SKLOPLJENE SAMO TRI NAGODBE: U Puli čak 60 neuspjelih sklapanja sporazuma o osobnom bankrotu

(N. LAZAREVIĆ)

Izvansudski postupak provodi posrednik u Fininim savjetovalištima. Traje 30 dana, no ne mora uvijek uspjeti. U Puli je tako izdano 60 potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma * Pula je, nakon Zagreba i Osijeka, treći grad u Hrvatskoj po broju dužnika i vjerovnika, dok je po visini duga na šestom mjestu

U Fininom savjetovalištu u Puli 84 građana i obrtnika uključenih u stečaj potrošača od 1. siječnja 2016. do danas prijavili su 37,6 milijuna kuna duga prema 529 vjerovnika, objavila je Financijska agencija. Naime, prema Zakonu o stečaju potrošača, Fina je počela provoditi izvansudski postupak stečaja potrošača čiji je cilj sklapanje sporazuma, umjesto sudskog postupka. Takav postupak prošlo je i niz tvrtki, nakon čega je njihov dug značajno smanjen.

Obrtnici u manjini

Pula je, nakon Zagreba i Osijeka, treći grad u Hrvatskoj po broju dužnika i vjerovnika, dok je po visini duga na šestom mjestu, poslije Zagreba, Splita, Osijeka, Zlatara i Dubrovnika. Jasno je da Zagreb, kao najveći grad, bilježi najveći dug, gotovo 461 milijun, dok najmanje duguju u Gospiću, 1,2 milijuna.

Fina rabi termin fizička osoba koja podrazumijeva građanina pojedinca i tzv. fizičku osobu koja ima obrt ili samostalnu djelatnost. Zanimljivo je da se čak 1.251 predmet na razini Hrvatske odnosi na građane, a svega tri na obrtnike. Ukupno je na razini države prijavljeno 935,6 milijuna kuna koje potražuje 7.594 vjerovnika.

Izvansudski postupak provodi posrednik u Fininim savjetovalištima. Traje 30 dana, no ne mora uvijek uspjeti. U Puli je tako izdano 60 potvrda o neuspjelom sklapanju izvansudskog sporazuma, a dosad su sklopljene svega tri nagodbe. Ništa bolje nije ni na razini Hrvatske, gdje ih je sklopljeno šesnaest.

Samo glavnica

Prema Fininom izvješću, koncem lanjskog prosinca u Hrvatskoj je bilo blokirano 264,7 tisuća građana zbog duga od 17,62 milijardi kuna, što je 536 milijuna ili tri posto manje u odnosu na lanjski studeni. Riječ je, međutim, o glavnici, dok je kamata iznosila dodatnih 6,7 milijardi.

Iako su njihove obveze gotovo dva posto manje nego u studenom, građani su znatno zaduženiji od tvrtki koje su u istom razdoblju dugovale 6,9 milijardi kuna.

Najviše duguju bankama i teleoperaterima

Građani najviše duguju financijskom sektoru: bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing, factoring i osiguravajućim društvima, te tvrtkama koje se bave kartičnim poslovanjem. Tim institucijama građani duguju 6,83 milijarde kuna glavnice te 2,86 milijardi kamata. Najviše građana, njih 106.230, duguje teleoperaterima. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)