Jedno od najčešće spomenutih imena u posljednje dvije godine u Hrvatskoj je svakako ime Frana Mihaljevića. U vremenu pandemije koja je pogodila čitav svijet, pa i Hrvatsku, teško je i zamisliti kako bi se mnogo toga odvijalo da nije bilo Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu koja nosi ime po ovom velikanu medicine i osnivaču hrvatske suvremene infektologije.

No, unatoč tome što je često spominjan, rijetko koji stanovnik Hrvatske zna tko je uistinu bio Fran Mihaljević. Podaci i zapisi koji o njemu postoje uglavnom su njegovi osobni znanstveni radovi s područja infektologije, koje je objavio sam ili sa suradnicima, a kojih je preko stotinu, kao i činjenice o njegovom profesionalnom radu. No ostali zapisi o životu ovog izuzetnog čovjeka, poprilično su rijetki, ali i šturi.

Rodni grad

No, nije Fran Mihaljević kao osoba nepoznat samo široj Hrvatskoj javnosti, nego i mnogobrojnim stanovnicima Pule, mada je upravo Pula njegov rodni grad. Djed Frana Mihaljevića je u prvoj polovini 19. stoljeća iz Gorskog Kotara doselio u Pulu, gdje mu se rodio sin, a unuk Fran Mihaljević je rođen 7. siječnja 1900. godine, u kući smještenoj u današnjoj Ulici Matka Laginje. Sedam godina nakon njegova rođenja, cijela obitelj preselila je u Trst, gdje se Fran Mihaljević i školovao te završio gimnaziju. Obitelj je živjela u Trstu sve do talijanske okupacije, a Fran je kao mladić otišao studirati medicinu najprije u Zagreb te potom u Beč, gdje je diplomirao 1925. godine.

Po završetku studija i odsluženog vojnog roka, Mihaljević je 1926. godine počeo raditi u Zagrebu u današnjoj Klinici za infektivne bolesti, koja je kasnije nazvana po njemu, no u to doba nazivana je Kužnom bolnicom, iako joj je službeni naziv bio Bolnica za kužne bolesti na Zelenom brijegu u Zagrebu. Iako je u toj, tada skromnoj bolnici, osnovanoj 1893. godine, ostao djelovati do svoje smrti, po završetku Drugog svjetskog rata unaprijedio ju je svojim predanim radom postavši njezinim stručnim voditeljem.

Baveći se ne samo kliničkom medicinom, već i infektologijom u širem smislu, preispitujući njezin položaj u suvremenoj medicini, smatra se ocem moderne infektologije. Ideološke i organizacijske probleme i aspekte infektologije sagledavao je u punom širem spektru od klasičnoga te napravio odmak u sagledavanju zaraznih bolesti.

Godinu dana kasnije, 1946. godine, postao je sveučilišni docent pri Katedri za zarazne bolesti Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, nakon tri godine izvanredni profesor, a 1954. godine stječe zvanje redovitog profesora. U tom se periodu Fran Mihaljević, kao već dugogodišnji predstojnik i organizator kliničkog rada bolnice, okušao i u pedagoškom radu organizirajući nastavu i edukaciju studenata, postdiplomanata i specijalizanata. Bio je prva osoba koja je organizirala nastavu iz kliničke infektologije te sastavio i prve udžbenike za taj kolegij. Od svog je prethodnika, dr. Andrije Štampara, 1957. godine preuzeo položaj dekana zagrebačkog Medicinskog fakulteta.

Nagrada Grada Zagreba

Za svoje djelo pod nazivom "Opća klinička infektologija" te uzornu organizaciju Bolnice za zarazne bolesti u Zagrebu (sadašnja Klinika za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević') dobio je 1966. godine Nagradu grada Zagreba. Kao umirovljeni liječnik, 1970. godine, postao je stručni savjetnik Klinike te je u njoj djelovao sve do svoje smrti. Preminuo je 19. kolovoza 1975. godine.

Ovaj poseban čovjek, rođen u doba prijelaza između dva stoljeća, 20. stoljeće je obilježio svojim istaknutim humanizmom, pedagoškim, znanstvenim, ali nadasve stručnim radom u kliničkoj medicini i tako ostavio iznimno velik doprinos sadašnjem, pa i budućem vremenu.

Spomen–ploča na njegovoj rodnoj kući u pulskoj Laginjinoj ulici, rad akademskog kipara Vanje Radauša, postavljena je 26. svibnja 1977. godine. Original reljefnog portreta Frana Mihaljevića, kakav je i na spomen- ploči, nalazi se u Klinici za infektivne bolesti koja nosi njegovo ime, na Mirogojskoj cesti u Zagrebu. No, ime ovog velikana ne nosi, nažalost, nijedna ulica u njegovom rodnom gradu, a niti u Hrvatskoj.

Povezane vijesti

• Infektolog: Covid-19 mogao bi usmrtiti od 100.000 do 200.000 Amerikanaca
• Iz Klinike Fran Mihaljević objasnili kako je pacijent, koji je dan kasnije umro, pobjegao iz bolnice. Javio im se na telefon, tvrdio da je zdrav i da vozi...
• Na Zaraznoj umrla zaražena beba stara 23 dana, utvrđuje se uzrok smrti