Prema službenim podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), čak dva studijska programa Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli našla su se na listi deset najmanje zanimljivih ovogodišnjim maturantima. Deset najmanje privlačnih studijskih programa na državnoj razini odabrano je prema kriterijima koji su podrazumijevali prvi izbor fakulteta i broj upisnih mjesta (kvote). Osim tog omjera, gledalo se da studij prima više od deset studenata te da se radi o programu na nekome od javnih veleučilišta ili sveučilišta. Prema toj su se logici pulski dvopredmetni studiji Povijesti te Hrvatskog jezika i književnosti našli na trećem, odnosno četvrtom mjestu.

"Tablice (ne)poželjnosti koje se izrađuju i objavljuju na portalu srednja.hr, prema tome koliki je omjer između prvih izbora i upisnih mjesta, našim studijskim programima ne idu u korist jer su manja sveučilišta rjeđe prvi izbor", komentirala je Lina Pliško, dekanica Filozofskog fakulteta u Puli te pojasnila i metodologiju izračuna. "Primjerice, da je kvota naših studijskih programa upola manja, metodologija izračuna pokazala bi da su naši programi vrlo poželjni i da je interes velik, a broj upisanih i dalje bi bio isti", navodi dekanica.

Potvrdila je da je uočeno opadanje interesa za nastavnička zvanja i opći smjer koji vodi znanosti, ali da trend opadanja nije konstantan, već se izmjenjuje s godinama većeg porasta zanimanja. Dodala je da će širu sliku moći dobiti u dužem razdoblju, uzimajući u obzir prvenstveno broj mladih koji upisuje fakultete te broj novih studijskih programa koji se nude diljem zemlje.

Pliško je napomenula da se kvote za upis formiraju na godišnjoj razini. Za dvopredmetni studij Hrvatski jezik i književnost ta je kvota bila 28, za Povijest 25, te po jedno mjesto za strane državljane na oba studija. "Zasad je na dvopredmetnome studiju Hrvatskoga jezika upisano devet, a na dvopredmetnome studiju Povijesti 17 brucoša. Grupe su i veće ako se uzme u obzir da upisujemo i na jednopredmetni studij", navodi dekanica.

Na upit hoće li fakultet u budućnosti smanjiti upisne kvote ili na neki način unaprijediti ove studijske programe, Lina Pliško odgovara da se studijski programi kreiraju prema standardu zanimanja, a da je onaj za profesore u skladu s ponudom studijskih programa fakulteta. Ističe da su zadani programi na nacionalnoj razini sadržajno isti. "Programi se razlikuju u izbornosti i izvedbi. U tom smislu nastavnički smjer mora ostati takav kakav jest jer je opis zanimanja unaprijed zadan. Društvene prilike u kojim živimo mogu biti jedan od razloga pada interesa jer nastavničko zvanje nije jednako prestižno nekada i danas. Upravo je to problem na koje društvo moramo brzo odgovoriti, no ne u smislu restrikcija i brzopoteznih rješenja u vidu "gašenja" nekih programa, već posve suprotno. Valja podizati svijest o važnosti nastavničkoga zanimanja i svakako osigurati nastavnome kadru što bolje financijske uvjete za dostojanstven život i rad", ističe Pliško.

Povezane vijesti

• Na Sveučilištu Jurja Dobrile više od polovice studenata dolazi izvan Istre: U Puli studiraju studenti iz svih hrvatskih županija, A NAJPOPULARNIJI SU SLAVONCI
• Od jeseni na pulskom Sveučilištu: NOVI ĆE STUDIJ RAZVIJATI OSJETLJIVOST PREMA DRUGAČIJIM KULTURAMA
• U KORAK S VREMENOM: Sveučilište u Puli dobilo TEHNIČKI FAKULTET I STUDIJ RAČUNARSTVA