Curenje sustava
Hrvatska gubi polovicu vode prije nego dođe do špine. Građani je svejedno plaćaju sve skuplje
Ilustracija (Pixabay)
Hrvatska iz godine u godinu gubi sve više vode. Prema Izvješću Vijeća za vodne usluge, neprihodovana voda, odnosno voda koja se "izgubi" na putu do potrošača, u 2024. godini dosegnula je čak 52 posto ukupno zahvaćene vode. To je rast od dva postotna boda u odnosu na 2021. godinu.
Prema Izvješću o stanju u sektoru vodnih usluga za 2024. godinu, u sustavu javne vodoopskrbe zahvaćeno je više od 528 milijuna kubnih metara vode, dok je korisnicima fakturirano oko 256 milijuna "kubika". Razlika od 272 milijuna kubnih metara, odnosno 52 posto, vodi se kao neprihodovana voda.
Riječ je o vodi koja se gubi kroz curenja i puknuća mreže, tehničke gubitke, neovlaštenu potrošnju i netočnosti mjerenja, odnosno o vodi koja ulazi u sustav, ali se ne naplaćuje krajnjim korisnicima.
Izvješće o stanju u sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge uvršteno je na dnevni red Hrvatskog sabora, no zasad nije poznato kada će zastupnici o njemu raspravljati.
Građani plaćaju sve skuplju vodu
Prema izvješću Vijeća za vodne usluge, prosječna ukupna cijena vode za kućanstva tijekom 2024. porasla je na 2,49 eura po kubnom metru, dok je prosječni mjesečni račun kućanstva dosegnuo 29,38 eura.
Razlike među dijelovima Hrvatske pritom su vrlo velike. Najviša ukupna cijena vode za kućanstva iznosi 5 eura po kubnom metru, a najniža 0,85 eura, što je razlika od gotovo šest puta.
Kod pojedinih tarifnih stavki razlike su još izraženije. Primjerice, fiksni dio cijene javnog pročišćavanja u nekim sredinama iznosi 0,07 eura mjesečno, a u drugima 4,2 eura mjesečno, što predstavlja omjer 60:1.
Sektor u plusu, javni dio u minusu
U Hrvatskoj je tijekom 2024. poslovao ukupno 141 isporučitelj vodnih usluga. Od toga ih je 140 bilo u javnom vlasništvu, a samo jedan evidentiran je kao društvo privatnog kapitala.
Ukupni sektor vodnih usluga u 2024. ostvario je, prema izvješću Vijeća za vodne usluge, rast prihoda od 53 milijuna eura u odnosu na godinu ranije te je godinu završio s dobiti nakon oporezivanja od oko 45 milijuna eura.
Istodobno, javni dio sektora ostvario je financijski gubitak prije oporezivanja od oko 3,5 milijuna eura, pri čemu su rashodi rasli nešto brže od prihoda.
Podaci koji se odnose na vodoopskrbu upućuju na to da se stanje u ovom području posljednjih godina ne poboljšava, nego pogoršava.
U 2023. udio neprihodovane vode iznosio je 51 posto, godinu poslije jedan postotni bod više, dok je u 2021. bio oko 49 posto.
Taj je podatak naveden i u Nacionalnom akcijskom planu smanjenja gubitaka vode u Hrvatskoj iz 2024. godine, prema kojem je udio neprihodovane vode na nacionalnoj razini 2021. iznosio 49 posto.
To znači da Hrvatska već godinama gubi približno polovicu vode koja ulazi u sustav javne vodoopskrbe, unatoč reformama sektora i višegodišnjim ulaganjima u infrastrukturu.
Plan za sanaciju: 1,7 milijardi eura i 15 godina
Nacionalni akcijski plan, donesen 2024. godine, predviđa da se u razdoblju od 15 godina količina neprihodovane vode smanji za oko 50 posto, s približno 235 milijuna kubnih metara godišnje na oko 113 milijuna kubnih metara.
Procjenjuje se da će za provedbu tog plana trebati oko 1,7 milijardi eura ulaganja tijekom petnaestogodišnjeg razdoblja.
U Nacionalnom akcijskom planu stoji i da "nije uspostavljen cjeloviti sustav upravljanja vodnim gubicima". Upozorava se da mnogim sustavima nedostaju ažurne karte mreže, evidencije starosti cjevovoda, sustavna kontrola curenja i specijalizirani timovi za upravljanje gubicima.
Navodi se i da je velik dio vodovodne mreže star, osobito u urbanim područjima, dok većina javnih isporučitelja godišnje zamjenjuje manje od dva posto mreže.
Hrvatska među najlošijima u Europskoj uniji
Problem visokih gubitaka vode nije specifičan samo za Hrvatsku, no hrvatski podaci spadaju među najlošije u Europskoj uniji.
Prema podacima Europske agencije za okoliš, koja se poziva na podatke udruženja europskih vodnih poduzeća EurEau iz 2021. godine, u Europskoj uniji se prije dolaska do korisnika izgubi oko trećine vode namijenjene javnoj vodoopskrbi.
U pojedinim državama, među kojima su Hrvatska, Bugarska i Italija, gubici prelaze 40 posto, dok su Austrija, Danska i Nizozemska uspjele smanjiti gubitke ispod 15 posto ukupne javne vodoopskrbe.
