INTERVJU
BORIS MILETIĆ: Država je nezainteresirana, troma i lijena. ZATO NAM JE POTREBNA DECENTRALIZACIJA
Boris Miletić (Milivoj MIJOŠEK)
Broj turista raste iz dana u dan. Vidim da i Vlada polaže velike nade u Istru. No država mora brže donositi odluke i mora naći tu zlatnu sredinu između zdravstvene i egzistencijalne sigurnosti
Predsjednik IDS-a Boris Miletić prilično mirno čeka parlamentarne izbore. Rezultat će biti knap. Svjestan je toga. Ipak, optimistično očekuje pobjedu Restart koalicije, sa SDP-om i IDS-om u prvim redovima kao ključnim partnerima. Nije želio nagađati o potencijalnom broju osvojenih mandata niti se želio baviti kombinatorikom tko će naknadno s kime stvarati saborsku većinu. Zadovoljan je IDS-ovim kandidatima, trojicu vidi u novom sazivu Sabora, a određeni stranački ljudi će, kaže, sa svojim znanjima participirati u izvršnoj vlasti. No ne želi se zaletavati. Odmah, na početku razgovora, podsjetit će na čemu je IDS inzistirao u ovoj kampanji.
- U predizborno vrijeme jedna od glavnih tema je preustroj. U pregovorima sa SDP-om izborili smo se da Istra mora ostati regija. I to bez obzira na sve. Nama je to bitno. Regija nam je imperativ koji smo realizirali, kaže Miletić.
- Potičete daljnju decentralizaciju?
- Apsolutno. Hrvatska se mora decentralizirati! Po svaku cijenu! Sve drugo je neprihvatljivo i usporava procese koje se mora ubrzavati. Stalno vozimo u krivom smjeru. Danas se za sve mora ići u Zagreb, doslovno za svaku glupost. Želimo to spriječiti. Neka se ide u Zagreb za nešto neophodno, ali ne baš za sve.
- Želite spuštanje ovlasti?
- Tako je. I novca, sredstava. I, naravno, želimo alate u svojim rukama.
- Hoće li to povećati kvalitetu života, ubrzati usporene procese?
- Hoće, da, to i je poanta. Smanjit će se vrijeme donošenja i provođenja odluka, procedure će biti jednostavnije i odvijat će se kod nas.
Ogroman problem s bespravnom gradnjom
- Možete li dati neki primjer koji opravdava provođenje decentralizacije.
- Sugerirao bih vam da pitate Marka Paliagu, našeg gradonačelnika Rovinja. On će vam iz prve ruke objasniti zašto bi bespravnu gradnju trebalo kontrolirati na lokalnom, regionalnom nivou. A onda neka država kontrolira nas, u drugom stupnju.
- Znači, odluke o rušenju bi se donosile na lokalnoj razini?
- Tako je: brzo, precizno i točno. Kad netko gradi bespravno i to se utvrdi u zakonom propisanom procesu, ide mu rušenje! Nema beskrajno dugih postupaka, otezanja i odugovlačenja. Ma gledajte, onaj tko živi na nekom prostoru je i najzainteresiraniji da situacija u njemu funkcionira. S druge strane, država je, i doslovno i metaforički, predaleko od regije poput Istre. Nas samo uzimam za primjer. Još 2008. je izdavanje građevinskih dozvola prebačeno na lokalnu i regionalnu samoupravu. Mi donosimo prostorne planove i izdajemo akte o gradnji kroz koje najbolje kontroliramo svoje planove. I pritom postoji sustav kontrole kroz nadležno ministarstvo koje nas nadzire. Problem je nešto drugo - mislim da nije dobro da ovisimo o tri građevinska inspektora koji nemaju ni dva auta, a ni goriva pa ne mogu ići na teren!
- Istina je da nisu baš motivirani za rad. Nemaju uvjete, to je općepoznato.
- I onda se događa bespravna gradnja koja se ne sankcionira. Prostor treba adekvatno zaštiti, a na ovaj način to nije omogućeno. Zato ovlasti treba spustiti na lokalnu razinu.
- Mislite da bi vam to moglo proći?
- Ako Restart bude na vlasti, hoće. Zamislite ovo: vi gradite legalno, a netko do vas bespravno. Dok vi poštujete propise, on ih krši. I pritom vam umanjuje vrijednost vašeg objekta u čijoj je neposrednoj blizini izgrađeno nešto protiv zakona. Pogledajte samo sjever Istre i slovensku bespravnu gradnju. Pitajte kolegu Bassanesea iz Umaga kakve sve probleme ima oko bespravne gradnje i kako ih ne može adekvatno riješiti. Poruka je - dajte nam ovlasti da se mi brinemo za nered u našem prostoru i bit ćemo efikasniji od države, sigurno.
- Poznato je da država nije dobar gospodar.
- Pa nije. Posebna tema je imovina. Primjer za to je, ovdje kod nas u Puli, Marsovo polje. Pet godina pričamo o tome da bi tamo gradili nogometni kampus. Prostorni plan je definirao upravo to- sport i rekreaciju. Nema, dakle, nikakve izgradnje, nikakvog mešetarenja. Sve čisto. Ali država ne da. Nikako da se stvar pokrene. Možemo nabrajati dalje - poljoprivredno zemljište. Ljudi bi radili u polju, ali previše je toga zapušteno. Unatoč tome, ne mogu doći do zemlje.
Korištenje novca EU fondova
- Damir Kajin je izašao s nekim podacima o neiskorištenosti poljoprivrednog zemljišta u Istri. Brojke su frapantne.
- Problem je što to državi nije prioritet. Kad bi država s time pravilno raspolagala i shvatila koliko takva zemljišta znače malim ljudima, stavila bi ih u funkciju. Da smo na vlasti, mi bi to napravili. Tamo gdje IDS vlada, vidi se naša efikasnost. Recimo, bivše vojne zgrade koje je preuzeo Grad Pula stavljene su u funkciju: u njima je Metrix, Sveučilište… Prostori gdje je pak država vlasnik zjape prazni i propadaju.
- Nažalost, država je krut mehanizam. To je svugdje i u svemu tako.
- Ali i ne mora biti. Država su, opet, ljudi, razum, pravila, logika. Država, recimo, treba biti fleksibilnija prema gospodarstvu. Ne može, na primjer, Porezna uprava imati nalog da njen inspektor, po svaku cijenu i na silu mora pronaći nekakvu pogrešku, isforsirati situaciju i naplatiti kaznu. Takav pristup je pogrešan. Prvi korak Porezne uprave mora biti educiranje onih koje se oporezuje. Ako porezni inspektor vidi da se griješi, onda treba reagirati informacijom, objašnjenjem, a ne odmah represijom. Ako drugi put, i k tome namjerno, porezni obveznik pogriješi, a upozoren je i informiran, onda ga treba kazniti. No, nije OK zatvoriti ugostiteljski objekt zbog viška od tri kune u blagajni.
- Porezni nadzor uvijek će biti pod državom. To nitko ne može promijeniti.
- Hoće, bit će, to prihvaćam. Ali građevinska inspekcija, stavljanje državne imovine u funkciju kroz davanje na raspolaganje lokalnoj samoupravi, to da, to se mora mijenjati. Problem su i europski fondovi. I po tom pitanju država kiksa. Imamo na raspolaganju određene milijarde, ugovorili smo niti 30 posto, a iskoristili 17 posto! A radi se o novcu koji bi mogao potaknuti gospodarstvo. Prvak u EU oko privlačenja novca je Poljska.
- Mogao bi se slijediti njihov primjer.
- Oni su sve spustili na svoja vojvodstva, to su njihove županije i tako iskoriste više od 90 posto sredstava EU fondova. Nema razloga da ne radimo kao i oni. Naše regije bez države gotovo da i ne mogu aplicirati za europska sredstva. Kao razvijenija regija u Hrvatskoj Istra je, skoro bi se moglo reći, onemogućena da aplicira. Protiv toga se isto borimo. Ideja je da onima koji sporije trče, poput Slavonije, država da vjetar u leđa. S time se, naravno, slažemo. Ali nam nije prihvatljivo da nama koji brže trčimo država stavi utege oko nogu i uspori nas.
- Preduvjet svih tih promjena je pobjeda Restart koalicije na izborima. Mislite da možete osigurati većinu u Saboru i sastaviti Vladu?
- Imamo realnu šansu stvoriti većinu lijevog, liberalnog centra te formirati progresivnu Vladu koja će donositi promjene. No moramo se svi skupa mijenjati. Ako ne bude tako, ostat ćemo na dnu Europske unije, što sada po većini pokazatelja i jesmo. Ovaj politički model koji sada imamo u Hrvatskoj ne valja, ne funkcionira.
Eliminacija birokratskih prepreka
- Puno je neodlučnih birača.
- Oko 9 posto. To nije malo. Puno je i graničnih rezultata. Raspleti mogu biti svakakvi, krajnje dramatični u oba smjera. Teško je nešto procjenjivati. Realno je ipak da imamo šansu stvoriti novu Vladu i tu šansu ne smijemo propustiti. Bude li tako kao što mislimo, decentralizacija će biti jedan od prioriteta. Isto tako je važno da država sve resurse stavi u funkciju razvoja. Treba eliminirati birokratske prepreke. Već sam to rekao, ali je važno i ponovit ću: bivše vojne zone i poljoprivredna zemljišta pod hitno treba staviti u funkciju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
