Problem grafita ne prestaje unatoč predavanjima i radionicama: Gradske fasade, parkove i kante za smeće NARUŽUJU "TAGOVI"

U nekoliko su navrata o problemu grafita po javnim površinama i tuđoj imovini pisali mediji, žalili se građani Rovinja, a nedavno se o tom problemu oglasio i sam Grad Rovinj na svojim službenim stranicama.

U navedenom se slučaju ne radi o lijepo oslikanim površinama, odnosno grafitima koje možemo svrstati pod likovni izričaj, već govorimo o pukom šaranju, dakle vandalizmu. Iz Grada također pojašnjavaju kako je najčešći oblik grafitiranja koji je moguće uočiti diljem Rovinja takozvani "tag".

Kako pojašnjavaju, "tag" označava ulični potpis koji nema apsolutno nikakav umjetnički značaj već se koristi isključivo za uništavanje i to u najvećoj mjeri fasada, ali nakon toga i ostalih sadržaja u gradu, od igrala u parkovima do kanti za otpad.

Dvije akcije za učenike

Situacija je poražavajuća, tim više jer je Grad Rovinj s osnovnoškolcima i srednjoškolcima proveo niz aktivnosti upravo s ciljem osvješćivanja o štetnosti grafita, no konstantno uništavanje tu nije prestalo.

Podsjetimo, Grad je proveo projekte pod nazivom "Tagom obriši tag" i "Grafit vrijedi ako je na pravom mjestu" nastojeći tako stvoriti dijalog s mladima o fenomenu grafita i to uz pomoć alata koje koristi mlađa populacija, dakle društvene mreže, ali i tehnologija općenito, te su ih time nastojali upozoriti na negativan kontekst uličnih tagova u smislu uništavanja gradskih javnih površina.

Akcija "Tagom obriši tag" provedena je 2016. godine, a kako saznajemo od pročelnice Edite Sošić Blažević, projekt se provodio kroz tri faze. Započeo je održavanjem edukativnih radionica za učenike osnovnih i srednjih škola, a održala ih je Anči Leburić, profesorica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Splitu. Nadalje, akcija je imala i svoju Facebook stranicu gdje su njezini pratitelji mogli tagirati fotografije čistih zidova s ciljem skupljanja maksimalnih 50 tagova na svakoj fotografiji. Na kraju, provodile su se i akcije uklanjanja grafita, odnosno akcije čišćenja i to na šest lokacija, od čega pet školskih dvorišta uz pomoć učitelja i djelatnika Komunalnog servisa.

Naljepnice privlačile pažnju

Sljedeća akcija, "Grafit vrijedi ako je na pravom mjestu" provodila se tijekom 2017. i prošle godine.

- U prvoj fazi cilj je bio izazivanje znatiželje i podizanje svijesti - naljepnicama kojima su bile oblijepljene specifične pozicije u gradu s "neadekvatnim" grafitima. Ideja naljepnica bila je da se privuče pažnja, ne samo autora grafita i mlađe populacije koja provodi vrijeme na tim specifičnim lokacijama, već i šire javnosti. Iako ti grafiti zvani "tagovi" nisu imali nikakvu umjetničku vrijednost, komunikacijom smo željeli potaknuti na drugačiji kut gledanja te im dati vrijednost u obliku iskazivanja troška njihovog uklanjanja. Uz cijenu, na naljepnicama su također bile istaknute alternativne i društvu korisnije moguće namjene novca potrebnog za sanaciju. Na taj smo način ostvarili veći učinak nego da smo koristili klasičan oglasni prostor, pojasnila je Sošić Blažević.

Kako bi što vjernije vizualno dočarali koncept, a time i dodatno privukli pozornost, naljepnice su, kaže, bile dizajnirane na način da oblikovno asociraju na cijenu, tj. imale su sve karakteristike klasičnih cijena uključujući i "barkod".

- Naravno, on nije bio samo dekorativan, već je imao i specifičnu funkciju - skidanjem bilo koje besplatne aplikacije za čitanje barkoda, prolaznik ga je mogao skenirati te biti preusmjeren na web stranicu na kojoj se dodatno mogao informirati o projektu i svim njegovim karakteristikama, dodaje dalje Sošić Blažević.

Pristupa li se problemu primjereno

U drugoj su fazi također bila održana predavanja, ovoga puta s Krešimirom Golubićem na temu "Putovanje kroz povijest grafita", a govorilo se o izradi grafita kao umjetnosti, pokušavajući mlade usmjeriti na korištenje grafita u pozitivnome smjeru, a ne samo kao izraz bunta. Treća, ujedno i završna faza projekta održana je sa zainteresiranim učenicima koji su s Golubićem grafitima uredili išarani zid kod dječjeg vrtića Naridola.

Ako navedene aktivnosti nisu bile dovoljne kako bi stale na kraj ovoj vrsti vandalizma, logičko je pitanje pristupa li se problemu na primjeren način? Treba li takvu djecu, točnije njihove roditelje, novčano kazniti ili ih pak natjerati da isto sami počiste? Ipak, iz Grada navode da u svojim kampanjama naglašavaju kako njihova namjera nije kažnjavanje počinitelja neprimjerenih grafita, već edukativno djelovati s ciljem ukazivanja na štetne posljedice takvog načina izražavanja.

- Cilj nam je i dalje kroz preventivne edukacije i uključivanje mladih u provedbu antigrafitne kampanje potaknuti ih na razmišljanje o šteti koju stvaraju lokalnoj zajednici, ističe rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga. (Aleta BRATTONI)