Pula (Snimio Dučko Marušić Čiči)
Gospodarska analiza hrvatskih županija koju je izradila Hrvatska gospodarska komora pokazuje da po praktički svim ekonomskim parametrima i dalje postoji veliki nesrazmjer razvijenosti Zagreba i obale naspram kontinentalnih krajeva.
- Prema posljednjim podacima iz 2017. godine, daleko najveći BDP od svih hrvatskih županija imao je Grad Zagreb sa 125 milijardi kuna, dok je na začelju Ličko-senjska županija s BDP-om od 3,1 milijarde. Najdinamičniji rast BDP-a ostvaren je u tri županije Jadranske Hrvatske, i to Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, što se u najvećoj mjeri može pripisati dobrim turističkim ostvarenjima. S druge strane, pet slavonskih županija, zajedno s Ličko-senjskom, činile su tek 12,3 posto nacionalnog BDP-a, što je pad u odnosu na 2014. kada je taj postotak iznosio 12,7 posto, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši da se ubuduće moramo fokusirati na balansiranje gospodarskog razvoja u čemu nam od velike pomoći mogu biti europska sredstva.
Hrvatska je po snazi svog gospodarstva među slabijim članicama. Po veličini svog BDP-a iz 2019. godine zauzima tek dvadeset i prvo mjesto i u ukupnom BDP-u EU sudjeluje sa samo 0,4 posto.
Usporedbom BDP-a hrvatskih županija dobiva se prilično slična slika kakvu se vidi u EU. Gospodarski najjači Grad Zagreb, prema posljednjim raspoloživim podacima za 2017. godinu, stvara čak 34 posto ukupnog BDP-a Hrvatske i gotovo je četrdeset puta gospodarski snažniji od Ličko-senjske županije koja stvara tek 0,9 posto BDP-a RH.
- Visoka je koncentracija prisutna i kada se promatra pet gospodarski najjačih županija koje zajedno stvaraju 63 posto ukupnog BDP-a, dok istodobno pet gospodarski najslabijih županija zajedno stvara tek 6,6 posto nacionalnog BDP-a. Dakle, prisutne su velike regionalne razlike u gospodarskoj snazi, ali po takvim razlikama Hrvatska nije ništa drugačija od niza drugih država. Ako gledamo BDP po stanovniku, vidimo da je Grad Zagreb u 2017. bio 1,75 puta razvijeniji od prosjeka Hrvatske, a 3,2 puta gospodarski je jači od najnerazvijenije, Virovitičko-podravske županije.
Zagrebačko gospodarstvo rijetki mogu pratiti, a ono ima velik utjecaj na prosjek države. No uz njega su još samo tri županije u 2017. bile razvijenije od prosjeka Hrvatske, a to su Istarska županija, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija, dok se preostalih 17 nalazilo ispod tog prosjeka. I po ovom parametru dolazi do izražaja niska razina razvijenosti jedne cijele šire regije, odnosno Slavonije. Naime, čak četiri od pet slavonskih županija nalaze se na razini ispod 60 posto prosječne razine razvijenosti RH i zauzimaju četiri posljednja mjesta na ljestvici razvijenosti županija, napominje Burilović.