IMA LI KVALITETNE SKRBI?

Posjetili smo jedan od petnaestak privatnih obiteljskih domova za starije osobe u Puli "Jako je teško baviti se ovim poslom, morate VOLJETI LJUDE I IMATI KVALITETNE DJELATNIKE"

| Autor: Patricija SOFTIĆ

Nama je inspekcija bila u kontroli prije dvije godine i pretresli su nam doslovno sve, od ugovora o radu, platnih lista, čistoće, razmaka između kreveta… Mi smo prilikom te inspekcije super ocijenjeni i pohvaljeni što mi je bilo jako drago, veli Mirjana Matošović, vlasnica obiteljskog dom za starije Luna

  

Prije tjedan dana Hrvatsku je potresla vijest o stravičnom događaju u Andraševcu pokraj Oroslavja. Prošle subote u ranim jutarnjim satima u tom je zagorskom mjestu izbio požar u pomoćnom objektu Obiteljskog doma "Zelena oaza", u kojem je izgorjelo šest nepokretnih osoba. One su navodno u tom trenutku bile bez nadzora, a jedina osoba koja je bila dežurna tu noć bila je u glavnom objektu s ostalim štićenicima. Nadležne službene kasnije su medijima izjavile da je starački dom "Zelena oaza" prijavljen kao obiteljski, što znači da može imati najviše dvadeset štićenika, no u tri tamošnja objekta bilo je najmanje 50 uglavnom starijih i teško pokretnih ljudi.

I premda su svi rođaci korisnika tog doma imali samo riječi hvale o vlasnici doma, djelatnicima i uvjetima rada u njemu, ovaj je grozan slučaj otvorio Pandorinu kutiju na temu domova za smještaj starijih i nepokretnih osoba. Prema dostupnim podacima, čini se da je smještaj u obiteljski dom postao popularni oblik skrbi za starije osobe u Hrvatskoj. Broj takvih domova uvelike nadmašuje broj državnih, županijskih i privatnih domova: prema podacima za 2018. godinu, u Hrvatskoj postoje tri državna doma, 45 županijskih i 94 privatna doma, te je čak 676 vlasnika registriranih obiteljskih domova, od kojih je njih 494 trenutačno aktivno. I velika većina ima dozvolu upravo za skrb o 20 korisnika. 

Na Štiglić čeka 2.671 osoba

U Istri djeluje sedam domova kojima su osnivači gradovi ili Županija, a svi oni imaju poduže liste čekanja na smještaj. Pulski Dom Alfredo Štiglić u siječnju 2019. na listi je imao čak 2.671 osobu koja čeka svoje mjesto u domu što se otegne na otprilike deset godina. Kako ovaj problem postoji već dugi niz godina, čini se da se to odjednom pokazalo kao dobra poslovna prilika te su diljem Istre pred koju godinu počeli nicati brojni mali obiteljski domovi za starije. Samo na području Puljštine trenutno ih je 15-ak, a samo na novoj Verudi djeluju najmanje tri privatna obiteljska doma.

Tko zapravo može otvoriti starački dom, a tko raditi u njemu, kakve uvjete moraju domovi zadovoljiti i tko ih na kraju krajeva kontrolira tijekom redovnog rada, te koliko često, samo su neka od pitanja na koja javnost želi dobiti odgovore.

Mi smo ih odgovore potražili u pulskom obiteljskom domu za starije i nemoćne Luna u pulskoj Palisinoj ulici, koji je 2016. godine otvorila Mirjana Matošović.

- Da biste otvorili privatni starački dom, morate barem donekle biti stručna osoba ili zaposliti stručne ljude. Druga stavka je da sam objekt mora udovoljavati svim uvjetima koji su propisani pravilnicima nadležnih ministarstava, što prije otvaranja dolazi provjeriti stručna komisija od pet, šest inspektora. Ukoliko nađu neke nedostatke, ne dozvoljavaju vam otvoriti dom dok to ne ispravite i tada vam opet dolaze u kontrolu. Nama su bili u kontroli prije dvije godine i pretresli su nam doslovno sve, od ugovora o radu, platnih lista, čistoće, razmaka između kreveta, dakle baš sve pregledaju. Također ih kod obiteljskih domova zanima živi li vlasnik   u toj kući ili barem u njegovoj neposrednoj blizini, što bi trebalo biti pravilo iz razumljivih razloga. Mi smo prilikom te inspekcije super ocijenjeni, što mi je bilo jako drago, čak su nas i pohvalili.

Matošović kaže da mnogi vlasnici obiteljskih domova uopće ne žive u blizini tih domova, no za to nisu predviđene nikakve sankcije. Inspekcije su užasno rijetke, a u najvećem broju slučajeva inspektori nisu nikad više došli posjetiti dom nakon što su dali odobrenje za otvaranje. Kako i bi kad sve postojeće ustanove socijalne skrbi nadzire tek 10-ak inspektora.

Kvalitetni djelatnici

- Dolazila mi je rodbina korisnika iz drugih domova i naravno da vam uvijek ukažu na nedostatke koji su ih nagnali da svoje najmilije prebace u drugi dom. Od toga da su njihovi stariji neprestano ležali ili da im se nije provodila redovna higijena, do toga da im se čak po dva mjeseca nisu davali lijekovi koje moraju svakodnevno uzimati zbog svoje bolesti. No, uglavnom uvijek svi ističu premali broj zaposlenih u domovima u odnosu na broj korisnika doma. Meni je od početka bilo najbitnije da imamo kvalitetne djelatnike i s te strane moram priznati da sam jako sretna. Međutim, takve radnike treba cijeniti na način da im date mogućnost ugovora o radu na neodređeno, da imaju normalne smjene i barem jedan slobodan dan tjedno, da im redovno uplaćujete primjerenu plaću, ali i da im date stimulaciju kada to zasluže i kada ste u mogućnosti. Imam zaposlena dva medicinska tehničara, jednu bolničarku, tri njegovateljice, fizioterapeutkinju i čistačicu, dakle osam zaposlenih i ja deveta, jer sam tu gotovo po cijele dane. Mislim da je devetoro zaposlenih za manji obiteljski dom zadovoljavajuće i kada bi se svi toga pridržavali i radili svoj posao sa ljubavlju, sve bi bilo potpuno drugačije. Osim toga, nama doktorica obiteljske medicine jednom tjedno dolazi u obilazak, a po potrebi i psihijatrica, što je, koliko čujem, u nekim domovima rijetkost. Mislim da je zapravo situacija loša u onim domovima koje je netko otvorio razmišljajući isključivo o nekoj velikoj zaradi, a ne o tome kakav bi smještaj htio za sebe i svoje najbliže ako se u starosti nađe u situaciji da mu je potrebna takva skrb, napomenula je Matošović.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU
Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater