Stvaramo nove javne urbane prostore, na Pragrandeu krećemo u projekt uređenja. Taj prostor vidimo kao javni, predivni, otvoreni park. Potom slijedi unificiranje opreme u starogradskoj jezgri. To znači sređivanje grada, da ne izgleda šareno, nego po uzoru na druge europske male gradove. Sređujemo prostore koji moraju imati jasne koncepte, ističe gradonačelnik
Centar Pule za koju bi godinu trebao izgledati mnogo drugačije (snimio D. ŠTIFANIĆ)
Neke od važnijih stavki proračuna, ističi gradonačelnik Filip Zoričić, tiču se prostornog uređenja, poput izmjene GUP-a te izrade UPU-a Pragrande, Lungomare i Štinjan, za što se u proračunu 2022. planira izdvojiti milijun kuna.
"Stvaramo nove javne urbane prostore, na Pragrandeu krećemo u projekt uređenja. Taj prostor vidimo kao javni, predivni, otvoreni park. Potom slijedi unificiranje opreme u starogradskoj jezgri. To znači sređivanje grada, da ne izgleda šareno, nego po uzoru na druge europske male gradove. Sređujemo prostore koji moraju imati jasne koncepte. U Štinjanu su poznati problemi izgradnje višestambenih zgrada koje rade pritisak na prostor, a nedostaje javnih i društvenih sadržaja, čemu ćemo se posvetiti u idućim proračunima. Vjerujem da ćemo srediti taj važan dio grada koji je bio zaboravljen", kazao je Zoričić.
Najavio je i da će prometnim rješenjima formirati trg između Istarskog narodnog kazališta i Doma hrvatskih branitelja. Iako to nije decidirano rekao, takvo rješenje očito iziskuje zabranu prometa preko Giardina, što je nagovijestio rekavši da proračun predviđa 800 tisuća kuna za projektnu dokumentaciju rekonstrukcije poznatog pulskog okupljališta koju će pratiti i nova prometna regulacija. Projektna dokumentacija za sređivanje Kandlerove ulice koštat će 1,1 milijuna kuna, dok bi Ulica Sergijevaca trebala ući u proračun za 2023. "Vjerujem da ćemo u ovom mandatu riješiti obje ulice da napokon taj dio grada bude kako treba biti", kazao je. Istaknuo je stavku tešku 4,9 milijuna kuna za proboj uspona na Kaštel, gdje se, kako je rekao, stvara novi kulturni prostor.
Nije odustao od ideje svojevrsnog prometnog zatvaranja centra grada u ljetnim mjesecima, i to ne samo za turiste. "Od 1. srpnja promet će se preusmjeravati na tri parkirališta ne bismo li sredili prometne čepove koji nastaju u ljetnim mjesecima. Još uvijek tražimo rješenje, ali parkirališta bi bila u Mandraču, na Marsovom polju te kod Eurospina. To će biti tri punkta gdje će se parkirati strani automobili i oni koji nemaju povlaštene parkirne karte. Oni neće moći ulaziti u grad svojim automobilima. Mislim da turistima neće biti problem doći pješice ili posebnim prijevozom u centar".
Ovlaš je spomenuo uvođenje jednosmjernih ulica i reda kod parkiranja. Podsjetio je i da početkom svibnja počinje nova regulacija opskrbe u strogom centru grada, što znači da dostavna vozila više neće moći prometovati Ulicom Sergijevaca i Kandlerovom. Ponovio je da će postojati posebni punktovi za dostavu odakle će robu razvoziti električna vozila.
"Ako želimo da Pula za četiri godine bude zeleni grad, treba konkretno ulagati. Nastavit ćemo s projektom urbanih vrtova, koji je bio odličan projekt. Stvaramo i nove površine za urbane šume. Odvajamo 1,8 milijuna kuna za gospodarenje otpadom, rješavanje divljih odlagališta, uklanjanje azbesta i reciklažno dvorište", rekao je Zoričić.
Projekt obnove fasada Dolcevita nije mrtav, naprotiv. Zoričić je kazao da će ga dodatno financijski ojačati. "Puno se veći iznos ulaže u taj projekt, ali i sufinanciranje. Želimo srediti grad. Za uređenje pročelja ćemo izdvojiti 3,8 milijuna kuna, a slijedi i nova odluka o uvjetima sufinanciranja." Milijun kuna ići će u obnovu gradskog kupališta Stoja, koje je Zoričić identificirao kao jednim od identiteta grada. Rekao je da će za to kupalište aplicirati na EU fondove jer je riječ o kulturnoj baštini.
Najviše novca po običaju troši se za komunalni sustav i imovinu. "Ulažemo u dječja igrališta na Velom Vrhu, u biciklističke staze… Izradit ćemo idejno rješenje za Marsovo polje, koje će biti javni, otvoreni prostor za sve građane, tamo ćemo se lijepo družiti i mi i kućni ljubimci, vjerovali ili ne." Najveća stavka u tom dijelu proračuna (48,8 milijuna kuna) odnosi se na održavanje komunalne infrastrukture - ceste, zelene površine, javna rasvjeta, oborinska odvodnja.
Zoričić je najavio početak gradnje gradskih stanova te donošenje nove odluke o dodjeli stanova u koju će biti uključeni i mladi. "Želimo kroz naše resurse i revidiranje postojećih stanova u vlasništvu Grada pomoći onima koji zaista trebaju stanove kako bismo privukli mlade obitelji da dođu u naš grad."
Kapitalna ulaganja u osnovne škole iznosit će gotovo dva milijuna kuna. Zoričić je istaknuo da je u proračun ušlo cjelogodišnje financiranje produženog boravka, s posebnim naglaskom na djecu s poteškoćama. Novost je uvođenje građanskog odgoja u svih 11 osnovnih škola. Na krovovima škola, rekao je, u budućnosti bi se trebali nalaziti solarni paneli, za što su na Fond za zaštitu okoliša već prijavili škole Veli Vrh i Vidikovac, a u pripremi je i dokumentacija za ostale. Za rekonstrukciju i dogradnju dječjeg vrtića Centar predviđeno je četiri milijuna kuna. Što se tiče stipendija, Zoričić je rekao da su povećali njihov iznos za 200 tisuća kuna, pa će od iduće godine izdvajati 1,2 milijuna kuna u tu svrhu.
On Pulu doživljava kao grad sporta s nikakvom infrastrukturom. "Kreditno ćemo se zadužiti u iznosu od deset milijuna kuna za kapitalne investicije, poput obnove umjetne trave na Drosini, tartana na atletskoj stazi, gumenih podloga na pomoćnim terenima na Verudi, a tu je i projektna dokumentacija i izgradnja nogometnog igrališta na Valkanama. Osnovat ćemo podračun za sport radnog naziva Fond za sport", kazao je.
U kulturi 700 tisuća kuna ide u INK, 600 tisuća je za, kako je rekao, statiku i sanitarne čvorove u Društvenom centru Rojc. "Uvodimo Pulsko kulturno ljeto kao krovni događaj. Bit će to brend koji ćemo razvijati po uzoru na Dubrovačke ljetne igre. Još je u povojima, ali krenut će s Danom grada i trajati do kraja ljeta. Radimo na formiranju filmske škole te literarne kuće gdje bi na jednom mjestu bili Sa(n)jam knjige i Društvo hrvatskih književnika. Želja je osnivanje klastera poduzetnika koji bi pomagao razvoju kulture i sporta", zaključio je Zoričić o, po njemu, nekim od najvažnijih stavki proračuna za iduću godinu.
Na pitanje o izgradnji nogometnog kampa Istre 1961, otkrio je da se sastao s predstavnicima kluba te da su zasad u ponudi četiri lokacije, no da će o tome odlučivati vlasnici iz Španjolske. "Pisalo je u jednom mediju da samo Istra 1961 nema kamp. Istina je da ga nema nijedan klub u Hrvatskoj. Treba poznavati materiju kad se o nečemu piše i govori. Pula će ga imati prva."