Ljeto je doba kada su događanja najbrojnija, u biti najviše zbivanja ima od početka lipnja do kraja kolovoza te, izvan ljetne sezone, u prosincu. Zbivanja iz svijeta kulture ima i tijekom svibnja i rujna, ali nisu toliko zgusnuta kao tijekom najtoplijih ljetnih mjeseci.
I zbilja, svake su godine na kalendaru neka zanimljiva i kvalitetna zbivanja, nekoliko događaja koje ne treba propustiti. Organizatori, dakako, vode računa i o tome da se veliki broj zbivanja održava u špici turističke sezone, kada je i broj potencijalnih gledatelja najveći. I onda svjedočimo, kao i ove godine, punoj Areni prilikom pojedinih zbivanja. Ali i otkazivanju drugih.
No, budući da se nerijetko slična događanja odvijaju u kratkom vremenskom razdoblju i namijenjena su recimo istoj, odnosno sličnoj ciljanoj publici, onda dolazi do pada publike - kako zbog financijskih mogućnosti, tako i zbog svojevrsnog zasićenja.
"Volimo ići po zbivanjima, tijekom cijele godine odlazimo na sva kazališna događanja, izložbe, no ljeti biramo jedan do dva događaja na koja idemo, prema afinitetima i mogućnostima usklađivanja 'proračuna' i na taj način odabiremo gdje ćemo ići. Voljeli bismo otići na više zbivanja, ali si ne možemo dozvoliti, ipak za dvije osobe to je veliki izdatak, nekada nam djeca poklone ulaznice, ali niti njima ne ispada iz džepa. No, zato redovito idemo na sve filmove filmskog festivala i sve popratne programe, koji su besplatni ili pak imaju simboličnu cijenu ulaznica", veli jedan par koji redovito pohađa sva kulturna događanja.
Prilikom nedavnog gostovanja riječkog HNK-a u pulskoj Areni, najprije s operom "Aida", a potom s "Carminom Buranom", u publici smo mogli zamijetiti brojne turiste iz raznih krajeva, od Talijana, onih iz njemačkog govornog područja, portugalskog, engleskog, tako da i turisti čine dobar dio publike kod manifestacija koje su kvalitetne i koje nisu usko vezane uz neko podneblje.
Koncert primjerice nekog domaćeg pjevača ne bi privukao toliko stranaca koliko neki međunarodni događaj s umjetnicima međunarodne reputacije ili pak djelima poznatim diljem svijeta.
No, ulaznice za takva zbivanja nisu jeftine, cijene, istina variraju, ali potrebno je reći da niti organizatori ne mogu napraviti čudesa i dovesti renomirane umjetnike i stavit simboličnu cijenu ulaznica. Osim u nekim iznimnim situacijama. Istražujući malo, moglo se uvidjeti da cijene ulaznica u nas nisu bitno različite za neka istovjetna događanja onima iz inozemstva.
To što je kod nas drukčiji standard, e to je posve druga priča. Dakle, domaći trebaju birati događanja i vidjeti što si mogu, kako i kada priuštiti. Otići na jedno veće (čitaj skuplje) događanje ili dva manja? Ili si rasporedit događaje tako da se ide na jedno početkom srpnju, a na drugo krajem kolovoza i u međuvremenu nešto uštedi. Ili pak igrati nagradne igre putem raznih portala i Facebooka i nadat se da će upravo vas izvući i da ćete osvojiti ulaznicu. Ili da će vam netko pokloniti ulaznice. Jer, uz samu cijenu ulaznice, treba vodit računa da to neće biti jedini izdatak večeri. Sparne ljetne noći čine nas žednim, treba nešto popit, pojest sladoled, možda i parking platit, autobus, "napojit" i auto…