Kao najveći sustav marina na Mediteranu i vodeći operator marina u Hrvatskoj Adriatic Croatia International Club (ACI) u devet je mjeseci ove godine ostvario 32,5 milijuna eura ukupnih prihoda, što predstavlja rast od tri posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ostvareno je stabilno poslovanje uz blagi rast prihoda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Treće tromjesečje, kao vrhunac poslovne sezone, potvrdilo je pozitivne trendove i stabilan tijek poslovanja tijekom cijelog izvještajnog razdoblja.

Osnova za jačanje

O tome što je obilježilo poslovnu 2025. godinu razgovarali smo s dr. sc. Ivanom Herakom, članom Uprave ACI-ja zaduženom za razvoj i investicije, pravne poslove i ljudske resurse te EU fondove. Ovaj dugogodišnji konzultant u turizmu ujedno se osvrnuo i na aktualan trenutak u hrvatskom turizmu, opasnostima pretjeranog iskorištavanja prostora, nedostatka kadrova i nikad aktualnijeg pitanja cijena hrvatske turističke ponude.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Kako ocjenjujete ovu turističku godinu, kakve je pokazatelje ostvario sustav ACI?

- Rezultati ostvareni u promatranom razdoblju daju dobru osnovu za daljnje unaprjeđenje učinkovitosti, optimizaciju procesa i jačanje tržišne pozicije Društva. Najvažniji prihodovni segment ostvaren je s osnova pružanja usluga godišnjeg veza s udjelom od 47 posto u prihodima. Sukladno tome, najznačajniji je porast prihoda ostvaren u ACI marinama Dubrovnik, Split, Skradin i Milna. Ostvarena neto dobit u izvještajnom razdoblju iznosila je 3 milijuna eura te je rezultat poslovanja za 600.000 eura manji u odnosu na usporedni period.

Nadalje, ukupni rashodi Društva iznose 28,8 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 1,7 milijuna eura, odnosno 6 posto više u odnosu na usporedno razdoblje lani. Najveći dio povećanja odnosi se na rast troškova osoblja u iznosu od 1,3 milijuna eura, što je prvenstveno rezultat povećanja materijalnih prava zaposlenika kompanije, kao ključnih dionika u daljnjem poslovanju nacionalnog nautičkog lanca. Ispravnosti promišljanja Uprave ACI-ja, kada su prava radnika u pitanju, najbolje svjedoči činjenica da u ACI-ju nije zaposlen ni jedan strani djelatnik.

Želim naglasiti da smo zadovoljni navedenim financijskim rezultatima, koji predstavljaju samo dio poslovne misije ACI-ja, s obzirom na to da isporuka financijskog rezultata ACI-ja prema državi kao većinskom vlasniku podrazumijeva i podmirivanje obaveza s osnova poreza, kao i plaćanje varijabilne i fiksne koncesijske naknade. Pored toga kada je ACI u pitanju, sukladno novoj ESG paradigmi, obaveza ACI-ja je i isporuka rezultata na područjima zaštite okoliša, prostora i društvene odgovornosti, u kojem segmentu se je ACI već profilirao kao jedna od vodećih kompanija iz sektora turizma. I ne na kraju, jednu od ključnih misija ACI-ja predstavlja daljnje snaženje brenda i podizanje vrijednosti kompanije.

Problem koncesija

Koja su najznačajnija ulaganja odrađena ove godine?

- Tijekom prvih devet mjeseci ove godine, u skladu s planiranim aktivnostima pripreme za glavnu nautičku sezonu, uloženo je svega 900.000 eura, od čega se 200.000 eura odnosi na investicijsko održavanje. Društvo i dalje posluje unutar postojećih kapaciteta, bez mogućnosti značajnijih kapitalnih ulaganja. Ograničenja u investicijskim aktivnostima rezultat su činjenice da se koncesijski ugovori približavaju isteku, što povećava razinu neizvjesnosti i značajno ograničava dugoročno planiranje kao i dodatna ulaganja u nautičku infrastrukturu.

Kao što ste napomenuli, jedna od vrlo važnih tema, a koja je vezana uz investicije, pitanje je produljenja koncesija za sve ACI marine. Kada točno istječe rok koncesijama te je li ACI spreman za novi krug natječaja?

- Prema važećim koncesijskim ugovorima svim ACI-jevim marinama koncesije istječu 2030. godine. Izuzetak je marina Slano kojoj koncesija istječe iduće godine. Upravo je trajanje koncesija čimbenik koji najviše ograničava potencijal razvoja ACI-ja. Naime, nakon početnog rasta i uzleta 80-ih godina prošlog stoljeća, uslijedilo je ratno razdoblje i dugi niz godina poslovanja s gubitkom, zbog čega su infrastruktura i sadržaji marina uvelike zapušteni. Od 2007. godine do danas u sustav je uloženo oko 100 milijuna eura, daleko više od tada planiranih 30-ak milijuna eura.

No, da bi ACI kvalitetom i rasponom usluga mogao konkurirati marinama na Mediteranu i Jadranu, kako bi bio u mogućnosti zadovoljiti sve standarde zaštite okoliša i osigurati željeni stupanj sigurnosti, potrebno je izvršiti znatna ulaganja. Stoga je sine qua non daljnjeg razvoja ACI-ja ishođenje produljenje roka trajanja koncesija za sve marine u sustavu. Po tom pitanju Uprava ACI-ja poduzela je sve potrebne radnje i aktivnosti iz domene svoje nadležnosti.

Kako vidite budućnost ACI-ja ? Koje su temeljne strateške odrednice ACI-ja u predstojećem razdoblju?

- Uprava ACI-ja donijela je Strategiju održivog razvoja ACI-ja za razdoblje 2023. - 2027. godine. Karijatide Strategije čine spomenuto produljenje roka trajanja koncesija, proširenje obuhvata koncesijskih područja, diversifikacija poslovanja pod čime podrazumijevamo formiranje vlastite čarter flote, izgradnja, boutiqe hotela na našim najprestižnijim lokalitetima, kao i smanjenje ovisnosti o koncesijskom modelu poslovanja. Važni strateški prioriteti Društva jesu svakako i unaprjeđenje kvalitete pružanja usluga, nastavak implementacije sustava upravljanja kvalitetom, okolišem i energijom, restrukturiranje ljudskih resursa i ne na kraju, nove akvizicije. Čvrstog sam stava da je pred ACI-jem svijetla budućnost.

Temelji optimizma

Na čemu temeljite optimizam?

- Optimizam temeljim na dominantnoj tržnoj poziciji ACI-ja, pri čemu mislim na činjenicu da tržni udio ACI-ja, kada je u pitanju broj marina u Hrvatskoj, iznosi 34 posto. Može se reći da ACI danas utječe praktički na sve bitne odrednice poslovanja u sferi pružanja nautičkih usluga, kako u sferi očekivane kvalitete, tako i u sferi cijena i prodajne politike. Isto tako, brend ACI-ja, koji je pomno građen od osnutka društva do danas, predstavlja vjerojatno drugu najveću snagu Društva. Velika konkurentska prednost ACI-ja je svakako i broj, napose smještaj marina na izuzetno atraktivnim lokacijama što cijelom sustavu dodatno snaži ne samo tržišnu prepoznatljivost već i konkurentnost.

Forte ACI-ja je i financijska stabilnost Društva, mjerena udjelom kapitala i rezervi u pasivi bilance kao i nizak stupanj zaduženosti. Na financijsku poziciju Društva bitan utjecaj ima i cash flow, temeljem činjenice da godišnja visina amortizacije ne predstavlja novčani izdatak. I na kraju, dugogodišnje uspješno poslovanje i upravljanje sustavom ACI marina stvorilo je i dragocjeni upravljački »know -how« koji nije moguće steći preko noći, a što pojačava konkurentsku sposobnost cijelog Društva. Premda operativni »know -how« nije vrijednosno iskazan u bilanci Društva, riječ je o prvorazrednom »assetu« koji je lako prenosiv i na nove marine za koje će ACI u budućnosti tražiti koncesijske ugovore. Optimistički scenarij jačaju i nesporne činjenice, poput stalnog rasta imidža Hrvatske na svjetskom turističkom tržištu, stalnog rasta potražnje na globalnom turističkom tržištu, rasta diskrecijskog dohotka kod rastućeg broja osoba kao i činjenice da turizam specijalnih interesa, uključujući i nautički, doživljava rast u svjetskim razmjerima.

Ali postoje i ozbiljne prijetnje takvom optimističkom scenariju. Primjerice, poznato je da u uvjetima sigurnosno-političkih i javno zdravstvenih ugroza na globalnoj, kontinentalnoj ili nacionalnoj razini, turizam predstavlja vrlo ranjiv gospodarski sektor, osobito na kratki rok. To se, iako nešto manje nego kada je riječ o drugim vrstama stacioniranog turizma, odnosi i na nautički turizam?

- Svakako, globalne političke i zdravstvene nestabilnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju optimističkom scenariju. I ne samo to. Potencijalne prijetnje vidim i u manjku kvalitetne nautičke infrastrukture na Jadranu, neuređenosti politike sidrenja izvan luka i pristaništa, što uz nelojalnu konkurenciju potiče razvoj sive ekonomije. U tom smislu spomenuo bih još i nautičku prenapučenost Jadranskog mora kao i nedovoljnu raspoloživost ljudskog potencijala primjerene kvalitete.

ESG paradigma

Na nedavnoj konferenciji Novog lista, napomenuli ste i posvećenost ACI-ja poslovanju u uvjetima nove ESG paradigme. O čemu je konkretno riječ?

- Kad je o ACI-ju riječ, spomenuto podrazumijeva da se bitno mijenja paradigma poslovanja te da smo u obavezi promišljeno i odgovorno upravljati procesom rasta i razvoja ACI-ja, pri čemu se trebamo rukovoditi principima prostorno-ekološke, ekonomske i društvene održivosti. Konkretno, u segmentu prostorno-ekološke održivosti obaveza nam je slijediti načela odgovornosti u uporabi prostora, zelenu orijentaciju i načelo zaštite ekosustava i bioraznolikosti. Društvena odgovornost podrazumijeva našu obavezu da u poslovanju ACI-ja slijedimo načela koja podupiru spomenute odrednice, prije svega jačanje ključnih partnerstva, poticanje eksternih ekonomija, očuvanje lokalne autohtonosti kao i razvoj profesionalnih kompetencija djelatnika.

Zadovoljavanje rastućih očekivanja sve zahtjevnijih gostiju, načelo obogaćivanja postojećeg sustava doživljaja (ili diversifikacija poslovanja) i transparentnost u prosudbi oportunosti strateških razvojnih opcija i razvojno investicijskih zahvata, naše su obaveze kada je u pitanju ekonomska održivost ACI-ja.

Jesmo li zaštitili prostor koji je jedan od najvrjednijih resursa i po pitanju razvoja turizma?

- Nema nikakve sumnje da je dosadašnji poslovni model hrvatskog turizma doveo do opasne saturacije prostora i njegovih vitalnih atrakcija. Hrvatska je jedna od najsaturiranijih zemalja svijeta sudeći po parametrima turističke gustoće i intenziteta. Njene litoralne regije su zbog koncentracije turizma na obali 5 do 8 puta više saturirane od hrvatskog prosjeka. Na tom prostoru imamo definitivno zabrinjavajuću situaciju, obzirom na to da je oko 75 tisuća izgrađenih hotelskih soba rezultiralo s 5,5 milijuna izgrađenih kvadrata, oko 800.000 privatnih ležajeva u kućama i apartmanima rezultiralo je sa 16 milijuna izgrađenih kvadrata, dok je oko 250.000 izgrađenih objekata s konzervativnom procjenom od 100 četvornih metara bruto razvijene površine rezultiralo s oko 25 milijuna izgrađenih kvadrata na obali. Kampovi su izdvojeni iz ove računice jer se oni tretiraju kao neizgrađeni prostor.

Nema nikakve sumnje da sve veća izloženost Hrvatske globalnoj turističkoj potražnji prijeti erozijom i obezvređivanjem njegovih vrijednosti, tako da smatram nužnim iznaći model njegove zaštite i unapređenja sukladno europskim vrijednostima i politikama održivog poslovnog razvoja turizma. Isto tako, smatram da će nova paradigma hrvatskog turizma morati počivati na specifičnim i prepoznatim osobitostima vlastitog prostora, u smislu da se turizam odmakne od koncepta globalističke ambijentalizacije i vrati u prostor autentičnih ambijenata u kojima će se sretati autentični ljudi i izvorna kultura.

Analize trebaju pokazati jesmo li preskupi

Kako vidite ove godine jako naglašenu temu cijena u turizmu? Jesmo li preskupi?

- Jesu li cijene u turizmu previsoke, pokazat će analize. Na to pitanje nije moguće dati jedinstveni odgovor. Naime, etablirane tvrtke vrlo su seriozno pristupile definiranju cijena i mislim da su u tome bile uspješne. Primjerice u ACI-ju smo vrlo seriozno pristupili toj problematici pa su tako blagom povećanju cijena prethodila istraživanja provedena na našim najvažnijim emitivnim tržištima, projekcije inflatornih kretanja, analiza konkurentskog okruženja i ostalog.

Po pitanju cijena dosta nesnalaženja bilo je kao i 2024. godine kod obiteljskog smještaja, u širem smislu te riječi kao i kod dijela ugostitelja. Kada je povećanje cijena u pitanju, ne smijemo smetnuti s uma ni negativne učinke uvođenja eura, s obzirom na to da su sva dostupna istraživanja pokazala da je najizrazitiji porast cijena nakon uvođenja eura u većini država koje su prije Hrvatske postale članice EU-a zabilježen upravo u uslužnom sektoru, i to u skupini proizvoda koji su izrazito povezani s turizmom. Očito je da u tom pogledu ni Hrvatska nije iznimka.

Najveći problem je neodrživost tržišta radne snage u turizmu

U vašoj karijeri obnašali ste i ulogu ministra turizma, 20-ak godina ste bili konzultant u turizmu. S vašeg gledišta, je li hrvatski turizam na dobrom putu? Naime, većina hotelskih kompanija je u stranom vlasništvu, domaće stanovništvo želi sve manje raditi u turizmu, sam turistički proizvod nam je, s obzirom na prosječnu hrvatsku plaću postao ljeti gotovo nedostupan, udio domaće proizvodnje koja se plasira kroz turizam i dalje nije na željenim razinama…

- U vašem pitanju već je sadržan najveći dio odgovora. Naime, neki procesi, u prvom redu pretvorba i privatizacija društvenog vlasništva odavno su iza nas, realizirana vlasnička struktura predstavlja civilizacijsku regresiju čak i u odnosu na nekadašnje društveno vlasništvo. O tome da su oni koji su stvarali taj društveni kapital u toj vlasničkoj tranziciji ostali obespravljeni, da i ne govorim. Istovremeno mi se ponašamo kao da se ništa nije dogodilo. U tom smislu već 30-ak godina živimo tranzicijsku paradigmu u središtu koje je odnos između države, kapitala i rada, koji je dugoročno neodrživ, i u kojem je naročito kroz smanjivanje porezne presije potrebno osigurati konkurentnije uvjete poslovanja kapitalu, podredno i u konačnici i znatno bolju materijalnu poziciju radnika u turizmu.

Istovremeno, hrvatski turizam bilježi fascinantne fizičke i financijske rezultate. Spomenuti pokazatelji nas ne smiju uspavati, s obzirom na to da su u sektoru, ne od jučer, još uvijek prisutne neuralgične točke, poput sezonalnosti turističke potražnje, koja je u jednom dijelu odraz klimatskih datosti, ali je u značajnoj mjeri i odgovor na formiranu turističku ponudu koju karakterizira nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta gdje s gotovo 70 posto dominira obiteljski smještaj. Problem je i nezadovoljavajuća izvansmještajna ponuda, mislim pri tome na činjenicu da nismo uspjeli u dovoljnoj mjeri razviti proizvode s takozvanom izraženom perspektivom razvoja kao bitan segment turističkog lanca vrijednosti i produljenja turističke sezone. Tu treba spomenuti i nekonkurentnost korporativnog turističkog sektora kao i njegovu nedovoljnu ulagačku atraktivnost. Ipak, po meni trenutno najveći problem predstavlja neodrživost tržišta radne snage u turizmu.

Povezane vijesti

• LJEPOTA, LUKSUZ, INOVATIVNOST I SIGURNOST: U Rovinju otvorena najmodernija ACI-jeva marina na Jadranu, moći će primiti brodove duge čak 100 metara
• ACI marina Rovinj nominirana za prestižnu nagradu The Best Superyacht Marina Award - PRIZNANJE ZA IZVRSNOST USLUGE U NAUTIČKOM TURIZMU
• ACI MARINA ROVINJ dobila priznanje za elitni nautički turizam