NAJNOVIJE



POGLED U PROŠLOST

JE LI DRŽAVA GODINAMA SPAŠAVALA LOŠA BRODOGRADILIŠTA PREKO LEĐA ULJANIKA? 

| Autor: Milan PAVLOVIĆ

Iz pulskog brodogradilišta poslali su 2011. kaznenu prijavu u kojoj su poručili kako je neprihvatljiva i nezakonita raspodjela proračunskih sredstava koja se dijeli bez jasnog i pravičnog kriterija, odnosno prema nečijoj osobnoj procjeni, radi pokrića trenutne nelikvidnosti u pojedinim brodogradilištima

 

Je li Uljanik doista najveći krivac za sve nedaće u hrvatskoj brodogradnji, što se proteklih godinu i pol dana često pokušavalo prikazati u javnosti, ili je žrtva promašene državne politike koja je, umorna od upornog spašavanja loših brodogradilišta, na koncu pustila da ode u stečaj najbolje među njima? Odgovor na to pitanje sigurno neće promijeniti ništa od onoga što se već dogodilo, kao ni činjenicu da je u Pulskom zaljevu nepovratno zaključen jedan dio povijesti najvećeg istarskog grada, međutim možda će podsjetiti da je, ne tako davno, hrvatska brodogradnja mogla i znala daleko više od onoga što može i zna danas.

U poslovnom brodolomu koji ga je zadesio u proteklih godinu dana, vapaji iz Uljanika o maćehinskom odnosu države najčešće nisu pronalazili uši spremne čuti njihove argumente. Kad bi se i uspjeli probiti do javnosti, više su doživljavani kao alibi, nego kao podloga za ozbiljniju analizu. Međutim, brojke, kao i pojedini dokumenti, dokazuju da te tvrdnje iz Uljanika nisu bile bez osnova, odnosno da su pojedini potezi kojima se u prošlosti pomagalo gubitašima iz drugih gradova išli direktno preko leđa Uljanika.

Koliko su u Puli bili frustrirani takvim odnosom pokazuje kaznena prijava za nezakonito raspoređivanje sredstava proračuna za 2009. godinu, koju su protiv tadašnjeg vlasnika Uljanika, Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, podnijeli u prosincu 2011. godine.

Zavidni rezultati

"Uljanik Brodogradilište kao najuspješnije brodogradilište u Republici Hrvatskoj, a i brodogradilište koje ostvaruje zavidne rezultate na svjetskom tržištu, unatoč namjeri da svoja prava ostvaruje na propisani način, prisiljeno je poduzeti korake koji nisu dio naše poslovne politike i načina rada. Ovom kaznenom prijavom želimo ukazati da temeljem pravila i prakse raspodjele državnih potpora, odnosno subvencija brodogradilištima iz državnog proračuna, nadležno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nije za 2009. godinu poštivalo uobičajenu praksu, odnosno preporuku nadležnih tijela, te je nezakonitim postupanjem Uljaniku pričinjena direktna šteta u iznosu od 38.642.992 kune", stoji u kaznenoj prijavi.

Prema modelu koji je bio na snazi od 2000. godine, prema važećim europskim pravilima, dopuštena je bila potpora za gradnju brodova vrednijih od 10 milijuna eura. Sa subvencioniranjem se krenulo u europskim brodograđevnim zemljama koje su podržavale svoju brodogradnju. Tadašnja Vlada utvrdila je da ta subvencija iznosi od 8 do 10 posto prodajne cijene broda, te da se raspoređuje prema isporučenim brodovima.

Od 2007. godine sredstva su se raspoređivala kao potpora za restrukturiranje po kriterijima koji su se ugrađivali u odluku koju bi Ministarstvo gospodarstva donosilo za svaku proračunsku godinu. Kriteriji za to svake su se godine konačno utvrđivali u Hrvatskoj brodogradnji Jadranbrod, na subvenciju su imala pravo sva brodogradilišta, a dodjeljivale su se za brodove isporučene u tekućoj godini. Ukupan iznos subvencija utvrđen u državnom proračunu dijelio se prema nekoliko važnih kriterija, a jedan od najvažnijih bio je iznos vrijednosti domaće komponente u brodu. Podaci HB Jadranbrod za razdoblje od 2000. do 2008. godine pokazuju da je Uljanik i po tom kriteriju bio daleko ispred ostalih brodogradilišta, jer je udio domaće komponente u brodovima koje su tada gradili iznosio gotovo 35 posto, dok je u Brodosplitu bio 29, a u 3. maju tek 21 posto.

Podjela bez kriterija

Kako je zbog postupka pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i zbog najavljene privatizacije subvencioniranje brodogradnje bilo pod posebnom pažnjom Europske komisije, hrvatski pregovarači su, vjerujući da će do konca rujna brodogradilišta biti privatizirana, za 2009. godinu prijavili subvencioniranje samo onih brodova koji se isporuče do tog roka.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU
Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini
Webcams provided by webcams.travel add a webcam