Zajednica građana albanske nacionalne manjine grada Pule u petak je, u povodu desete obljetnice održavanja dopunske nastave na albanskom jeziku, priredila okrugli stol za kojim su svoja iskustva izmijenili pripadnici ove zajednice, ali i uvaženi gosti: veleposlanik Republike Kosovo u RH Gezim Kasapolli, zastupnica u Hrvatskom saboru iz redova nacionalnih manjina Ermina Lekaj Prljaskaj, predsjednik Unije Albanaca RH Esad Čollaku, te Joze Kajtazi, jedan od pokretača dopunske nastave na albanskom, koji je govorio o razvoju albanskog jezika, obrazovanju i doprinosu dijaspore . Sudionici su prije okruglog stola obišli OŠ Centar , gdje se nastava na jeziku ove manjine i odvija. Primila ih je ravnateljica Loreta Ribarić, a u razredu su ih dočekali učenici s kojima su popričali.

Skup je pozdravnim govorom otvorio Selim Mulliqi, predsjednik Zajednice građana albanske nacionalne manjine grada Pule. Glasnogovornica Zajednice Dašurije Rušani kazala je da je cilj okupljanja očuvanje kulture i identiteta albanske nacionalne manjine, suradnja s Gradom i Županijom te drugim manjinama. „Zadovoljni smo odnosima s Gradom i drugim manjinama koje poštuju naš kulturni identitet“, kazala je Rušani. Zahvale je uputila bivšoj ravnateljici OŠ Centar Luisi Macuki te profesoricama - umirovljenoj i sadašnjoj - Florini Lumezi i Lizi Kajtazi te svim pripadnicima ove zajednice koji su doprinijeli ostvarenju projekta.

Lekaj Prljaskaj podsjetila je da je 2008. u Rijeci uveden nastavni program po modelu „C“ – dopunska nastava na albanskom.

- Nakon toga nastavilo se u Istri i u drugim gradovima Hrvatske. U Istri se dopunska nastava provodi u osnovnim školama u Puli, Medulinu i Poreču, potom u Rijeci, Zagrebu, Velikoj Gorici, Bjelovaru i Vukovaru. Što se gimnazija tiče, dopunska nastava se pohađa u Prvoj gimnaziji u Zadru. Od ovog semestra odvija se i tečaj albanskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu , a od 1. rujna počet ćemo po prvi put i s lektoratom albanskog jezika. Dakle, možemo reći da je službeno dopunska nastava na albanskom postoji posljednjih deset godina, kazala je Lekaj Prljaskaj. Smatra da je odaziv djece dobar, iako je to mali broj: u Medulinu i Poreču nastavu pohađa po 20-ak djece, a u Puli njih 25, dakle ukupno oko 65. Tjedno imaju pet sati nastave na albanskom.

- Po meni, đaka je još uvijek premalo. Može se povećati broj učenika koji bi pohađali dopunsku nastavu. Radimo na tome da se što veći broj djece odazove ovoj akciji, najviše s roditeljima jer su oni pokretači koji putem ove nastave svojoj djeci pomažu da očuvaju svoju tradiciju , kulturu i jezik te da se u isto vrijeme integriraju u hrvatsko društvo, rekla je Lekaj Prljaskaj.

Veleposlanik Kasapolli kazao je da mu je drago biti u Puli i vidjeti rezultat onog u što je albanska zajednica zajednički investirala radi očuvanja identiteta, jezika i albanske povijesti u Hrvatskoj.

-Vjerujem da je ovo pravi put jer iako smo dobro integrirani kao narod u Hrvatskoj, vjerujem da je očuvanje našeg identiteta jedan od naših prioriteta. Ne možemo nikad zaboraviti odakle dolazimo, ali znamo gdje idemo. Imamo zajedničku povijest i vjerujem da možemo investirati u zajedničku budućnost. Ovdje u Puli dosta je učenika albanskog jezika, ali ih, nažalost, nije dosta. Počeli smo našu zajedničku inicijativu s Veleposlanstvom Albanije da bismo pomogli pridobiti još više učenika za učenje materinjeg albanskog jezika. Od ove godine počeo je tečaj albanskog na zagrebačkom Sveučilištu, čime želimo dati doprinos očuvanju našeg jezika jer vjerujemo da samo s mladima možemo to postići. To je najbolji mogući način kako bismo napredovali i znali više i o našim državama i o našoj prošlosti i o budućnosti, rekao je veleposlanik. To je, dodao je, tek početna faza prije uvođenja lektorata ove jeseni, nakon čega bi se, u idućih nekoliko godina, trebala ustanoviti katedra albanskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U Hrvatskoj je 20.000 Albanaca , među kojima u Istri pet do šest tisuća.

Povezane vijesti

• Medulin pravi primjer integracije Albanaca u zajednicu
• Nastava se ipak neće odgoditi, počinje 4. rujna
• Gotovo 12,7 milijuna kuna za asistente