priopćenje
Pulski Možemo!: Važeći GUP treba bitno mijenjati. Ovo su njihovi prijedlozi
(Snimio Duško MARUŠIĆ ČIČI)
Iz pulskog Možemo! poslali su priopćenje koje prenosimo u cijelosti:
"Prijedloge za izradu novog GUP-a Grada Pule poslali smo u za to predviđenom roku nadležnom gradskom odjelu. Grad, nažalost, planira samo još jedne, 12. po redu izmjene starog GUP-a. Pulski GUP je donesen davne 2008. godine i uopće više ne odgovara današnjim izazovima. Strategija urbanog razvoja i Plana razvoja grada su u završnoj fazi izrade. S obzirom na nove strateške razvojne ciljeve i promjene koje treba unijeti da bi se odgovorilo na velike izazove s kojima se mora i morat će se nositi naš grad - samo izmjene GUP-a ne čine se dobar alat.
Bolji primjer pristupa izradi novog GUP-a od pulskog dao nam je Zagreb. Oni su u rujnu proveli prethodnu stručnu raspravu s predstavnicima stručne javnosti, članovima strukovnih udruga i članovima akademske zajednice i dobili odgovor na sljedeća pitanja:
– Koji su glavni problemi u prostoru koje omogućavaju sadašnji planovi na snazi?
– Glavni problemi u tumačenju i provedbi planova.
– Vizija budućeg prostornog razvoja grada, osobito u kontekstu novih europskih politika, energetske krize i izazova klimatskih promjena.
A Pula? S obzirom da se već pokazalo da gradonačelnik nema namjeru mijenjati prostorne politike svojih prethodnika, te da je na čelu nadležnog gradskog odjela ostavio osobu od povjerenja i prethodnoj vlasti, nije realno očekivati bitne pomake.
Da bi slika bila cjelovita, treba dodati i njegovo ignoriranje i omalovažavanje mišljenja članove Radne skupne za prostorno planiranje.
Važeći GUP treba bitno mijenjati da bi se spriječilo daljnje uništavanje prostora, osigurala realizacija novih razvojnih ciljeva te da bi se što prije prilagodili posljedicama klimatskih promjena. Što smo u ovoj prvoj fazi razgovora o novom GUP-u predložili, pročitajte u nastavku.
Prijedlozi Možemo! za izmjenu GUP-a
Prostornim planiranjem trebali bi osigurati:
1. Optimalno korištenje zemljišta, usklađenje konfliktnih načina korištenja (da svaki korisnik ne smeta drugima)
2. Donekle optimalne lokacije za djelatnosti sa štetnim utjecajem
3. Očuvanje kvalitete prirode, okoliša, kulturnog naslijeđa i lokalnog identiteta
4. Sigurnost za vlasnike i ulagače; stabilnost financijske vrijednosti zemljišta
Dokument koji će definirati prostorni razvoj grada za sad nedostaje. GUP nije taj dokument – GUP je isključivo regulacijski plan koji definira namjene i načine nove gradnje. Taj dokument ne govori ništa o prioritetima intervencija u prostoru niti o izvorima financiranja tih intervencija, a niti obvezuje gradske politike da odgovaraju građanima na njihove stvarne potrebe - prioritete gradnje socijalnog standarda – škola, vrtića, domova za starije, novih prostora za kulturu i mlade, a posebno ništa ne govori o zahvatima rehabilitacije gradskih kvartova, o aktivnostima i odlukama koje revitaliziraju povijesni grad. Nedostaje i vremenska dimenzija svega navedenog.
Strategija je najvažniji dokument za građane koji daje smjernice i odgovore kako će grad izgledati za 5, 7 , 10 ili 20 godina. To bi trebao biti dokument visokog interesa građana da u njemu sudjeluju i donose odluke.
U Puli je u tijeku izrada Plana razvoja grada Pule (2020. do 2030.) i Strategije razvoja urbanog područja Pule (2021. do 2027.) temeljem zahtjeva Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, kao bazni dokument za traženje sredstava iz EU fondova. Integriranjem strateškog i plana razvoja Pule s GUP-om osiguravaju se i sredstva za provedbu sadržaja planiranih GUP- om.
Nacrtom Strategije urbanog razvoja Pule za razdoblje od 2021. do 2027. utvrđeni su sljedeći strateški i posebni ciljevi:
STRATEŠKI CILJ 1: Prostor visokog životnog standarda
Posebni ciljevi strateškog cilja 1
1.1. Kvalitetan društveni i kulturni život
1.2. Visoka razina socijalnih mogućnosti i socijalne uključenosti
1.3. Zdrav i aktivan život
STRATEŠKI CILJ 2: Prostor dostupnih sadržaja
Posebni ciljevi strateškog cilja 2
2.1. Visoka razina prometne povezanosti i dostupnost
2.2. Digitalizacija sadržaja i usluga
2.3. Razvoj u kojem sudjeluju građani
STRATEŠKI CILJ 3
Prostor širokih mogućnosti zaposlenja i kvalitetnog radnog okruženja
Posebni ciljevi strateškog cilja 3
3.1. Učinkovit i usmjeren odgojno-obrazovni sustav za održivo i učinkovito tržište rada
3.2. Otporno gospodarstvo
3.3. Zelena i digitalna transformacija gospodarstva
STRATEŠKI CILJ 4:
Prostor zelenog, čistog i održivog okoliša
Posebni ciljevi strateškog cilja 4
4.1. Zaštita i valorizacija prirodnog okruženja i kulturne baštine
4.2. Dostupne i atraktivne javne urbane površine
4.3. Kvalitetan život i poslovanje uz dostupne i održive komunalne usluge
S obzirom na tako postavljene ciljeve razvoja, koje važeći GUP ne osigurava, držimo da samo izmjene GUP-a nisu dovoljne te da treba pokrenuti izradu novog GUP-a, uz prethodnu izradu svih potrebnih analiza i podloga. Važeći GUP izrađen je daleke 2008. godine i mijenjan je 11 puta. Promjene koje treba unijeti da bi se odgovorilo na velike izazove s kojima se mora i morat će se nositi naš grad ne mogu se ostvariti samo izmjenama tog plana.
U stručnoj raspravi o GUP-u trebali bi sudjelovati pripadnici stručne javnosti, članovi strukovnih udruga te članovi akademske zajednice. Osobe sa stručnim kompetencijama temeljenima na projektantskoj i urbanističkoj praksi mogu dati vrijedne smjernice kako za izmjenu postojećih tako i za oblikovanje vizije novih planskih dokumenata. Stručne osobe koje su aktivno uključene u projektiranje odnosno provedbu prostornih planova mogu iznijeti iskustva dvojbenog tumačenja odredbi za provedbu planova te uočenih nedostataka i neusuglašenosti u planovima. Poželjno bi bilo organizirati javne formate na kojima bi se raspravljalo o tome.
Provođenje metoda participacije već u fazi utvrđivanja postojećeg stanja, polazišta i ciljeva izrade prostornog plana najučinkovitiji je postupak uključivanja zainteresirane javnosti.
U Zagrebu je u postupku izrade novog GUP-a npr. u rujnu provedena stručna javna rasprava, na kojoj su dobiveni odgovori na sljedeća pitanja:
– Koji su glavni problemi u prostoru koje omogućuju sadašnji planovi na snazi?
– Glavni problemi u tumačenju i provedbi planova.
– Vizija budućeg prostornog razvoja grada, osobito u kontekstu novih europskih politika, energetske krize i izazova klimatskih promjena.
Novi bi GUP trebao biti rađen temeljem donesene strategije i plana razvoja, tako da smatramo da ovaj trenutak, u kojemu strategija i plan nisu dovršeni, nije pravi trenutak za planiranje izrade GUP-a. Međutim, kako je uprava ipak odlučila krenuti s izmjenama GUP-a prije dovršene razvojne strategije i plana, u nastavku dajemo načelne primjedbe i prijedloge na temelju nacrta spomenutih dokumenata.
Plan razvoja grada Pule za razdoblje od 2020. do 2030. je dokument u završnoj fazi izrade. S obzirom na planirani period, s Planom se kasni već 3 godine. On donosi sljedeće razvojne prioritete, na temelju kojih donosimo i svoje prijedloge:
PRIORITET 1: Grad po mjeri čovjeka
- Posebni cilj 1.1. Grad znanja i inovacija
- Posebni cilj 1.2. Grad kulture
- Posebni cilj 1.3. Uključiv grad
- Posebni cilj 1.4. Digitalan grad
PRIORITET 2: Zelena urbanizacija
- Posebni cilj 2.1. "Zero-waste and circular society"
Planirati poslovne zone za postrojenja novih tehnologija obrade otpada (npr. sortirnice, kompostane) uz uvjet da ne budu na lokaciji ili blizini lokacije Kaštijuna, koja je već opterećena zagađenjem iste industrije. S istim razlogom isplanirati novu lokaciju za sušionu fekalnog mulja, koja ne smije biti uz Kaštijun. Provedba toga zahtijeva poništenje lokacijske dozvole.
- Posebni cilj 2.2. Zeleni urbani prostor
Jedan od prioriteta Europske Unije je ostvarenje održive, klimatski neutralne i zelene Europe. Kao poseban cilj se navodi unaprijeđena, raširena, povezana i lako dostupna zelena infrastruktura u urbanim područjima koja će pomoći ublažavanju klimatskih
promjena i prilagodbi njima, ublažavanjem učinaka toplinskih otoka i smanjenjem potreba za hlađenjem. Potrebno je planirati revitalizaciju javnih prostora kroz povezivanje i grupiranja postojećih zelenih i plavih površina, te izgradnjom novih za stvaranje dodatne alternativne mreže gradskih puteva i komunikacija. Pragrande mora postati srce zelene gradske infrastrukture te zelenim koridorima mora biti povezan sa zelenim područjima izvan grada. Nove parkove treba planirati na područjima nove apartmanske gradnje poput parka u zoni Monvidal/Valvidal. U istoj zoni ukinuti mogućnost gradnje na rubnim dijelovima velike zelene vrtače i u cijelosti ju ostaviti zelenom. U novim naseljima u Štinjanu, Valdebeku itd. također treba planirati zelene površine.
Nužno je provesti evidenciju, valorizaciju i zaštitu kvalitetne vegetacije i postojećih, a posebno uređenih pa i najmanjih (npr, Croatia osiguranje Tomić park) zelenih površina i onemogućavanje bilo kakve gradnje na takvim površinama (kao npr. rušenja cijelog parka radi izgradnje “centra izvrsnosti” kod OŠ Stoja uz toliko devastiranih brownfield lokacija koje vape za prenamjenom i uređenjem).
- Posebni cilj 2.3. Otpornost na klimatske promjene, prirodne i antropogene rizike Nove investicije usmjeriti na već izgrađena područja potrošene industrije i vojnih objekata u vlasništvu države – projektima kvalitetnima za grad, krenuti u zahtjeve za rješenjima vlasništva prema nacionalnim institucijama. Zakonom je regulirano raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske darovanjem za javne potrebe. Jedan od uvjeta za darovanje je i da jedinica lokalne samouprave ima usvojen program privođenja
namjeni nekretnine za koju se traži darovanje. Stoga je potrebno da Grad Pula načini program privođenja namjeni zona u vlasništvu RH npr. za potrebe izgradnje poduzetničke zone, tehno-parka, novog doma umirovljenika itd.
Prema trenutno važećem GUP-u, Pula ima veliki dio zemljišta koje je namjenski definirano kao građevinsko, ali je još neizgrađeno. Smatramo da su te površine dostatne za razvoj Grada te da nema potrebe za daljnje širenje građevinske zone na račun vrijednih parkova, zelenila ili poljoprivrednog zemljišta. Unutar urbane strukture Grada potrebno je formirati mrežu raznolikih zelenih zona: urbanih parkova, šuma i parkova van grada, zelenih trgova i zelenila uz prometnice.
Klimatske promjene su glavni razvojni izazov. Gradovi i urbana područja posebno su izloženi utjecaju klimatskih promjena (toplinski valovi, ekstremne oborinske vode, bujice).
U tom smislu prilagodba klimatskim promjenama te sprječavanje i upravljanje rizikom postaju prioritet u kojem kohezijska politika podupire projekte urbanog razvoja. Gradovi i gradska područja, osobito u obalnim područjima uz rijeke i more, pokazuju ranjivosti koje su obično veće nego u okolnim područjima (npr. poplave, efekt urbanog toplinskog otoka). Zbog koncentracije stanovništva i gospodarskih aktivnosti u gradovima posebna se pozornost mora posvetiti ulaganjima u klimatski otpornu urbanu infrastrukturu i aktivnosti usmjerene na jačanje otpornosti lokalne razine na klimatske promjene:
- renaturalizaciju i regeneraciju urbanog tkiva upotrebom rješenja temeljenih na prirodi (onemogućavanje nepotrebnog brtvljenja tla poput asfaltiranja parkirališnih površina, odbrtvljivanje nepotrebno asfaltiranog tla itd.)
- određivanje zona i smjernica za klimatski neutralne i klimatski pozitivne dijelove grada
- integriranje optimalnih rješenja dekarbonizacije, energetske tranzicije i prilagodbe klimatskim promjenama u funkciji zaštite zdravlja stanovnika i povećanja kvalitete zraka odnosno života stanovnika
- uvođenje metoda praćenja i ocjenjivanja djelotvornosti i učinkovitosti prostornih planova u primjeni mjera prilagodbe klimatskim promjenama
- formiranje zelenih površina unutar urbanih prostora namijenjenih privremenom ili trajnom zadržavanju i pročišćavanju oborinskih voda te rekreacijskim sadržajima
PRIORITET 3: Čist i fleksibilan promet
- Posebni cilj 3.1. Zelena urbana mobilnost
Planiranje biciklističkih staza u cijelom gradu, biciklizam ne samo kao rekreacija već kao sredstvo prijevoza u gradu. Potrebno je povezati (pješačke i biciklističke staze) zelena područja izvan grada sa zelenom tržnicom, centrom grada i sveučilišnim centrom.
- Posebni cilj 3.2. Redistribucija prometnih tokova
PRIORITET 4: Produktivan grad
- Posebni cilj 4.1. Transformacija gospodarstva
Pula se, nakon propasti industrije, u velikoj mjeri oslanja na turizam. Opasnosti i negativne posljedice monokulture turizma dobro su poznate. Oslanjanje na turizam nije spriječilo iseljavanje niti nezaposlenost. Dominatnost turizma u gospodarstvu pokazuje slabost njegovih ostalih sastavnica i zato je veliki udio turizma u nacionalnom BDP-u zapravo znak slabosti hrvatskog gospodarstva. Rentijerstvo ne može nadomjestiti industrijski razvitak i ne može generirati ostanak ili privlačenje kvalificirane radne snage.
Stoga se gradovi moraju potruditi i investirati u razvoj proizvodnje i novih tehnologija.
Stoga je potrebno u GUP unijeti lokaciju koja površinom odgovara te da je blizu autocesti, željeznici (s nadom u njen razvoj u budućnosti), zračnoj luci i jednostavnom dovođenju infrastrukture. Lokacija bi trebala biti veća od 500.000 m2 (poslovna zona Galižana ima 700.000 m2)
U svrhu formiranja poduzetničke zone, koja Puli nedostaje, potrebno je definirati zemljište dostatne veličine, to može biti postojeće gradsko zemljište, a ako nije moguće definirati takvu zonu u vlasništvu grada onda je pretpostavka da će država za takvu namjenu, koja doprinosi povećanju zapošljavanja i javnih prihoda, prepustiti gradu državno zemljište.
Planirati poslovne zone za postrojenja novih tehnologija obrade otpada (npr. sortirnice, kompostane) uz uvjet da ne budu na lokaciji ili u blizini lokacije Kaštijuna koji je već opterećen zagađenjem iste industrije.
- Posebni cilj 4.2. Poljoprivreda i ribarstvo 21. stoljeća
Potrebno je poticati lokalni, pravedni i zdrav prehrambeni sustav koji je prihvatljiv za okoliš. Politikom „od polja i mora do stola” potrebno je povećati sigurnost opskrbe prehrane u lokalnoj zajednici i podupirati djelovanje poljoprivrednika i ribara koji su presudni u njezinoj provedbi. Temelj za razvoj poljoprivrede je zabrana prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Treba sačuvati postojeće urbane vrtove i osigurati dodatna zemljišta za nove urbane vrtove.
U skladu s najavama, a s ciljem podrške opstanku i budućem razvoju lokalnog sektora ribarstva nužno je izmijeniti GUP na način da se sadašnja ribarska luka Zonka u Štinjanu promijeni u luku javnog prometa u sklopu koje će se izgraditi novi ribarski dio luke.
Naime, iako se na predmetnom području ribarice okupljaju već godinama, ribarima nije osigurana potrebna infrastruktura. Na kopnenom je dijelu, uz struju i vodu, potrebno osigurati prostorije za skladištenje ribolovnih alata, boksove za odlaganje otpada, mjesta za popravak i servis brodova te druge potrebe. Također, potrebno je predvidjeti mjesto za eventualne objekte za preradu i prodaju ribljih proizvoda.
U skladu s konceptom pametnih luka potrebno je stvoriti preduvjete za razvoj multisektorske luke u okviru koje će se uz sektor ribarstva moći razvijati i druge djelatnosti (zelene tehnologije, cirkularna ekonomija, društveno poduzetništvo, ali i tematizirani kulturni sadržaji poput muzeja ribarstva, specijalizirani dućani, ugostiteljski objekti koji će nuditi jela od ribe i dr.), a čime će se prostor luke transformirati u produženi dio grada privlačan svim građanima i posjetiteljima.
NAČELA PLANIRANJA
Vraćanje obveze izrade detaljnih planova za neopremljeni dio područja grada - za neizgrađene dijelove grada bez ikakve infrastrukture, dijelove grada koji trebaju i javne sadržaje osim komercijalne gradnje (ulica, park, vrtić, škola, dom za starije, sportski rekreativni sadržaj za stanovnike kvarta i sl…). Npr. danas velika zelena zona kod obrtničko-industrijske škole na Vidikovcu do tvrđave i Nove Verude GUP-om je određena kao stambena, bez planiranih javnih sadržaja.
Svrha urbanističkih planova užeg područja je pravo na kontrolirani razvoj naselja radi postizanja kvalitete izgrađenog prostora. GUP-om su definirane namjene, stambena, javna, gospodarska, sportska, zelene površine, ali GUP je generalni plan i za većinu lokacija je nužno izraditi plan nižeg reda kako bi se detaljno definirao prostor i njegovo korištenje. Na mnogim lokacijama GUP nema označenu čak ni moguću potrebu za školom ni vrtićem, ni nove, a negdje niti postojeće gradske parkove, što možemo opravdati jedino time da se ne bavi detaljnom analizom već samo zonama. Iako, postojeći gradski parkovi morali bi biti upisani i u GUP tj. u sve planove bez obzira na njihovu detaljnost kako bi izbjegli bilo kakve dvojbe o njihovoj zaštiti.
Danas GUP ima detaljnost UPU-a, to omogućava zakon prema kojemu UPU nije potreban za područja za koja GUP daje detaljnost plana kao UPU. Zato GUP npr. normira gradnju zgrada ,ali ne iskazuje se potreba za onim što je osnovno uz nove gradnje (obično stambene), a to je javni prostor za kojim povećani broj stanovnika ima povećanu potrebu, a koji ostaje nespomenut. Bez urbanističkih planova nižeg ranga nema ni javnih prostora, već se sve svodi na pristupne ceste, parkiranje i zgrade.
Ukidanjem urbanističkih planova ukinulo se i sudjelovanje građana u odlučivanju o uređenju svojih kvartova budući da svaki prostorni plan pa i onaj nižeg reda, ima za obvezu javni uvid u plan i javnu raspravu. Svaki UPU ide na javnu raspravu, pa se građani mogu izjasniti o poželjnosti sadržaja u svom kvartu.
Kvalitetno urbaniziran prostor koji uključuje javni prostor, a to su javni objekti, parkovi i ostalo zelenilo, jest osnova za ugodan život. Kvart sa svim potrebnim sadržajima povezuje građane, pješačkim zonama potiče razvoj poduzetništva i obrtništva, dostupnim javnim sadržajima pomaže svim generacijama, smanjuje zagađenje zbog manjeg korištenja prijevoznih sredstava, održava atmosferu zajedništva, potiče brigu o čistoći i ljepoti okoliša u kojem živimo.
- Prenamjene zemljišta iz negradivog u gradivo planirati samo za javne potrebe (socijalno stanovanje, javne sadržaje) i poslovne zone.
- Uvesti kriterije donošenja odluka o dozvoljenim gabaritima i maksimalnim visinama. Na primjeru mješovite gradnje iznad Tehnomontove marine, koja je GUP-om definirana s maksimalnih 5 etaža i maksimalnu površinu izgrađenosti 800 m2, dolazimo do 4000 m2 BRP-a koja nastaje na 50 m od mora, u zoni koja je sada šuma a uz zonu zaštitne zelene površine, a ne znamo temeljem čega je donesena takva odluka, tj. zašto je baš na toj lokaciji dozvoljena tako visoka izgrađenost.
Takvih primjera je puno, ali smo naveli samo jedan. Bez definiranih kriterija što se i gdje se smije graditi i temeljem kojih strategija i ciljeva razvoja, grad može očekivati od mnogih vlasnika zemljišta upravo u ovim prijedlozima novog GUP-a traženje uvrštavanja i njihovog zemljišta u takve parametre gradnje.
- Uvesti obvezne arhitektonske natječaje za sve javne objekte i sve objekte u povijesnoj jezgri koji će zaustaviti nagrđivanje prostora povijesne jezgre estetski neprihvatljivim projektima (npr. slastičarnica u Kandlerovoj)
- Obvezno urbanističko arhitektonski natječaj za cijelu obalu i definirane ostale prestižne lokacije.
- U planu infrastrukture, preventivno osigurati vodoopskrbu dostatnu za potrebe novih gradnji kako se ne bi ponavljala nužnost ljetnih restrikcija. Pri tom uključiti sve mogućnosti aktiviranja postojećih, a nekorištenih izvora za pitku vodu, a vodnih tokova u svrhu tehničke vode.
PODRUČJA OD POSEBNE VAŽNOSTI ZA BUDUĆI RAZVOJ GRADA - STRATEŠKI PROSTORNI RESURSI
Međunarodni i domaći stručnjaci predložili su da se u okviru strategije urbane obnove Pule Muzil očuva u svojem raskošnom zelenom dijelu, jer je to jedan od glavnih aduta Pule u borbi s klimatskim promjenama, te na njemu planiraju najrazličitije međusobno isprepletene namjene.
Dakle ne jedna namjena - turizam, golf, apartmani, već mnoge funkcije koje su gradu potrebne i koje se moraju realizirati postupno. A ne čitavo područje davati u 99-godišnju koncesiju, kako je bilo planirano. Trebali smo čekati 13 godina da konačno dođemo do prijedloga razvoja koji je građanska inicijativa Volim Pulu - za Muzil predlagala još 2009. godine, bezuspješno pokušavajući odgovoriti IDS od sulude ideje betoniranja priobalja masivnom turističkom izgradnjom. Ono što nam ti priznati stručnjaci poručuju jest da treba čuvati prirodu, sačuvati tlo, da ne treba zauzimati nove površine, već najprije obnoviti one zapuštene i izgrađene.
Država treba prepoznati potrebu lokalne samouprave da se neiskorištena i zapuštena državna imovina stavi u funkciju koja će razvijati lokalnu zajednicu, a ne da nameće putem projekta Brijuni rivijera rješenja koja nemaju podršku zajednice i koja predviđaju privatizaciju najvrjednijih dijelova prostora u Puli: njenog priobalja. Projekti urbanog razvoja ne mogu biti uspješni bez ranog uključivanja lokalne zajednice i podrške svih dionika.
Tu je zatim i cijela zona Vallelunge s potencijalom za razvoj Grada i ulaganja.
Sigurni smo da i država može prepoznati potrebu lokalne samouprave da se neiskorištena i zapuštena državna imovina stavi u funkciju te postane veliki potencijal koji omogućuje revitalizaciju grada i boljitak zajednice.
OČUVANJE OBALE KAO NAJVRJEDNIJEG PROSTORNOG RESURSA GRADA
U GUP-u se ne navodi broj postelja u privatnom smještaju, što u idućoj verziji treba promijeniti jer o tome ovisi održivost i kvaliteta života u gradu. Broj postelja u privatnom smještaju i turisti koji u njima borave doprinose prometnim gužvama, nestašici vode, proizvedenoj količini otpada.
U GUP-u se navode maksimalni kapaciteti u hotelima, kampovima i turističkim naseljima, koji su proizvoljni tj. nemaju nikakvog temelja ni objašnjenje opravdanosti. Ogromna brojka koja ne uračunava privatni smještaj niti njegov porast.
Novi GUP mora onemogućiti dosadašnji načina upravljanja zemljištem koji zagovara nepovratno trošenje prostora na štetu građana i javnog interesa. Velika apartmanska izgradnja direktno je smanjila kvalitetu života te je ne prati potrebna infrastrukturna opremljenost. I dalje smo u opasnosti od pretjeranih planskih mogućnosti izgradnje novih turističkih smještajnih kapaciteta na samoj obali. Svrha turizma treba biti povećanje standarda za lokalno stanovništvo i bolja kvaliteta života, a ne da zbog njega uništavamo ono najljepše što imamo. Turisti zbog naših prirodnih ljepota i dolaze ovdje, stoga trebamo biti mudri i sačuvati svoje blagodati, a novom turističkom izgradnjom oplemenjivati inferiorne i zapuštene lokacije.
Nažalost, dosadašnje prostorno planiranje nije vodilo računa o nužnosti zaštite prostora, već je sve nove turističke kapacitete smjestilo na najatraktivnije površine uz more. Sreća je da se ti projekti nisu realizirali jer sada imamo šansu to popraviti.
Ovo su planirani novi turistički smještajni kapaciteti prema važećem GUP-u: Saccorgiana 1544 postelja, Valkane Lungomare 360 postelja, Stoja Stara klaonica 162 postelje, Valovine 400 postelja, Muzil 750, Valkane 360, Max Stoja sport hotel 50, Max Stoja poslovni hotel u sklopu trgovačkog centra 56, Pragrande 80, Sveta Katarina 200, Marina Veruda 100, Muzil Smokvica 720 , Štinjan Puntižela Hidrobaza 1200 i tako dužobalno dalje na još niz drugih lokacija.
Te kapacitete treba bitno smanjiti, a one preostale planirati isključivo na brownfield zone u priobalju (npr. Saccorgiana ne bi bila prikladna za više od tisuću novih kreveta):
Osim obnove postojećih hotela, smatramo da je budućnost i u obnovi pulskih brownfield lokacija, dakle već postojećih zona na prostoru Vallelunge, Monumenata, Katarine i dijela Muzila. Pulski zaljev krije ogroman prostorni potencijal, a netaknute zelene površine na vanjskim gradskim prstenovima želimo ostaviti budućim generacijama u naslijeđe, izbjegavajući njihovo bezumno trošenje u ime turističkog napretka koji je nažalost postao sinonim za klijentelizam i korupciju u upravljanju najvažnijim resursom - prostorom.
Iskorak u upravljanju prostornim potencijalima koji zagovaramo nije nikakva utopija, već suvremeni stručni znanstveni pristup u čijem je središtu zajednica, a ne zarada pojedinca.
Imamo prijedlog iz Strategije urbane obnove Pule, koja je u tijeku: Hidrobaza - turistička namjena, ali imajući u vidu produljenje sezone, zdravstveni turizam zajedno sa sportsko- rekreacijskim i drugim javnim sadržajima. Cilj projekta urbane obnove Pule je da se, na temelju politika EU, zaustavi trošenje prostora i urbanizacija novih područja.
Radi zaštite vizura i kvalitete življenja u gradu te zaštite obalnog pojasa, mogućnost gradnje treba ukinuti na potezu od Vile Idole do Verudele, te na području iznad lučice Delfin. Sadašnjim je GUP-om uz rub prometnica u tim zonama predviđena visoka gradnja koja bi u potpunosti zaklonila jedan od rijetkih pulskih pogleda na more. Vrtovi ispod Vile Idole idealni su za urbane vrtove i parkovnu površinu za starije sugrađane iz doma umirovljenika.
PLANIRANJE TREĆEG CENTRA GRADA
Područje Karšiole iznimno je važno za planiranje budućeg razvoja Pule odnosno za razvoj potrebnog trećeg centra Pule. Radi se o nezigrađenom prostoru između Štinjana i Velog Vrha, koji dodiruje zonu Vallelunga i od mora je udaljen 180 metara.
Pula ima jedan povijesni centar, drugi centar je na Verudi i širi se prema Vidikovcu i Stoji - dakle drugi centar obuhvaća južni dio Pule. Sličan urbani centar potreban je i sjevernom dijelu Pule i taj novi centar treba planirati sa svim potrebnim sadržajima. I u Europskoj praksi urbanog planiranja danas postoji značajno usmjerenje ka razvoju više manjih centara u gradovima, a razlozi su smanjenje prometa, štednja vremena i energije i ekološka dobrobit. Tako stanovnici Štinjana, Velog vrha i drugih sjevernih područja ne bi morali u grad za neke osnovne potrebe.
Upravo taj sjeverni centar ima najveći razvojni gospodarski potencijal s obzirom da se u Pulu stiže svim prijevoznim sredstvima upravo iz tog smjera: aerodrom, Istarski ipsilon, željeznica; tu su područja Sv. Katarina, Vallelunga i Monumenti s budućim nautičkim lukama, tu se planira i pomorski putnički terminal. Na sjevernom dijelu Pule imamo i industrijsku zonu.
Predstavnici Društva arhitekata Istre predložili da se za to tako važno područje ne radi UPU samo zbog zahtjeva nekoliko privatnih osoba koje žele realizirati gradnju na svom zemljištu, a javni su sadržaji dodani i planirani samo citiram "u službi šireg područja Karšiola" te s ciljem "visokog nivoa gradskih funkcija u pogledu stanovanja i ostalih sadržaja u funkciji stanovanja".
To se područje treba planirati u vezi s funkcijama koje se planiraju u sjevernom dijelu pulskog zaljeva, na primjer s putničkim terminalom ili s potrebama stanovnika Štinjana. Novi centar mora biti žarište sicijalno-ekonomske transformacije - a ne samo zona za stanovanje. Novi centar mora biti gravitacijsko područje grada za sjeverni dio Pule, on mora sadržavati uslužne djelatnosti za potrebe stanovništva okolice. Umjesto prilagođavanja plana privatnim interesima, trebalo bi uzeti u obzir širi kontekst.
Trenutno su na tom području planirane kuće za odmor, što dalje implicira djelomično življenje u ljetnom periodu te kvart bez života u zimskom periodu. Takav Plan može predstavljati golemu prepreku osmišljavanju i realizaciji trećeg pulskog centra.
Prostorni plan koji bi bio dobar preduvjet za razvoj novog urbanog centra bio bi onaj, na primjer, koji planira zadovoljenje stambenih potreba do sada stambeno nezbrinutih stanovnika Pule i to realizacijom javnih stanova za dugoročni najam.
Iz postojećeg stanja u prostoru trebalo bi izvući smjernice kojima će se negativni trendovi zaustaviti: popis stanovnika je potvrdio nesrazmjer između izgradnje stambenih zgrada i broja kućanstava i stanovnika, nova područja gradnje nemaju potrebnu infrastrukturu, imamo opterećenje postojeće infrastrukture, imamo loše pozicioniranje građevina, preveliki su pritisci za gradnjom u priobalju. Među razlozima za takvo stanje je planiranje bez recentnih stručnih podloga. Imamo GUP iz 2008. godine i brojne izmjene te kratkoročno planirane gradske projekte umjesto dugoročno planiranog upravljanja prostorom. Imamo učestale male izmjene planova kao odgovor na privatne inicijative, klijentelizam i korupciju. Potrebno je reafirmirati prostorno planiranje i urbanizam u javnom interesu i uključiti građane u puno ranijoj fazi oblikovanja prostornog plana (ali ne samo u zadovoljenju privatnih interesa nego, prije svega, u definiranju javnog interesa)."
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
