valjalo je osigurati i pristupne ceste. S riječke strane radilo se o 2,5 kilometara, dok je s istarske strane bilo potrebno 1,3 kilometra pristupnog puta.

Povijest ideje

Ideja o gradnji tunela ima povijest dulju od bivše države. O njemu su sanjali Istrani još u doba Austro-Ugarske monarhije. Zemaljski sabor Istre još je 5. travnja 1864. godine poslao zahtjev za izgradnju željezničke pruge kroz Učku. Ista je ideja, potaknuta odmah poslije rata 1945. godine, i projektirana. Zna se da je u ožujku 1949. godine drug Tito s puno optimizma izjavio: "Probušit ćemo tunel." Radovi su početi već 1951. godine ali su obustavljeni navodno zbog nedostatka novaca.

Anton Bubić svjedočio je da se o tunelu s Titom razgovaralo na Brijunima 1968. godine. Prema njegovim riječima Tito je tada rekao: "Želio bih proći kroz tu rupu." Premda nije dočekao završetak tunela bio je tamo kada se 11. svibnja 1978. godine probio tunel. Bio je to nedvojbeno najvažniji građevinski pothvat u političkom i društvenom životu Istre u drugoj polovici 20. stoljeća. Na probijanju trase okupila se društvena i politička svita toga vremena. Osim predsjednika Josipa Broza Tita, koji je u prigodnom govoru čestitao graditeljima, okupljenima su se obratili i predsjednik vlade Socijalističke Republike Hrvatske dr. Jakov Sirotković te predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Veselin Đuranović, Milka Planinc i drugi. Samo nekoliko sati uoči dolaska visokih gostiju, uklonjen je i posljednji kamen koji je dijelio Istru od matice zemlje. Tunel je djelomično probijen nekoliko dana prije svečanosti, no ostavljen je dio kamenja kako bi se za vrijeme svečanosti simbolično aktivirala posljednja mina. Prema pričanju Antuna Bubića Tito je i osobno donirao za gradnju tunela svojih deset tisuća tadašnjih dinara.

Druga cijev

Tri i pol godine nakon probijanja tunel Učka je pušten u promet. Svečanost se nimalo slučajno, poklopila s 38. godišnjicom pazinskih odluka o sjedinjenju Istre i ostalih novooslobođenih krajeva s ostatkom Jugoslavije pa i s 40. godišnjicom ustanka.

Prisjetimo se da je Hrvatska vlada tunel Učku, koji je građen između ostalog i samodoprinosima, 1995. godine prodala francuskoj tvrtki Bouygues koja je osnovala Bina-Istru. Ova tvrtka do 2024. godine priprema početak gradnje druge cijevi ovog tunela važnog za Istru. U međuvremenu, točnije već sljedeću sezonu, planira se završetak punog profila ipsilona od Pazina do tunela.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of