Najavljena 1930. godine, nakon duge izgradnje s prekidima 4. studenoga 1935. svečano je inaugurirana Palača kraljevskih pošti i telegrafa u Puli (Palazzo delle Regie poste e telegrafi), smještene između Danteovog trga i Flaciusove ulice. Inauguracija je izvršena na praznik talijanske pobjede u Prvome svjetskom ratu, a njoj je prisustvovao ministar javnih radova Giuseppe Cobolli Gigli, koji je svečano prerezao vrpcu, dok je objekt blagoslovio monsignor Giuseppe Pavan. Bila je to prva u nizu modernističkih (neki bi rekli i totalitarnih) talijanskih zgrada u Puli, što će kulminirati ranih 1940-ih izgradnjom Bankom Italije na Giardinima (Fina).

Zgradu je projektirao arhitekt Angiolo Mazzoni (1894-1979), predstavnik arhitektonskih izričaja talijanskoga racionalizma, monumentalizma i modernizma. Kao službeni arhitekt Ministarstva komunikacija, već je projektirao nekoliko zgrada pošta te željezničkih stanica diljem Kraljevine Italije. Objekt, koji je do današnjeg dana zadržao istu funkciju, podignut je na mjestu stare prizemne zgrade pošte odmah pored grandiozne secesijske palače Karla Stjepana, srušene u savezničkim bombardiranjima u Drugom svjetskom ratu.

Pulski dnevnik Corriere Istriano komentirao je zgradu kao "najljepše djelo dotad izgrađeno u našem gradu". Arhitekt Mazzoni, pisao je list, "na predivan je način izveo u ovome djelu najvažnije informativne principe nove fašističke arhitekture, ubacivši seriju dekorativnih elemenata koji pridodaju izrazu ljepote i dobroga ukusa". Ispod tri visoka moderno stilizirana liktorska snopa od crno-zelenkastog monocitnog mramora sa sjekirama izrađenim od bronce koji su se uzvisivali nad fasadom, nalazio se brončani spomenik palim djelatnicima pošte i telegrafa u Velikom ratu.

Palača pošte sačinjena je od dva glavna dijela. Dio koji gleda na Flaciusovu ulicu ima tri, dok dio uz Danteov trg dva kata. U prizemlju su smješteni Saloni korespondencije, paketa, primanja telegrama. Ostali su katovi bili određeni za skladišta, urede uprave, računovodstva i dr. U predvorju pažnju skreće impozantno stubište: "cilindrično tijelo glavnoga stubišta sadrži stube od sjajnog kamena iz Bala, dok je obloženo u svim svojim stranama mozaikom od crvenog stakla", opisivale su tadašnje novine.

Saloni visokih stropova obloženi su glačanim istarskim kamenom, te se ponavlja igra stakla i antikorodala. Kao zanimljivost, tadašnje novine ističu i postojanje posebnog principa klimatizacije unutrašnjosti objekta. Starih fotografija unutrašnjosti zgrade nemam. Ne prilažem ni nove te potičem mlađe naraštaje da sami uđu i razgledaju.

Prelazak Pule pod Jugoslaviju nije mijenjao namjenu zgrade, ali je uzrokovao bitne promjene na vanjskom dijelu zgrade: uklonjeni su simboli fašizma, fasciji te spomenik palima u Prvom svjetskom ratu. Također, talijanski su natpisi zamijenjeni onima na hrvatskome jeziku. Palača Karla Stjepana uz koju je dignuta Palača Pošte, u vrijeme Italije objekt s upravnim značajem, teško je oštećena u jednom od mnogih savezničkih bombardiranja Pule. Njezini ostaci su u potpunosti uklonjeni, a na istom mjestu je 1974. podignuta nova, dodatna zgrada pošte i telegrafa.

Danas objekt dalje više-manje služi svojoj primarnoj svrsi, a u posljednjim godinama, što se strukture tiče, nije trpio znatnijih promjena ili oštećenja. Međutim, mislim da bi ovu zgradu zbog svoje visoke umjetničke vrijednosti trebalo mnogo bolje valorizirati i staviti na svjetsku kartu sličnih ostvarenja, ali i, povrh svega, očuvati od budućega propadanja.

Povezane vijesti

• Pula: U glavnoj pošti opet se normalno radi
• Marčanci ostali bez banke
• Pismo iz Pule u Rovinj preko Rijeke putuje i do 14 dana