Nove investicije INA-e
Do kraja godine tri nove bušotine u sjevernom Jadranu
(Arhiva Glasa Istre)
Koliko danas prirodnog plina proizvode nove bušotine na Sjevernom Jadranu, koliko su se pokazale točnima ranije procijenjene rezerve te koliko će novih količina plina Hrvatska dobiti zahvaljujući aktualnom investicijskom ciklusu? To su neka od pitanja koja se nameću nakon što je INA u prosincu prošle godine objavila da je bušotina IKA A-1 R DIR tijekom testne proizvodnje davala oko 120 tisuća kubičnih metara prirodnog plina dnevno.
Tada je INA rezerve povezane s tom bušotinom procijenila na oko 220 milijuna kubičnih metara plina, a završetak radova na drugoj bušotini, IKA A-4 R DIR, najavljen je za prvo tromjesečje 2026. godine. U međuvremenu je započela nova faza ulaganja, no konkretni podaci o proizvodnji, rezervama i kapacitetima pojedinačnih bušotina zasad ostaju nedostupni.
Nepoznate rezerve
Iz Ine za Glas Istre potvrđuju da je prva faza projekta završena tijekom četvrtog tromjesečja 2025. i prvog tromjesečja 2026. godine te da je uključivala bušenje dviju bušotina – IKA A-1 R DIR i IKA A-4 R DIR. U drugoj fazi, koja je u tijeku tijekom ove godine, već je izbušena i privedena proizvodnji bušotina Ana-4 DIR, a do kraja godine planirano je bušenje još tri bušotine.
Iako je početna proizvodnja bušotine IKA A-1 R DIR bila procijenjena na oko 120 tisuća kubičnih metara plina dnevno, iz Ine sada ne žele iznositi podatke o njezinu trenutačnom proizvodnom kapacitetu. Isto vrijedi i za procjene rezervi te proizvodne rezultate ostalih novih bušotina.
- S obzirom na to da su pojedinačne bušotine u različitim fazama proizvodnje, testiranja, povezivanja ili privođenja proizvodnji, INA u ovom trenutku ne objavljuje detaljne podatke o proizvodnim kapacitetima, rezervama i planovima proizvodnje na razini pojedinačnih bušotina, odgovorili su iz kompanije.
Podaci o proizvodnji prirodnog plina, dodaju, bit će objavljivani u okviru redovitih financijskih i poslovnih izvještaja INA Grupe. Takav odgovor znači da zasad nema službene potvrde ni o tome jesu li ranije procijenjene rezerve od oko 220 milijuna kubičnih metara plina na bušotini IKA A-1 R DIR povećane, smanjene ili ostale na istoj razini. Nije poznato ni koliko je plina iz te bušotine do sada predano hrvatskom energetskom sustavu, odnosno koliki je njezin konkretan doprinos smanjenju potrebe za uvozom. INA pritom ističe da kontinuirano ulaže u razvoj domaće proizvodnje prirodnog plina te da je novi investicijski ciklus na Sjevernom Jadranu jedan od važnih projekata usmjerenih na povećanje proizvodnih kapaciteta i jačanje sigurnosti opskrbe.
Domaća ležišta ugljikovodika
Upravo će platforma »Labin« i dalje imati važnu ulogu u razvoju novih bušotina na hrvatskom dijelu Jadrana. Nakon što je korištena za radove na bušotinama IKA A-1 R DIR i IKA A-4 R DIR, INA najavljuje njezino daljnje korištenje za sve aktivnosti bušenja u okviru aktualnog investicijskog ciklusa. Kompanija zasad nije iznijela detalje o tome na kojim će se točno lokacijama izvoditi preostale tri bušotine planirane za ovu godinu niti koliki bi mogao biti njihov pojedinačni proizvodni potencijal. Nije moguće dobiti ni precizan odgovor na pitanje za koliko je posto dosadašnjim ulaganjima povećana domaća proizvodnja prirodnog plina. INA navodi da je najveći proizvođač plina u Hrvatskoj, ali istodobno ističe da nije zadužena za prikupljanje podataka o ukupnoj proizvodnji plina u zemlji niti za izračun udjela domaće proizvodnje u ukupnoj potrošnji. U kompaniji naglašavaju da će i dalje ulagati u istraživanje i razradu domaćih ležišta ugljikovodika, uz kontinuirano praćenje rezultata bušenja i proizvodnje te optimizaciju daljnjih aktivnosti.
Za sada je, dakle, jasno da se projekt širenja proizvodnje plina na Sjevernom Jadranu nastavlja punim intenzitetom. Prva faza s dvije bušotine je završena, druga je u tijeku, jedna nova bušotina već je privedena proizvodnji, a do kraja godine planirane su još tri. Uz to, kroz EDINA program predviđena je izgradnja nove platforme i plinovoda. Ono što zasad ostaje bez konkretnog odgovora jest najvažnije pitanje za potrošače i energetsku sigurnost, koliko će dodatnog domaćeg plina sve te investicije u konačnici donijeti. INA te podatke, barem zasad, ne objavljuje na razini pojedinačnih bušotina, već ih upućuje na svoje redovite poslovne i financijske izvještaje.
Najmanje 86 milijuna za nove projekte
U drugoj fazi investicijskog projekta na Sjevernom Jadranu INA planira uložiti oko 65 milijuna eura. U sklopu te faze do kraja 2026. godine predviđeno je bušenje još tri bušotine, nakon što je Ana-4 DIR već izbušena i privedena proizvodnji. Istodobno, u okviru EDINA programa planirano je bušenje jedne ugovorene i jedne opcionalne bušotine, izgradnja potpuno nove platforme te oko devet kilometara plinovoda. Udio Ine u kapitalnim ulaganjima u tom programu iznosi oko 21 milijun eura. Prema trenutačno objavljenim podacima, riječ je o najmanje 86 milijuna eura ulaganja Ine u navedene aktivnosti. Sve aktivnosti bušenja u okviru ovog investicijskog ciklusa bit će izvedene uz korištenje samopodižuće bušaće platforme Labin.
