Arhiva G. I.
Predlaže se smanjenje ukupnih proračunskih prihoda s planiranih 522,9 na 412 milijuna kuna * Danijel Ferić zahtijeva izradu ekološke studije Kaštijuna, njegovo zatvaranje te alternativno rješenje za zbrinjavanje otpada. Ćurić traži raspravu o zbrinjavanju divljih deponija
Na dnevnom redu današnje sjednice Gradskog vijeća je 14 točaka, a jedna od važnijih odluka bit će ona o izmjenama i dopunama proračuna za ovu godinu: predlaže se smanjenje ukupnih prihoda s planiranih 522,9 na 412 milijuna kuna, odnosno za 21,2 posto. S druge strane, ukupni rashodi smanjuju se za 19,94 posto, s 546,7 na 437,8 milijuna kuna.
Vijećnici će odlučivati o ukidanju odluka o oslobađanju od plaćanja poreza na korištenje javnih površina, te o odgodi dospijeća plaćanja poreza na potrošnju. One su donijete u jeku koronakrize kao pomoć poduzetnicima.
Za kulturu 20 posto manje
Na vijećničkim klupama naći će se izmjene i dopune ovogodišnjih programa građenja i održavanja komunalne infrastrukture, javnih potreba društvenih djelatnosti, te javnih potreba u kulturi. Nakon što je epidemija koronavirusa negativno utjecala na sve društvene aktivnosti i gospodarsku djelatnost, planirana sredstva namijenjena Upravnom odjelu za kulturu smanjuju se sa 47,5 na 37,9 milijuna kuna, odnosno 20 posto.
Glasat će se i o smanjenju iznosa društvenim djelatnostima, i to s 215,2 na 202,1 milijuna kuna.
Vijećnici SDP-a i HDZ-a Danijel Ferić i Petar Ćurić uputili su amandmane koji se odnose na problematiku zbrinjavanja otpada.
Ferić zahtijeva donošenje odluke o provođenju ekološke studije utjecaja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun na zdravlje mještana, osiguranje uvjeta za zatvaranje centra, uz pronalazak alternativnog rješenja za zbrinjavanje otpada. Ćurić, s druge strane, traži da se na dnevni red uvrsti rasprava o kvaliteti zbrinjavanja komunalnog i glomaznog otpada u Puli.
SDP-ov vijećnik predlaže da ekološku studiju izradi Zavod za javno zdravstvo IŽ-a u suradnji s ovlaštenim institucijama te da je po završetku u roku od 15 dana dostavi članovima Gradskog vijeća. Studija bi, smatra, koštala 40.000 kuna, a taj bi novac trebao osigurati Grad u ovogodišnjem proračunu. Predlaže, nadalje, da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja osigura uvjete za zatvaranje Kaštijuna i pronađe alternativno rješenje za odgovarajuće zbrinjavanje otpada. U obrazloženju navodi da su te odluke nužne radi zaštite zdravlja stanovnika Valdebeka, Vinkurana, Pomera i Banjola.
Visoke koncentracije teških metala
- Kaštijun je ekološka bomba koja u svom tehnološkom procesu rada učestalo prekoračuje vrijednosti onečišćujućih tvari: sumporovodika i lebdećih čestica PM10 i drugih, kaže Ferić. Smatra da je zbog izuzetno visoke koncentracije teških metala u radijusu kilometar oko Centra trebalo zabraniti poljoprivrednu i stočarsku djelatnost, ali to ipak nije učinjeno, upozorava on. U konačnici, podsjeća da ideja civilnog nadzora nad radom Kaštijuna nije nikad zaživjela, usprkos što su je prihvatili gradonačelnik Boris Miletić i župan Fabrizio Radin.
Petar Ćurić pak tvrdi da zbog nebrige gradske vlasti za zbrinjavanje komunalnog otpada i sve veći broj divljih odlagališta glomaznog otpada to "iz dana u dan postaje pulski problem broj jedan".
- Turisti se ne mogu načuditi zbog čega je gradska uprava spremna kompromitirati prirodne i kulturne ljepote našeg grada užasnom nebrigom za zbrinjavanje komunalnog otpada: kontejneri su danima pretrpani, otpad se rijetko odvozi, a novi divlji deponiji glomaznog otpada svakim danom niču kao gljive poslije kiše. Kako tomu stati na kraj? Ima li gradonačelnik Miletić rješenje za tu nakaradnu situaciju koja građane Pule svakim danom sve više guši? Ako nema, pozivamo ga da on i uprava Grada podnesu ostavke, oštro će Ćurić.
"Grad prijatelj glomaznog otpada"
Navodi slučajeve neriješenih divljih deponija koje su građani prijavili putem mrežne stranice www.smartpula.eu, stoga predlaže da Grad promijeni titulu te umjesto "grada prijatelja djece" postane "prijatelj glomaznog otpada". Podsjeća, naime, na neke neriješene prijave koje su građani uputili putem spomenute stranice, poput smeća na Vallelungi, i u parku za pse u Šijanskoj šumi, potom na problem krupnog šljunka iskrcanog pod okriljem noći u Ulici Jurja Žakna. Spominje i neriješenu "ekološku katastrofu koja je već 15 dana u Vitezićevoj ulici". Pula je, veli Ćurić, već poprimila karakteristike Napulja.
Podsjeća, nadalje, da je Miletiću na sjednici Gradskog vijeća 22. prosinca 2011. godine postavljeno pitanje o divljem odlagalištu otpada na Monumentima i Katarini, o kamenolomu prepunom divljeg otpada, te o 300 do 500 kamiona istovarenog materijala.
-Tad je pitanje glasilo: na temelju čije odluke se koristi to područje na Katarini i Monumentima kao ilegalno odlagališta smeća? Bez odgovora tada - bez odgovora sada. A otpad se gomila i građani se guše u smeću radi vašeg nemara. Dokle?, upitao je Ćurić.