Veliki stručni skup
FOTO / Otvoren 29. CROVIK u Puli: Hrvatska gubi čak polovicu vode iz vodovodne mreže, Istra znatno bolja od prosjeka
Fotografija 1 / 12(Istarska županija)
Fotografija 2 / 12(Jelena Milović)
Fotografija 3 / 12(Jelena Milović)
Fotografija 4 / 12(Jelena Milović)
Fotografija 5 / 12(Jelena Milović)
Fotografija 6 / 12(Jelena Milović)
Fotografija 7 / 12(Jelena Milović)
Fotografija 8 / 12(Jelena Milović)
Fotografija 9 / 12(Jelena Milović)
Fotografija 10 / 12(Istarska županija)
Fotografija 11 / 12(Istarska županija)
Fotografija 12 / 12(Istarska županija)
U hotelu Park Plaza Histria u Puli danas je svečano otvoren 29. skup Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije "CROVIK – Aktualnosti u vodoopskrbi i odvodnji". Ovaj trodnevni skup okupio je više od 700 sudionika i 40 izlagača, a okosnica svih rasprava su nova tehnološka rješenja i strateški smjerovi za budućnost sektora. Na svečanom otvorenju prigodnim su se riječima obratili državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Anja Bagarić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, istarski župan Boris Miletić, gradonačelnik Pule Peđa Grbin te predsjednik HGVIK-a Marko Eljuga.
U središtu bogatog stručnog programa nalaze se kapitalna ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu, reforma vodnih usluga, regulatorni izazovi te nužnost smanjenja gubitaka vode. U raspravama su sudjelovali i ugledni gosti iz portugalske nacionalne vodovodne tvrtke EPAL, koji su domaćim stručnjacima predstavili svoja pozitivna iskustva u učinkovitom upravljanju vodnim resursima.
Istra drži izvrstan prosjek, ostatak Hrvatske gubi pola vode
Uoči samog otvorenja, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković podsjetio je kako smo u Hrvatskoj vrijednosti vode kao resursa oduvijek svjesni, no novi klimatski momenti tjeraju nas na dodatni oprez. Istaknuo je da voda u mnogim dijelovima svijeta postaje oskudan resurs, podsjetivši da je prije godinu dana i sama Istra bila na rubu opterećenja i nadomak redukcijama, što je uspješno izbjegnuto, dok je sustav izdržao pritiske i tijekom ovogodišnjih velikih suša.
- To su još uvijek mali problemi u odnosu na one koje svijet već ima. Unatoč golemom povećanju potrošnje, mi i dalje uspješno zadovoljavamo potrebe putem naših vodoopskrbnih sustava, ali se mora još puno raditi. Na ovom skupu sagledat ćemo mogućnosti kako smanjiti gubitke u mreži i tako zaštititi raspoložive resurse. Kada govorimo o Istri, tu je stanje s gubicima izuzetno dobro i prosjek se nalazi ispod 25 posto, dok je, s druge strane, u ostatku Hrvatske prosjek gubitaka čak 50 posto. To je jedan od naših osnovnih izazova u kojemu moramo učiniti znatno više, naglasio je Đuroković.
Inače, u proteklih desetak godina u razvoj sustava vodoopskrbe i javne odvodnje u Hrvatskoj je uloženo oko četiri milijarde eura, čime je mreža postala bogatija za pet tisuća kilometara novih vodoopskrbnih cjevovoda, šest tisuća kilometara kanalizacijskih kolektora te 118 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Ipak, europske direktive, ali i sami građani, zahtijevaju stopostotnu pokrivenost. Trenutna razina priključenosti na odvodnju iznosi 60 posto, što se u narednom razdoblju mora podići.
- Neovisno o tome teku li te otpadne vode prema našim rijekama ili prema moru, zaštita je nužna. Učinili smo velike iskorake, uspješno smo riješili sustave u Poreču i Umagu, Pula se intenzivno gradi, a u Rijeci je u tijeku izgradnja velikog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Činjenica je da napredujemo, ali riječ je o golemim infrastrukturnim radovima koji idu duboko ispod zemlje i privremeno remete svakodnevicu građana. Ceste se raskopavaju, radovi traju i stoga je potrebno strpljenje, jer bez sustava javne odvodnje i pročišćavanja nema zaštite naših vodonosnika i mora za budućnost, poručio je generalni direktor Hrvatskih voda.
Integracija isporučitelja za bolju efikasnost
Đuroković je upozorio i na dramatične efekte klimatskih promjena, otkrivši kako su protekle nedjelje rijeke Dunav, Sava i Drava zabilježile nove povijesne minimume vodostaja. Pad razine bilježi se i u Lici, a općina Brinje se suočava s problemom jer vodoopskrbni sustav više ne može dohvatiti duboke vodonosnike. Rješenje je, stoga, u hitnom povezivanju regionalnih sustava kako bi se u slučaju lokalnih nestašica voda mogla nesmetano preusmjeriti iz drugih pravaca.
Upravo je to bio ključni razlog za provedbu integracije isporučitelja vodnih usluga, čiji je broj u Hrvatskoj smanjen na 41. Okrupnjavanjem su kadrovski i financijski resursi stavljeni na jedno mjesto, što jamči racionalnost, bolje planiranje i učinkovitije održavanje, uz zadržavanje prava glasa svih jedinica lokalne samouprave kao udjelničara tvrtki.
Predsjednik HGVIK-a Marko Eljuga naglasio je kako grupacija vodi brigu o svakom kućanstvu s jasnim ciljem da se pitka voda osigura doslovno svakoj kući u Republici Hrvatskoj.
- Izazova ima, ali radimo na tome da vodom gospodarimo na najbolji mogući način i maksimalno smanjimo gubitke u mreži. Ovo je najveći stručni skup u regiji i želimo da on iznjedri nova rješenja dobra za sektor i korisnike. Proći ćemo sve aktualne teme, od financiranja novih projekata do digitalizacije i kibernetičke sigurnosti. Vjerujem da ćemo izaći s rješenjima koja se mogu implementirati. U Hrvatskoj imamo ljude, znanje i iskustvo i spremni smo odgovoriti na sve izazove i inovacije, zaključio je Eljuga.
Istarske vode bez mikroplastike
Državni tajnik za zaštitu okoliša i stručnjak za vode Mario Šiljeg osvrnuo se na problem mikroplastike kao novog, opasnog zagađivača za koji se na razini Europske unije tek uspostavljaju službeni standardi. Istaknuo je da je Institut za vodu "Josip Juraj Strossmayer" jedna od prvih institucija u Europi koja je prema novim standardima Europske komisije uspostavila uzorkovanje i analizu. Prvi službeni podaci pokazali su kako Hrvatska danas još uvijek spada u red zemalja s izrazito malim, bezopasnim udjelom mikroplastike u svojim vodama.
- Nadamo se da će sve mjere koje zajednički provode Hrvatske vode i nadležno Ministarstvo kroz izgradnju modernih pročišćivača i kanalizacijskih mreža pridonijeti tome da Hrvatska trajno ostane zemlja s niskim koncentracijama mikroplastike u vodonosnicima, konstatirao je Šiljeg.
Državna tajnica Anja Bagarić potvrdila je da je smanjenje gubitaka vode apsolutni prioritet domaćeg vodnog gospodarstva, podsjetivši da je donesen Nacionalni akcijski plan prema kojemu su svi javni isporučitelji dužni izraditi vlastite akcijske planove s ciljem postupnog spuštanja gubitaka na zadanih 25 posto.
Istarski župan Boris Miletić naglasio je važnost dugoročnog planiranja vodnih resursa u kontekstu specifičnih potreba stanovništva, poljoprivrede i turizma na poluotoku.
- Istra je u prošlosti imala goleme izazove s nedostatkom vode. Danas oko 99 posto naših stanovnika ima osiguran pristup javnoj vodovodnoj mreži, a čvrsto vjerujem da ćemo u suradnji s isporučiteljima uspjeti obuhvatiti i preostali jedan posto, unatoč tome što je riječ o vrlo nepristupačnim i disperziranim područjima koja zahtijevaju iznimno velika financijska ulaganja, poručio je župan Miletić, stavivši naglasak i na važnost izgradnje novih naprednih sustava za navodnjavanje u poljoprivredi.
Gradonačelnik Pule Peđa Grbin u svom je obraćanju istaknuo važnost društvene odgovornosti u upravljanju vodom, naglasivši kako primarni cilj svih infrastrukturnih zahvata mora biti osiguravanje dostupne, čiste i cjenovno pristupačne vode za sve građane.
Najavljeno je i kako će se jubilarni, 30. CROVIK održati 2027. godine na otoku Braču.
