SKOKOVI U MORE KAO RITUAL I MJESTO DOKAZIVANJA, ALI I VELIKA OPASNOST: Rt Kamenjak i Galebove stijene među opasnijim mjestima za skok u more. Domaći spretniji, 70 posto ozljeđenih su stranci

| Autor: Chiara BILIĆ
ili Paoletić - facebook grupa Pulski skakači

ili Paoletić - facebook grupa Pulski skakači


Prilikom skakanja u more najčešće ozljeđuje glava, odnosno traumatska ozljeda mozga, a potom leđa i kralješnica. Lani je Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije zabilježio ukupno 26 nesreća povezanih sa skokom u more. Od toga najviše u Umagu (sedam). Jednak broj ranjenih imali su Labin, Poreč i Pula (pet). U ovoj je godini, zaključno s 31. srpnjem, prijavljeno deset nezgoda. Po tri u Poreču i Puli te dvije u Rovinju i Umagu

Skočivši sredinom srpnja sa stijene visoke oko deset metara na Rt Kamenjaku u Premanturi, 22-godišnja Austrijanka teško je ozlijedila kralješnicu. S istog mjesta se 2015. ozlijedila i 29-godišnja srpska državljanka. Sa najviše platforme na popularnoj zadarskoj skakaonici Kolovare - "desetke" - 2012. skliznuo je 12-godišnjak i pao ne u more, nego na beton, na plato skakaonice visine tri metra. Skokom sa dvadesetmetarske stijene u Uvali Stiniva na Visu ozlijedio se 2011. godine Australac. Malo tko je, prisjećajući se nepromišljenih podviga, zaboravio mladića koji je lani u srpnju skočio i čudom preživio pad sa 40-metarskog Šibenskog mosta. Prešao je zaštitnu ogradu, u kameru poručio "Ako poginem, reci ljudima da sam dobar", prevrnuo se zraku i umjesto na noge, pao na prsa. Zadobio je teške ozljede i slomio zdjelicu. Nedavno se skokom ozlijedio i maloljetnik na splitskim bačvicama i to u - plićaku.

Na atraktivnoj pulskoj prirodnoj plaži Galebove ili Golubove stijene poskliznuo se prilikom pada u more 14-godišnjak iz Pule, zabilježio je Glas Istre prije deset godina. Nezgodno je doskočio na stijenu u vodi koja ga je ozlijedila. Dvije godine kasnije na istoj se lokaciji, padom s tri metra visine, lakše ranila i njemačka turistkinja. Iste je godine skokom s 15 metara, ali ovog puta s kanjona na pulskoj Verudeli, kralješnicu povrijedio 34-godišnjak iz Zagreb. Poljski turist se 2013. također osokolio otisnuti u more s istog mjesta. I on je završio u bolnici. A još je friško sjećanje na nesreću ovog srpnja u kojoj je mladić hodajući po stijeni izgubio ravnotežu, pao i teško se ozlijedio.

Upravo se Galebove stijene i prvotno već spomenuti Rt Kamenjak mjesta koja se, prema riječima ravnateljice Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije Gordane Antić, mogu smatrati najopasnijima na području Puljštine. Što se tiče ostatka Poluotoka, Antić otkriva da su Stelamaris u Umagu, Lanterna u Poreču, Peškera i Rabac također potencijalno pogibeljne. No isto se može reći, veli, i za ostala mjesta gdje se može skakati u more.

Ozljeđene osobe su, kao što i potkrjepljuju primjeri koje smo prethodno naveli, uglavnom osobe mlađe životne dobi i to u večernjim satima, govori ravnateljica Antić, pa su često i alkoholizirane.

Učestalije su povrede pri skokovima kod mlađih nego li kod starijih. Međutim, ne treba čuditi ako znamo da su skakaonice odvajkada ne samo mjesto svojevrsnog čuvanja simbolike lokaliteta, nego i dokazivanja. I to ne samo drugima, već i sebi. Tome u prilog govori i Facebook stranica "Pulski skakači", koja je prepuna fotografija uglavnom domaćih skakača dok izvode raznorazne vratolomije na pulskim plažama ili, bolje rečeno, stijenama. Jer se u Puli, navodi se tako u toj grupi, ne koristi izraz "idemo na plažu", nego "idemo na more".

Statistika tako sugerira da je lokalno stanovništvo pri skakanju puno spretnije od turista. Antić pojašnjava da se može reći da u više od 70 posto slučajeva stradavaju strani državljani.

Lani je Nastavni zavod za hitnu medicinu Istarske županije zabilježio ukupno 26 nesreća povezanih sa skokom u more. Od toga najviše u Umagu (sedam). Jednak broj ranjenih imali su Labin, Poreč i Pula (pet). U ovo je godini, zaključno s 31. srpnjem, prijavljeno deset nezgoda. Po tri u Poreču i Puli te dvije u Rovinju i Umagu.

"Prilikom skakanja u more najčešće ozljede su bile ozljede glave, odnosno traumatske ozljede mozga, a potom leđa, to jest kralješnice", pojašnjava Antić.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter