Vrijedna ostavština pokojnog pulskog novinara "Glasa Istre", kroničara i vrijednog istraživača Davida M. Fištrovića, kako izgleda, ipak će biti oteta zaboravu. Naime, unatrag gotovo tri godine, prije nego je pandemija prekinula gotovo sve redovne aktivnosti, pisali smo o neotkrivenom povijesnom blagu, stranicama i stranicama prikupljenih svjedočanstava i zabilježenih događanja iz Istre tijekom Drugog svjetskog rata i poraća, katalogiziranom i složenom pod nazivom "Rastrelamenat", koje je svojim minucioznim radom Fištrović skupljao od 1975. godine pa gotovo do svoje smrti 2005. godine. Sve je to godinama bilo skriveno, ali i sačuvano zahvaljujući kćerkama Ljiljani i Katarini Fištrović, koje su taj očev životni projekt ljubomorno čuvale, ne želeći ga prepustiti zaboravu.

Riječ je o više odvojenih tomova s različitim tematikama. David M. Fištrović zamislio je redom cjeline: "Rastrelamenat - 30 dana koji su potresli Istru"; "1. do 8. svibnja 1943."; "Kronologija važnih zbivanja prije rastrelamenta - Romel bez maske"; "Preživio fojbe Ivan Dubinka", "Smrt narodu I. dio", "Smrt narodu II. dio - 7. listopada 1943. - Smrt Mussoliniju"; "Rastrelamenat 20. V. - 25. VI. 1943. - ususret slomu"…

Prve stranice

Iako su se ispočetka za ovu obimnu i iznimnu građu zainteresirali mnogi - neki ga želeći samo za sebe, neki pak samo u dijelovima - pandemija je sve zaustavila, da bi se unatrag 20-ak dana za ovaj projekt zainteresirali Istarsko povijesno društvo i Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Pule. Njihovi predstavnici, povjesničari, Igor Jovanović, Igor Šaponja i Marin Pekica, uz svesrdnu pomoć prof. Slavena Bertoše, krenuli su u ovaj pothvat za koji procjenjuju da će trajati i nekoliko godina, ali ovaj put ne sumnjaju u njegovu uspješnost.

- Materijal je opsežan, pisan minuciozno, pa posla imamo napretek. Do sada smo od ovih možda 700-tinjak stranica uzeli 400, podijelili međusobno na čitanje, a da zapravo nismo niti došli do glavne teme. Naslov je "Rastrelamenat", koji se odnosi na situaciju u periodu između kolovoza, rujna 1943. do sredine 1944. godine. Taj prvi raštrelamenat je u najjačoj fazi bio u rujnu, listopadu i dijelom studenog 1943. godine, iako je i nakon toga bilo još nekoliko akcija čišćenja terena, paljenja sela, hapšenja ljudi, što zapravo raštrelamenat i znači, kaže nam uvodno Igor Jovanović.

Dodaje da se ovaj prvi dio, koji su dosad odradili i pogledali, odnosi na razdoblje od 25. srpnja do 13. rujna 1943. godine.

- Znači, to je prvi dio u kojem su kronološki objašnjeni uzroci tog raštrelamenta i kronološki prikazana događanja, s naglaskom na njemačku vojnu ofenzivu i pripremu njemačke vojne ofenzive i na ličnosti Hitlera i Rommela, kao dvojice koji su kumovali onome što se kasnije dogodilo kao posljedica tih događanja krajem 1943. i početkom 1944. godine pa sve do kraja rata, kaže Jovanović.

Za našeg posjeta uzeli su si u zadatak pogledati pola materijala i podijeliti ga među sobom.

- Za sada je to 400 stranica, a ostalo ih je još toliko i nekako smo se dogovorili da će ta vojno-politička događanja na sebe preuzeti Marin Pekica. Planiramo taj prvi dio, tematsko-kronološki do sredine rujna 1943. godine, nekako pripremiti do kraja listopada ili najkasnije do kraja ove godine. Zašto? Ovo je pisano novinarskim stilom, minuciozno i istraživački, i to jezikom iz 80-ih i početkom 90-ih godina. Puno se toga promijenilo pa to treba korigirati. Bacili smo oko i na bilješke koje treba doraditi, jer je zadnjih 30 godina izdano puno literature koje se odnose na taj period raštrelamenta. Doduše, ne u hrvatskoj i istarskoj historiografiji, ali su zato slovenska i talijanska historiografija otišle daleko naprijed, pojašnjava Jovanović.

U određenom vremenskom razdoblju, dodaje nadalje, negdje nakon ljeta, prvi dio morat će u cijelosti biti fotografiran, prebačen u word, ispravit će se greške, pokušati jezično dotjerati i staviti bilješke.

- Drugi dio bio bi sam raštrelamenat, za koji će nam također trebati dosta mjeseci rada, dok bi u nekoj trećoj fazi stavljali odabrane fotografije u kontekst, koje su, dakle, vezane uz dio gradiva. To je ukupno jedno 700 stranica, i to bez fotografija, koje se odnose ne samo na raštrelamenat, već i na puno drugih stvari: ima tu i dio koji se odnosi na svjedočenja iz Bleiburga i na puno drugih tema koje se mogu kasnije obraditi, izdavati u dijelovima, nastavcima. Jer, dok sve to spojimo, obradimo, povežemo s fotografijama, doći će to i do dvije tisuće stranica. Zato je nama cilj da to bude napravljeno atraktivno, da nađe put do čitatelja, i među starijom i među mlađom populacijom. U tom smislu razmišljamo neke stvari tiskati, ali neke stvari objavljivati i u online izdanju. Važno je naglasiti da to planiramo raditi u sklopu projekta "Stoljeće europskog antifašizma - Istra između lokalnog i globalnog", otkriva Jovanović.

Blago u slikama

Govoreći pak o fotografijama, ne skriva oduševljenje pronađenim blagom. Kaže da se, osim u knjizi, one mogu i tematski razvrstati, a svaka je tema zanimljivija od prethodne.

- Treba naglasiti da se Fištrović bavio i društvenom i socijalnom poviješću i bio kroničar grada. Bavio se i kulturom i politikom i turizmom. Tu ima fotografija o tome kako su se gradile Zlatne stijene, Punta Verudela i drugi objekti, poput pulskog aerodroma… Tako da nam u četvrtoj, petoj fazi slijedi skeniranje svega toga, objašnjenje fotografija i stavljanje na stranice Istarskog povijesnog društva, kaže nadalje.

U međuvremenu će se tražiti financijska sredstva, a prvenstveno će se nastojati javiti na natječaje vezane uz financiranje publiciranja, štampanja i izdavaštva. Već su u tijeku i razgovori za lekturu, korekturu i uredništvo radi osvježavanja i osuvremenjivanja jezika i stavljanja cijelog štiva u kontekst.

- Obratili smo se za financiranje i Istarskom povijesnom društvu i UABA-u na gradskoj i županijskoj razini budući da je ova građa čudo! Na naš upit spremno nam se javio i prof. Slaven Bertoša koji, kako nam je rekao, stoji na raspolaganju za svu pomoć i sugestije ukoliko nam budu potrebne, ukratko je rezimirao buduće aktivnosti Igor Jovanović.

Pa ipak, nakon svega, ne može nego rezimirati pronađen materijal koji ga je oduševio i ostavio bez teksta.

- U drugom dijelu nalaze se svjedočanstva. Šaponja i ja prikupljamo svjedočanstva već 15 godina i nekako je prirodno da mi to nastavimo raditi i sada. U materijalima smo našli svjedočanstva ljudi koje smo i mi svojevremeno intervjuirali, pitali ista pitanja i upravo su ta svjedočanstva najveća vrijednost ovih materijala koje želimo spasiti od zaborava i odati počast i poštovanje svim tim ljudima koji su to prošli. Svjedočanstvo, primjerice Ivana Prodana, i mnogih drugih koji su već i umrli, a možda nema više niti živućih članova obitelji, to je jedan dio usmene mikropovijesti koju mi, sve te obične, male ljude, želimo vratiti u život. Sve njih koji su prošli Golgotu, ne samo jednog totalitarnog režima, već i drugih, kasnijih, osjetili su sve te strahote na svojim leđima i - preživjeli! Upravo ta svjedočanstva, tih malih ljudi su zapravo suštinska vrijednost ovog materijala, puno vrjednija nego djelovanje raznih generala i drugih likova koji su ionako opisani u brojnim drugim publikacijama. Tu opet dolazimo u dilemu kod Rommela koji je opjevan kao veliki vojskovođa, je li on heroj ili zločinac? Za nas je definitivno zločinac! Poslije njega je pet tisuća ljudi završilo u logorima, 400 sela je spaljeno, ljudi su strijeljani, ubijeni itd. Tako da ćemo te neke stvari staviti sa strane, neke općepoznate činjenice iz povijesti, a naglasak staviti na ove naše priče, na ta svjedočanstva koja želimo ponovno dati današnjim ljudima, čitateljima, gotovo u dahu rekao nam je Jovanović.

Žene heroji

Ovaj vrijedan rad Davida M. Fištrovića u konačnici će imati dvije odrednice, kronološku i tematsku.

- Tematska se odnosi na taj raštrelamenat, dok kronološka donosi i puno drugih stvari pa se iz toga može iščitati razvoj antifašističke borbe u Istri, stradanja ljudi, svakodnevni život u to vrijeme, život poslije svih tih događanja, gdje su najveći junaci - žene! Žene su najveći junaci toga vremena. Zamislite samo tu ulogu žene, majke, koja ne zna gdje joj je sin - da li u talijanskoj vojsci iz koje se nije vratio, da li u partizanima… Ne zna gdje su joj brat, otac, muž, odvedeni u logore, nestali i više nije čula za njih… Kuća joj je spaljena, zima je, nema što jesti, ali pored nje je još četvoro, petoro male djece koje mora dignuti. I one su sve to radile, brinule dalje o svemu i odgajale najmlađe. A uza sve to pomagale su i antifašističku borbu. Te žene su heroji! U biti, svaka čast junacima, ali žene su te koje su morale preživjeti i usto prehraniti djecu, održavati kuću, žrtvovat sebe da bi digle obitelj, a usput digle i cijelo selo, uz nezaobilazni svakodnevni strah i patnju koju su morale zatomiti da bi sve to preživjele, naglašava pulski povjesničar Igor Jovanović.

Dodaje da ne treba smetnuti s uma da je David Fištrović bio veliki čovjek, pregalac koji je minuciozno na ovom radu radio godinama.

- Nama će biti jako teško ići njegovim putem. Hoćemo i tematski i kronološki, znamo i koji mu je bio krajnji cilj, a to je da se oda počast svim tim ljudima i upravo zato i mi idemo u tom smjeru i nadam se da ćemo uspjeti. Najtužnije bi bilo da se ovaj rad izgubi. Sada, s našim angažmanom, neće. Neće nestati! Bitno je zapravo ono što je Fištrović htio, a mi sve ovo radimo jer to želimo, nastavljamo njegovu priču i zapravo smatramo da imamo sreće što smo tu. Mogao je biti netko drugi na našem mjestu, ali na sreću došli smo jer nas je prof. Bertoša preporučio. Sada je na nama da završimo ovu priču i nama će to biti čast, zaključio je Jovanović.

Dio materijala implementirati u zavičajnu nastavu

Istarska županija uvela je u škole Zavičajnu nastavu. Jedan dio materijala Davida Fištrovića bit će iskorišten upravo za tu edukaciju.

- Svi radimo u školi i imamo implementaciju zavičajne nastave u školski sustav. Po novom kurikulumu za osnovne škole, vezano za nastavu povijesti, imamo pravo na deset posto zavičajnog sadržaja. Ponosni smo i na činjenicu da imamo Dan spomena Grada Pule, 2. listopada, koji, u suradnji s UABA-om i Gradom Pulom, obilježavamo od 2010. godine. Dio ovog materijala i fotografija svjedoči o razvoju grada Pule 60-ih i 70-ih godina, prikazuju pulsku svakodnevicu iz tog perioda, socijalni, društveni i kulturni život grada kojeg je popratio David Fištrović. I to ćemo probati kroz ovaj kurikularni pristup ubaciti u zavičajnu nastavu kroz razne projekte. Knjigu će čitati znanstvenici, ali želimo i da djeca imaju nešto od toga. U ovim se materijalima ne nalazi samo Drugi svjetski rat, tu je kompletna povijest Pule i Istre u drugoj polovici 20. stoljeća, konstatirao je Jovanović.

Domovinski rat, raritetne fotografije političara

Kako nam otkrivaju pulski povjesničari, fotografije su pravo blago, a u tom kontekstu otkrivaju nam da su pronašli fotografije koje se odnose na povijest turizma, na gradnju pulske infrastrukture, a ima i fotografija i tema koje se dotiču Domovinskog rata.

- U arhivi smo pronašli raritetne fotografije sastanaka vodećih hrvatskih i istarskih političara s početka 90-ih godina. No, o tome neki drugi put! Samo želim ukazati da će ovaj rad biti doista kompletan pregled povijesti Istre u drugoj polovici 20. stoljeća, kaže na kraju Igor Jovanović.

Povezane vijesti

• U SLOVENIJI SNIMLJEN PARTIZANSKI FILM! Bili smo na premijeri. Glume i dva Puljanina. Redatelj Babosek kaže da "danas svatko može srati o povijesti"
• NAS NE ZANIMAJU GENERALI I CAREVI, nas zanima povijest koju čine mali istarski ljudi i njihove sudbine, a o tome je ovdje riječ!