PULA 2030. - GIARDINI

PULSKO SREDIŠTE TREBA UREDITI PO UZORU NA LJUBLJANU, BEČ I PARIZ: Giardini trebaju biti dio šire zone namijenjene prvenstveno pješacima. Stabla su neizostavan dio tog prostora

Giardini kakve želimo vidjeti, nakon što se u cijelosti provede proces njihove rekonstrukcije, u prvom redu vidimo kao visokourbani prostor namijenjen pješacima. Promet kakav danas postoji ne bi trebao ostati u budućnosti, navode iz gradske uprave * Dok bivši gradonačelnik Boris Miletić tvrdi da je još u vrijeme IDS-ove vlasti izrađen projekt uređenja Korza, u Gradu navode da postoji idejno rješenje te da projekt - nije dovršen

| Autor: Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Ovako bi trebali izgledati Giardini budućnosti - idejno rješenje zagrebačkog Studija 3LHD koje je naručila bivša, IDS-ova vlast

Ovako bi trebali izgledati Giardini budućnosti - idejno rješenje zagrebačkog Studija 3LHD koje je naručila bivša, IDS-ova vlast


Središnji trgovi većine većih gradova, ali i zone koje im gravitiraju, prepušteni su građanima – te su urbane cjeline pretvorene u pješačke zone, a promet je izmješten uz njihov rub. Pula je po tom pitanju, kao uostalom i po mnogočemu drugom, izuzetak. Uz Giardine se još uvijek odvija promet, a njegovo nakratko zaustavljanje u pretpandemijsko vrijeme, kad je uz trg bilo postavljeno klizalište, izazvalo je bujicu negodovanja građana. I to ne samo stanovnika centra. Svojedobno je, sjetit će se mnogi, još u doba Jugoslavije, između Giardina i Portarate postojala cesta kojom su automobili mogli do Kaštela. Cesta je pretvorena u pješačku zonu i odavno zaboravljena. Kako bi Giardini trebali izgledati za osam godina – 2030.? To smo pitanje uputili nekolicini sugovornika, koji su mahom složni u jednom – trg s 86 ladonja i zona uz njega trebaju postati pješačka zona. A o preusmjeravanju prometa odlučit će stručnjaci.

Klupe dobrodošle

Zanimljivo je, međutim, da je još bivša, IDS-ova gradska vlast svojedobno najavila da će u proračunu za 2019. izdvojiti 10 milijuna kuna za projekt uređenja i početak rekonstrukcije Giardina, odnosno njegova pretvaranja u pješačku zonu. Tadašnji gradonačelnik, a sadašnji župan Boris Miletić, kaže da je u vrijeme dok je bio pulski gradonačelnik Grad naručio izradu kompletnog projekta uređenja Giardina, Danteovog trga i Kandlerove ulice koji je, tvrdi, izradio ovlašteni arhitektonski studio.

- Prema viđenju struke, idejno rješenje za Giardine predviđa ukidanje jednog dijela prometa, a na trgu bi i dalje u određenoj mjeri bili ugostiteljski i drugi sadržaji, stabla su obvezna, dok su klupice svakako dobrodošle, kaže Miletić i dodaje da djelomično zatvaranje prometa ne bi dovelo u pitanje cjelokupno prometovanje tim dijelom grada. To se, veli, pokazalo prije više godina, kada je u jednom razdoblju bila zatvorena Laginjina ulica i to je područje funkcioniralo kao pješačka zona. Kad je riječ o spomenutih 10 milijuna koje su se trebale izdvojiti iz proračuna, Miletić kaže da je takva namjera postojala.

Ovako bi trebali izgledati Giardini budućnosti - idejno rješenje zagrebačkog Studija 3LHD koje je naručila bivša, IDS-ova vlast

Boris Miletić

- Međutim, nastupila je pandemija korone, a u vrijeme krize koja je uslijedila promijenili su se prioriteti utroška javnog novca te su određene investicije morale biti odgođene u korist gospodarstva i cjelokupnog funkcioniranja gradskih ustanova, navodi Miletić. Na pitanje postoji li projekt uređenja Giardina, tko ga je izradio, što predviđa i koliko je plaćen, odgovara da je projekt izrađen i dostupan u Gradu Puli. „Upućujem Vas da se za troškove izrade projekta obratite nadležnim službama gradske uprave“, rekao je Miletić. Zanimljiv je, međutim, odgovor Odsjeka za informiranje Grada Pule na pitanja koja smo uputili gradonačelniku Filipu Zoričiću. Tvrde, naime, da je u proteklom vremenu zagrebački Studio 3LHD izradio idejno rješenje za koje je zatraženo te pribavljeno mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela. Na temelju pribavljenog mišljenja ugovorena je izrada idejnog projekta koji - nije dovršen! Studio 3LHD već je izradio nikad realiziran projekt uređenja pulske rive te Sportske dvorane Bale. Na njihovim web stranicama, na popisu svih zgotovljenih projekata, nema i onog koji se tiče uređenja Giardina.

"Smireni" promet

- Sadržajno, idejno rješenje na tragu je naše vizije uređenja prostora pa će daljnja razrada preuzeti dijelove projekta, a u daljnjim se fazama rukovoditi idejom ostvarenja prethodno navedenih ciljeva. Giardini kakve želimo vidjeti, nakon što se u cijelosti provede proces njihove rekonstrukcije, u prvom redu vidimo kao visokourbani prostor namijenjen prvenstveno pješacima. Stabla su neizostavni sadržaj tog prostora i to je u dosadašnjoj komunikaciji jasno istaknuto. Potreba očuvanja ove zelene oaze u strogom središtu grada ima dodatnu težinu danas kada klimatske promjene i njihov utjecaj na život i rad stanovnika urbanih područja predstavljaju poseban izazov. Promet kakav danas postoji zasigurno ne bi trebao ostati u budućnosti. Ono što u tom dijelu vidimo je uređenje po uzoru na primjerice Ljubljanu, Beč, Pariz i druge prijestolnice koje vode brigu o zelenim politikama te svoja središta postepeno oslobađaju od prometa, bilo da je riječ o potpunom ukidanju ili uspostavi zona smirenog prometa – tzv. shared space. Riječ je, naime, o potpunoj promjeni filozofije u pogledu važnosti prostora – težnja je uspostaviti prostor u kojem je promet „gost“, a samo uređenje prostora nedvojbeno i jasno ukazuje da je primarna funkcija javni otvoreni prostor namijenjen pješaku, odgovaraju iz Komunalne palače. U Gradu nemaju ništa protiv terasa na trgu, ali u reduciranom prostoru i s jasno definiranim standardom opreme.

Foto

Leonid Zuban

Pulski arhitekt Leonid Zuban kaže da Giardini već sada funkcioniraju s niskom brzinom prometovanja. Po njegovom mišljenju, promet ne bi trebalo u potpunosti ukinuti jer je sam trg dovoljno širok.

- Postoji niz rješenja, puno mogućih valjanih rješenja koja će se u nekom daljnjem momentu definirati projektom. Moglo bi se razmišljati i istražiti model 'shared spacea', kojim bi se dodatno naglasio pješak i smanjila brzina prometovanja, a da se pritom promet potpuno ne ukine. Isto bi se moglo napraviti i s dijelom prometnice ispred Kazališta. Prirodno zelenilo je jedan kvalitetan urbani moment, omogućava sunce zimi i hlad ljeti, a Giardini sa zelenilom kakvo je danas predstavljaju i jedan dio kolektivne memorije koja pridonosi stvaranju urbaniteta grada, kaže Zuban. Da bi se terase kafića uklopile u ambijentalnu cjelinu trga, trebale bi biti na nivou partera i neograđene, smatra pulski arhitekt.

Ukloniti "škalin"

Livio Nefat, član tima za realizaciju obnove tramvaja u Puli i udruge Akademija zdravog življenja, podsjeća da su u ovoj asocijaciji predložili veliku pješačku zonu u širem gradskom središtu.

- Ona bi de facto dopirala na sjeveru do Punte i Veslačkog kluba te do juga, odnosno Dobriline ulice i Trga Republike, znači MUP-a i Croatia osiguranja. Te bi dvije zone, sjevernu i južnu, spajale Mletačka, odnosno Rakovčeva ulica. Ostaje zapad koji je de facto riva, kuda bi, po našoj viziji, išao tramvaj. I to je ta velika, komotna pješačka zona koja bi, naravno, obuhvatila Kaštel, Giardine, Arenu i mislimo da apsolutno tu o prometu nema govora. Takvu zonu ima Rovinj, oni su to napravili prije 20 godina.

Ovako bi trebali izgledati Giardini budućnosti - idejno rješenje zagrebačkog Studija 3LHD koje je naručila bivša, IDS-ova vlast

Livio Nefat

Što se tiče Giardina, smatramo da bi prije svega trebalo ukinuti visinsku razliku između trga i ceste, dakle ukloniti "škalin". To treba izravnati da nema prepreke u visini. Drugo, potrebno je popločati na kvalitetan i lijep način, i to krenuvši od Kazališta do Slavoluka Sergijevaca, preko Giardina do bivšeg kina s druge strane, da sve bude jednoobrazno, da se može lijepo hodati i da se osjeća da je to pješačka zona. Bilo bi najbolje postaviti kanfanarski vapnenac, mada se on kliže kad kiši. Treba mudro izabrati, postaviti kamen koji se ne kliže, sličan našem "kanfanaru", ali ne onakav kakvim je popločan Forum jer on nema veze s Mediteranom, kaže Nefat. Po njegovom mišljenju, treba odabrati bijeli ili žućkasti kamen, koji bi se izgledom uklopio s popločenjem na usponu kod crkve sv. Franje. To po njemu treba biti popločenje po uzoru na srednjovjekovni timbar, koje bi činilo cjelinu s usponima na Kaštel. Kad je riječ o klupama na Giardinima, smatra da treba biti označeno do kuda se smiju protezati ugostiteljske terase.

- Bez ikakve dileme treba biti omeđeno do kuda mogu biti terase s barovima i koliko mora ostati slobodno. Treba ograničiti veličinu - koliko i što prepuštam struci. U Belgiji i Nizozemskoj na podu označe različitim bojama ili kockama do kuda mogu 'ići' stolovi, objašnjava. Stabla, po njemu, moraju ostati. Podsjeća da su Giardini dobili ime po niskom raslinju koje je ovdje posađeno prije dolaska Austrijanaca, s početkom razvoja grada. Tada je trg bio spojen s područjem Fine i starog Autobusnog kolodvora.

Spomen stabla

- Giardine bismo spojili s Finom, a krenuli bismo od Kazališta - tamo bi prolazila tramvajska pruga koja bi išla prema merkatu s jedne strane i s druge prema pošti. Od tramvajske pruge ispred Kazališta, prema Portarati, apoteci sve do Fine treba biti popločano u istom tonu. U toj bih pješačkoj zoni zabranio bicikle i romobile, predlaže Nefat. S druge strane, smatra da bi na igralištu žute škole trebalo izgraditi podzemno parkiralište, a "u trokutu" kod Fine, u Dobrićevoj kod Zeatoursa te kod Emove ulice - podzemno i nadzemno.

Jedan od ugostitelja koji posluje na Giardinima je i vaterpolist Damir Burić. I on smatra da bi ova zona trebala postati pješačka, kao što ona postoji u većini velikih gradova.

Foto

Damir Burić

- Što se tiče stabala, apsolutno je lijepo da budu u centru, ali ako su bolesna, treba ih zamijeniti. Nedajbože da za godinu, dvije ili pet nekome grana padne na glavu. Svakako mislim da bi taj dio trebalo popločati, da ne bude betonizirano, smatra Burić. Kad je riječ o terasama koje su prekrile gotovo čitav trg, kaže da bi to trebalo organizirati na adekvatan način, da ima dovoljno prolaza i za pješake, ali i da ugostitelji budu zadovoljni. Ukoliko bi se Ulica Giardini pretvorila u pješačku zonu, tad bi, smatra, bilo puno više mjesta i za pješake i terase.

Kad je riječ o bolesnim stablima ladonje, diplomirani inženjer šumarstva Christian Gallo slaže se s mišljenjem "doktora za stabla" Frana Poštenjaka.

- U kontekstu gdje se ta stabla nalaze, dakle u centru grada, u zoni koja je izuzetno frekventna i gdje na prvom mjestu mora biti sigurnost, a uzevši u obzir sad već dva stručna elaborata kolege Poštenjaka, stava sam da nema druge nego te ladonje zamijeniti.

Na pitanje treba li zamijeniti sva stabla, posađena prije više od stotinu godina, kaže da bi trebalo ostaviti nekoliko zdravih, tzv. spomen stabala.

- Stabla su u lošem sigurnosnom stanju, struka je pokazala, znači statika im je narušena. Imali smo četiri kritična slučaja proteklih godina: tri loma velikih grana i pad čitavog stabla i to je u statističkim omjerima visok broj kritičnih slučajeva u kontekstu Giardina kojima samo ljeti dnevno procirkuliraju tisuće ljudi. Ne smijemo zaboraviti da je netko odgovoran za sigurnost ljudi, a nečinjenje nakon prihvaćanja dvaju elaborat koja ukazuju na loše stanje ladonja predstavljalo bi teški nemar, kaže Gallo.

Ovako bi trebali izgledati Giardini budućnosti - idejno rješenje zagrebačkog Studija 3LHD koje je naručila bivša, IDS-ova vlast

Christian Gallo

Smatra da Giardini nipošto ne smiju biti bez drveća, trebaju se posaditi zamjenska, a o svemu treba biti provedena javna rasprava. - Osobno sam opet za ladonje. Popločenje? To je stvar arhitekata, ali osobno vidim neku drugu podlogu. Mislim da asfalt, pored ostataka rimskih zidina i Slavoluka Sergijevaca, nije primjeren 'pokrivač' za taj dio grada. Tu zonu doista treba popločati onako kako Pula zaslužuje, a to prepuštam struci, kaže Gallo. Volio bi da Giardini budu bez prometa, uz više klupica, da to bude mjesto okupljanja, ugodan javni prostor u koji će domaći i turisti vrlo rado zalazili.

Bi li trebalo postaviti plato na kojem bi se održavali promenadni koncerti, kao recimo na zagrebačkom Zrinjevcu?

- Nije taj prostor baš toliko velik, ali nemam ništa protiv. Šijanska šuma je neiskorištena za takve stvari, a veliki gradovi prakticiraju koncerte u gradskim ili prigradskim parkovima. Ali nemam ništa protiv toga, zaključuje Gallo.

Ovako bi trebali izgledati Giardini budućnosti - idejno rješenje zagrebačkog Studija 3LHD koje je naručila bivša, IDS-ova vlast

*Članak je realiziran uz pomoć proračunskih sredstava Grada Pule za 2022. godinu i drugi je u serijalu o tome kako bi Pula trebala izgledati 2030. godine

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter



Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini