Početkom Prvog svjetskog rata, austrougarske vlasti odlučile su velik broj civila nastanjenih na području Austrijskog primorja preseliti u druga područja Habsburškog carstva. Naime, deseci tisuća stanovnika južne Istre, područja gdje je djelovala glavna vojna luka Pula, kao i pograničnog teritorija s Kraljevinom Italijom (Furlanija), preseljeni su u izbjegličke logore, od kojih je najveći bio Wagna kod Leibnitza. Radi se o pokrajini Štajerskoj, danas u Republici Austriji, blizu granice sa Slovenijom. Taj je logor od 1915. bio glavno odredište evakuiranih građana talijanskoga govornoga područja i imao je maksimalni smještajni kapacitet za 14.000 ljudi u drvenim barakama.

U listopadu 1915. logor Wagna dobio je svoje dvojezične novine, tiskane na njemačkom i talijanskom jeziku. Bio je naslovljen "Lagerzeitung für Wagna – Gazzetta dell’Accampamento di Wagna" ili "Vjesnik logora Wagna". Novine su od listopada 1915. do veljače 1918. godine izlazile na dvije do dvanaest stranica. Izlazile su svaki dan osim ponedjeljka, a izdavalo ih je carsko i kraljevsko namjesništvo Štajerske. 

Svaki broj donosio je dnevne vijesti s europskih bojišnica, kao i vijesti političke prirode, kako iz inozemstva tako i iz domovine. U uvodnoj bilješci prvoga broja izdavač je objasnio da će časopis "stanovnike baraka informirati o svim najvažnijim događajima, a posebno o onome što se događa u pokrajini Gorici i na Primorju (Istra). Nadalje, sve uredbe i uredbe Vlade i Uprave, koje su od interesa za stanovnike baraka, bit će objavljene u novinama. Uz objavu kojega dobrog romana i poučnih članaka, biti će i zabavna i poučna stranu lista". U početku su novine bile ilustrirane, s motivima ratnih događanja.

Novine su, međutim, izvor od primarne važnosti za rekonstrukciju svakodnevnog života stanovnika logora Wagna. Nekoliko članaka uspjelo je ocrtati vrijedne podatke o tome: obavještavalo se čitatelje o školstvu, zdravstvu, zapošljavanju i obrtu, o vjerskom životu, djelovanju Uprave logora, kao i o kaznama za prijestupnike, s preciznim upozorenjima protiv nezakonitih radnji. Česte su prepirke i rasprave o sudbini evakuiraca te o njihovom povratku u matične krajeve. Razumljivo, nedostaju podaci o surovoj svakodnevici logoraša, uključujući i visoku smrtnost u zimi 1915.-1916. prilikom pojave raznih epidemija u tako skučenom prostoru. Zapravo, postojala je i volja za maksimalnom disciplinom i redom, što se može vidjeti u mnogim člancima.

Naime, gotovo svakodnevno novine su objavljivale popis kažnjenih prijestupnika. Logor je imao svoju žandarsku postrojbu i pritvorsku jedinicu, a podaci otkrivaju o kakvim se prijestupima radilo. U izdanju od 1. srpnja 1917. tako čitamo o pojedinim osobama kažnjenima za prijestupe: Sponza Battista iz Rovinja, imao je lažnu propusnicu za izlazak, 24 sata pritvora; Paulin Antonio iz Gorice, Ferfilla Emilio iz Pule i Decastro Domenico iz Pule, odbijali su dolaziti na posao, 24 sata; Poldrugo Nicolò iz Plomina, uvrijedio kolegu s posla, 24 sata; Pesel Pietro iz Rovinja, prijetio, 24 sata; Fabro Domenico iz Vodnjana, Berne Marcello iz Bala i Gregoris Abramo iz Monfalconea, krali čarape, 48 sata; Graf Ferdinand iz Pule, ukrao dvije deke i par papuča, 24 sata; Grünbaum Nicolò da Pola, ukrao drva i ubrao nezrelo voće, 5 dana pritvora; Ferro Veneranda iz Vodnjana, Fech Irene iz Pule, Scalopin Antonia iz Fažane i Mersin Angela iz Pule, vratile se u logor u kasnim satima, 24 sata pritvora. O ovakvim i sličnim vijestima možete više pročitati u knjizi "Dani u Wagni 1915. – 1918." koju sam pripremio u koautorstvu prije nekoliko godina.

Povezane vijesti

• Netflix kupio "Novine", prikazivat će ih u 190 zemalja svijeta
• SAD izručio Njemačkoj 95-godišnjeg čuvara u logoru SS-a
• Predrag Fred Matić, bivši branitelj i ministar, danas zastupnik u EU parlamentu i nesuđeni učitelj. OTKRIVA MANJE POZNATE DETALJE O SVOJOJ ULOZI U DOMOVINSKOM RATU I ZATOČENIŠTVU U SRPSKIM LOGORIMA