PULSKI GRADONAČELNIK U POVODU DANA GRADA
MILETIĆ: U ovom gradu se oduvijek poštivao čovjek kakav je, neovisno o tome koje je nacije, vjere ili odakle je došao
(M. MIJOŠEK)
Mislim da uloga antifašizma i antifašista u ovim krajevima nikad nije dovođena u pitanje jer je ona prepoznata od najvećeg dijela građana i normalno da se i kao zajednica ponosimo i držimo do nje. Jedan od velikih specifikuma kada govorimo o našem gradu je jedna velika raznovrsnost ljudi koji u njemu žive, odnosno činjenica da imamo veliki broj pripadnika raznih nacionalnih manjina
Na jedan je od najvažnijih datuma u novijoj povijesti grada 5. svibnja, Pula već tradicionalno svečano obilježava svoj najveći praznik, Dan grada. Datum je to koji je označio definitivni kraj jednog mračnog razdoblja pulske povijesti, a s oslobođenjem je u DNK grada trajno upisano i duboko poštovanje prema antifašizmu i baštini njegovih osloboditelja. Prilika za prisjećanje na to bit će i današnja svečana sjednica pulskog Gradskog vijeća i obraćanje gradonačelnika Borisa Miletića s kojim smo tim povodom razgovarali o tradiciji i temeljima na kojima je izgrađena moderna Pula, ali o aktualnim iskušenjima poput krize u Uljaniku i planovima za oživljavanje centra grada.
Ogromne zasluge
- 5. svibnja kao Dan grada Pule temelji se upravo na obilježavanju obljetnice oslobođenja grada od fašizma i nacizma i normalno da se treba prisjetiti tih vremena i biti zahvalan na onome što danas imamo, a to je život u slobodi. Za to ogromne zasluge imaju antifašistički borci iz Drugog svjetskog rata, ali i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, te mi je zbog toga uvijek drago istaknuti vrlo dobre odnose koje Grad ima i s udrugama koje zastupaju i jedne i druge, kao i ponos s kojim baštinimo njihovu tradiciju i obilježavamo sve obljetnice. Ali temeljem upravo dana oslobođenja mi smo definirali u Statutu taj datum u svibnju kao dan našega grada. Možda je to čvrsto vezivanje uz datum oslobođenja jedna specifičnost Pule koja je i nakon završetka rata dugo vremena bila poprilično devastirana čemu su, među ostalim, doprinijela i saveznička bombardiranja prilikom kojih je trećina stanovništva grada ostala bez krova nad glavom. Treba se prisjetiti da je i nakon 1945. godine Pula pune dvije godine pod angloameričkom upravom bila u biti zatvoren grad koji je na neki način stavljen na čekanje do okončanja pregovora o sudbini ovih krajeva. I dok su drugi gradovi diljem zemlje krenuli u obnovu i uklanjanje posljedice rata ovdje je vladala jedna velika stagnacija, da bi nakon nje uslijedio i veliki egzodus tijekom kojeg je Pulu napustio veliki broj njezinih građana. To razdoblje obilježile su brojne tragedije koje su zadesile grad i njegove građane, ali i antifašizam i ta borba koja je postavila temelj slobode koju imamo, a to niti možemo niti želimo zanemariti kako jučer i danas, tako vjerujem i u budućnosti.
- U vremenu relativizacije svega i svačega pod upitnik se već neko vrijeme pokušava staviti i taj dio hrvatske povijesti. Međutim činjenica je da su Istra i Pula jedni od rijetkih krajeva ove zemlje u kojem nikad nije bilo upitno treba li ispred antifašizma iz tog vremena stajati negativan ili pozitivni predznak.
- Naravno, i drago mi je da je tako. Mislim da uloga antifašizma i antifašista u ovim krajevima nikad nije dovođena u pitanje jer je ona prepoznata od najvećeg dijela građana i normalno da se i kao zajednica ponosimo i držimo do nje. Jedan od velikih specifikuma kada govorimo o našem gradu je jedna velika raznovrsnost ljudi koji u njemu žive, odnosno činjenica da imamo veliki broj pripadnika raznih nacionalnih manjina. Podsjetit ću na činjenicu da je početkom prošlog stoljeća u Puli živjelo tek oko 7 tisuća stanovnika, da bi se ta brojka u pedesetak godina udeseterostručila i narasla na 70-tak tisuća. To se sigurno nije dogodilo prirodnim prirastom, već se dogodilo migracijom ljudi koji su stizali sa svih krajeva jer su bili neophodni za izgraditi Pulu i raditi na ovome području. I logično je da je taj jedan širi bazen jugoistočne Europe bio taj odakle su se ljudi doseljavali. Stoga kad danas kažemo da njegujemo vrijednosti antifašizma prije svega mislimo upravo na tu jednakost i na jednake šanse među ljudima, te činjenicu da se u ovom gradu oduvijek poštivao čovjek kakav je, neovisno o tome koje je nacije, vjere ili odakle je došao. Držim da je to na koncu i najispravnije, da se s takvim stvarima ne zamaramo već da cijenimo čovjeka po onome što on jest i prema njegovom doprinosu. Dan grada, među ostalim, upravo je jedan takav svečani trenutak u kojem se na prigodan način odaju priznanja najzaslužnijim pojedincima, odnosno ustanovama, udrugama ili trgovačkim društvima koji su svojim radom i rezultatima ostavili duboki trag u životu Pulu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
