Liste čekanja jedan su najvećih problema u hrvatskim bolnicama, a kakva je situacija u Službi za internu medicinu Opće bolnice Pula doznali smo od pročelnice Daniele Fabris-Vitković, specijalistice endokrinologije i dijabetologije.

"Što se tiče interne, najdulje čekanje je za reumatologa i imunologa, jer imamo samo jednu doktoricu koja radi 50 posto radnog vremena. Tu trenutno ne možemo puno napraviti da bi smanjili listu čekanja, budući da jedna osoba više posla u pola radnog vremena ne može odraditi, a ima i ambulantu i dnevnu bolnicu, govori Fabris-Vitković te dodaje da se na kardiološke preglede i ultrazvuk srca čeka 200 do 220 dana.

"Dosta smo smanjili liste, jer je čekanje prelazilo 300 dana. Naravno, uvijek ima mjesta za dodatno smanjenje, ali je ono teško ostvarivo, budući da smo u posljednje dvije, tri godine poduplali broj ambulantnih pregleda i ultrazvuka, a potražnja za ta dva pregleda strašno velika. Koliko god ih mi smanjili, toliko nam pacijenata još dođe.

Teško nam je postići nekakva dodatna smanjenja. No, polako nam se vraćaju specijalizanti, više je doktora, otvorit će se mogućnost i rada u popodnevnoj smjeni, jer sada to radimo samo povremeno", kaže izražavajući nadu da takav način rada postane redovita praksa.

"Ako bude sreće, kroz neko vrijeme ćemo moći to raditi u većem opsegu, odnosno na redovnoj bazi, ali to sve ovisi o broju ljudi odnosno uređaja s kojima možete raditi", ističe Fabris-Vitković.

Što se tiče problema u radu s kojima se Služba za internu medicinu susreće, pročelnica Fabris-Vitković navodi da je od početka pandemije, uslijed preseljenja, bolnica radila na pola smještajnog kapaciteta, pa se interna smanjila na iznimno mali broj kreveta u odnosu na ugovoreno.

"Interna ima 122 ugovorena kreveta, a od početka pandemije do početka ove godine radili smo s nešto više od 70 kreveta. To je bio jako velik problem, jer su nam kapaciteti bili manji, a broj pacijenata koji su zahtijevali hospitalizaciju ostao je isti. To smo riješili ubrzanim obradama i liječenjem, reorganizacijom rada te smanjenjem prosječnog dana boravka na odjelu s 11 na 7,5 dana. Taj je problem doveo do toga da su naše dnevne bolnice, koje su već dobro radile, povećale opseg posla za sto posto", navodi dr. Fabris-Vitković.

"Od početka ove godine smo se proširili na drugu stranu zgrade i sad taj broj kreveta postepeno raste. Trenutno smo na 93, s tim da je ideja da dođemo do 105 i da ugovorimo otprilike tu brojku, jer ona koju smo imali ranije nije potrebna, budući da je način rada sada drugačiji. Više se preferiraju dnevne bolnice nego klasično ležanje u bolnici", navodi.

Među pregledima i pretragama na koje se pacijenti najčešće upućuju dr. Fabris-Vitković izdvaja kardiološki pregled i ultrazvuk srca. "Gastroenterološki pregled je također nešto što se dosta traži i tu povećavamo kapacitete, odnosno smanjujemo liste čekanja. U srpnju nam se vraća jedna doktorica s porodiljnog, a na jesen još jedan doktor sa specijalizacije pa ćemo povećati rad ambulante na svakodnevno puno radno vrijeme. Gastroenterološka endoskopija je dobro organizirana i na te preglede praktički čekanja nema. Tu smo među boljima u Hrvatskoj. Termin za gastroskopiju se može dobiti unutar 14 dana, a za kolonoskopiju unutar 40 dana, što je jako dobro".

Ostale ambulante, kaže doktorica, u principu nemaju neka veća čekanja. "Ono što treba naglasiti je da se ni u jednoj ambulanti ne čeka na hitni ili žurni pregled. Svu hitnoću rješavamo unutar sedam dana, a žurne preglede unutar mjesec dana. Redovni pregledi i kontrole čekaju se malo više, ovisno o ambulanti, ali ako je pacijent upućen od svog liječnika s popratnim pismom u kojemu piše da se radi o nečemu hitnom, on bude unutar sedam dana pregledan, jer tu uvijek imamo rezervno mjesto za takve situacije", naglašava dr. Fabris-Vitković.

Pitali smo je upućuju li se pacijenti prečesto na neke pretrage. "Nekad da. Nije to nešto što je redovno, ali zna se dogoditi da se neke pretrage ponavljaju, iako je pacijent već nešto odradio unutar šest mjeseci ili godinu dana i nema neke indikacije da se pregled treba ponoviti".

Smatra da je korona donijela i nešto dobroga. "Kako smo u periodu lockdowna znatno smanjili broj pregleda i povećali vremenski razmak između pacijenata, onda su se i liječnici obiteljske medicine naučili da šalju ono što je bitno, a da se kontrole i savjeti rješavaju na druge načine. Povećao se broj A5 uputnica koje podrazumijevaju konzultacije bez pacijenta, gdje doktor konzultira doktora bez da je pacijent na pregledu.

Liječnik obiteljske medicine šalje dokumentaciju s upitom vezano za dijagnostiku ili liječenje na osnovu koje dobije mišljenje specijaliste/užeg specijaliste određene grane. Na taj smo način skratili pacijentu čekanje, a nama omogućili pregled koji je jednostavniji i brži, naročito ako smo već vidjeli pacijenta", otkriva pročelnica Službe.

Indikativno je, kaže, da su 2018. i 2019. pregleda putem A5 uputnica imali ispod 100 na razini cijele bolnice, 2020. je taj broj narastao na 3.500, a 2021. na više od 5 tisuća! "Iskoristili smo tu mogućnost da bi na taj način smanjili broj dolazaka pacijenata onda kada to nije bilo nužno.

Te uputnice idu na posebna naručivanja, izvan standardnih termina, tako da ne zauzimaju vrijeme predviđeno za pacijente", pojašnjava doktorica.

Navodi da je i pacijentima tako lakše. "Nije baš da ljudi vole dolaziti doktoru, pogotovo ako su iz mjesta udaljenijih od Pule, a s druge strane specijalisti obiteljske medicine to lakše iskomuniciraju s pacijentima, jer je među njima veće povjerenje. Svi dobro reagiraju na taj način - i liječnici i pacijenti".

Povezane vijesti

• Od ponedjeljka preregulacija prometa u pulskoj bolnici
• Završetak izgradnje pulske bolnice koncem 2018.
• PULSKA BOLNICA U POTRAZI ZA KADROVIMA: Gotovo na dnevnoj bazi objavljuju se natječaji za zapošljavanje, KRONIČNO NEDOSTAJE MEDICINSKIH SESTARA