Godine predanosti
Karin iz pulskog Aquariuma spasila je 230 morskih kornjača: Proglasili su je šaptačicom kornjačama
(Foto: Facebook / Aquarium Pula)
Glavate želve poznate su po iznimnim navigacijskim sposobnostima, pamćenju i snalažljivosti, no unatoč tome često stradavaju zbog ljudskih aktivnosti. U pulskom Aquariumu već 23 godine o njima brine biologinja Karin Spiech, koja je sa svojim timom dosad spasila 230 morskih kornjača. Zbog posebnog odnosa koji gradi s ozlijeđenim životinjama mediji su je prozvali šaptačicom kornjačama.
Kornjače koje stižu u pulsko oporavilište često su ozlijeđene ili iscrpljene, a neke dolaze zapetljane u ribarske mreže ili s udicama koje su progutale. Njihov oporavak zahtijeva strpljenje i pažljivo postupanje, a važan dio procesa je i privikavanje na uvjete u kojima će provesti vrijeme prije povratka u prirodu.
Karin Spiech u Aquarium Pula došla je vrlo mlada. Kako je ispričala u prilogu RTL-a Direkta, ondje je već tada bilo različitih životinja, među kojima su bile i morske kornjače koje su pristizale s ribarima. Neke su bile relativno zdrave, dok su druge trebale pomoć.
"Želve su dolazile s ribarima, neke su bile relativno zdrave, neke su bile unesrećene i onda ne znam je li to bilo neko moje suosjećanje ili što, imaš taj neki, počneš steći odnos s tim jedinkama koje su ozlijeđene", ispričala je Spiech.
Važno je steći povjerenje, ali ne i vezati životinju za čovjeka
Kornjače s vremenom mogu prepoznati osoblje oporavilišta, a prema riječima biologinje, među znakovima prepoznavanja su i plave majice koje zaposlenici nose. Ipak, privikavanje na ljude nije jednostavno jer su životinje po dolasku u oporavilište često uplašene i pod stresom.
"Kornjače kada dođu ovdje kod nas definitivno ne vole taj osjećaj, uplašene su i jednostavno morate se nekako s njima zbližiti, naučiti ih da će jedan određeni dio života provesti u manjem bazenu ili rehabilitacijskom bazenu", objasnila je.
Pritom je važno pronaći ravnotežu između stvaranja povjerenja i očuvanja njihove samostalnosti. Za razliku od životinja koje trajno žive u zatočeništvu, morske kornjače u oporavilištu pripremaju se za povratak u more.
"Ono što radimo je da ne vežemo životinju za nas, koliko god bismo se mi povezali sa životinjama, mi to ne smijemo raditi jer će se one jednog dana vratiti u prirodu, dakle, drugačiji je to odnos nego sa životinjama koje su u stalnom zatočeništvu", istaknula je Spiech.
Mogu se vratiti na isto mjesto i nakon 30 godina
Glavate želve, osim što su ugrožene zbog ljudskih aktivnosti, poznate su i po iznimnim sposobnostima orijentacije. Mogu prijeći velike udaljenosti i nakon mnogo godina vratiti se na područje na kojem su nekada položile jaja. Njihove sposobnosti uključuju i učenje te prepoznavanje boja.
Unatoč tome, susreti s ribarskom opremom i drugim prijetnjama iz ljudskog okruženja mogu imati ozbiljne posljedice. Upravo zato rad oporavilišta poput pulskog Aquariuma ima važnu ulogu u zbrinjavanju ozlijeđenih životinja i njihovoj pripremi za povratak u prirodno stanište.
Iza 230 spašenih kornjača tako stoje godine rada, iskustva i strpljenja, ali i odnos prema životinjama koji podrazumijeva da ih se, nakon oporavka, ponovno prepusti moru.
