Radna grupa za civilni nadzor nad radom tvrtke Kaštijun upozorava na, kako navode, moguće okolišne rizike povezane s radom pulskog centra za gospodarenje otpadom. U priopćenju ističu da se nakon nedavno objavljenih rezultata vještačenja ilegalnog odlagališta u Gospiću nameće pitanje provjerava li se na Kaštijunu dovoljno učinkovito mogući utjecaj postrojenja na tlo i podzemne vode.

Kako navode, USKOK je ovog tjedna objavio nalaz vještačenja lokacije u Gospiću kojim su utvrđene povišene koncentracije teških metala u tlu, kao i prisutnost PFAS spojeva u podzemnim vodama nizvodno od lokacije. Radna grupa ističe kako je do takvih saznanja došlo neovisnim kaznenim vještačenjem, a upravo to smatraju važnim u kontekstu nadzora Kaštijuna.

Na Kaštijunu se, prema dostupnim podacima, podzemne vode i tlo redovito prate, a Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije u godišnjem izvještaju za 2025. nije zabilježio prekoračenja graničnih vrijednosti.

No iz Radne grupe upozoravaju na ono što smatraju nedostatkom postojećeg sustava monitoringa. Naime, sva tri mjerna zdenca nalaze se unutar granica postrojenja, dok, kako tvrde, nema referentne točke izvan lokacije koja bi omogućila usporedbu stanja prije i nakon prolaska podzemnih voda kroz područje Kaštijuna.

"Upravo je usporedba uzoraka prije i poslije lokacije u Gospiću razotkrila zagađenje. Kaštijun takvu usporedbu jednostavno ne provodi, pa se ono što bi ona mogla pokazati ne može ni potvrditi ni isključiti", navode iz Radne grupe.

Posebno upozoravaju na činjenicu da se na lokaciji, prema njihovim navodima, trenutno nalazi oko 30.000 tona SRF-a, odnosno goriva iz otpada, pri čemu su bale položene izravno na tlo bez nepropusne podloge, folije ili druge odgovarajuće zaštite tla. Tvrde i da se na neadekvatnoj podlozi skladišti više od 14.000 tona ostataka metalne frakcije, što smatraju protivnim uvjetima okolišne dozvole.

Podsjećaju i na slučaj iz studenoga 2022. godine, kada je Radna grupa Inspekciji prijavila odlaganje metalne frakcije na otvorenoj i neuređenoj površini. Nakon što je uz hrpu uočena tekućina nepoznatog porijekla, navode, provedena je neovisna analiza površinske vode kojom su utvrđena onečišćenja i višestruka prekoračenja dopuštenih vrijednosti – pojedinih onečišćujućih tvari čak do 30 puta iznad dopuštenog.

"Formalna kategorija zraka nije isto što i iskustvo građana"

Radna grupa problematizira i kvalitetu zraka u okolici Kaštijuna. Ističu da se u službenim mjerenjima zrak godinama ocjenjuje kao prve kategorije, odnosno čist ili neznatno onečišćen, za zakonom propisane parametre poput dušikova dioksida, PM čestica i sumporovodika.

Istodobno, tvrde, stanovnici okolnih naselja, osobito tijekom ljetnih mjeseci, učestalo prijavljuju neugodne mirise.

"Formalna kategorija zraka i stvarno iskustvo života pored postrojenja očito su dvije različite stvari", navode.

U priopćenju se zato postavlja pitanje bi li neovisno vještačenje na Kaštijunu moglo pokazati probleme koji se postojećim sustavom nadzora ne mogu uočiti.

"Nisu vršena neovisna vještačenja, ali se možemo pitati je li Kaštijun već danas još jedan
neotkriveni "Gospić". Bilo kakvim dodatnim postrojenjima obrade otpada, rizik takvog nalaza bi dodatno pojačali."

Traže da se sušara fekalnog mulja ne smješta na Kaštijun

Pozdravljaju najavu pulskog gradonačelnika Peđe Grbina da će se izmjenama prostornog plana Grada Pule predvidjeti nova lokacija za kompostanu, umjesto Kaštijuna, gdje je ona predviđena važećim prostornim planom.

Istodobno pitaju zašto se, ako se zaključuje da Kaštijun nije odgovarajuća lokacija za dodatno postrojenje, razmatra mogućnost izgradnje sušare fekalnog mulja upravo na toj lokaciji.

"Očekujemo da se ista logika koja vodi traženju druge lokacije za kompostanu primijeni i na sušaru. Kaštijun je već sada preopterećen", poručuju.

Kritiziraju i činjenicu da Istarska županija, prema njihovu navodu, još nije donijela Plan gospodarenja otpadom, iako je rok za njegovo donošenje bio u siječnju 2024. godine.

Smatraju da bi takav dokument trebao jasno definirati lokacije i razvoj potrebne infrastrukture, uključujući kompostanu, bioplinsko postrojenje i sušaru mulja.

"Kaštijun ne može biti odgovor na svaku potrebu za novom infrastrukturom u Istri. Građani južne Istre zaslužuju plan, a ne stihiju", zaključuju iz Radne grupe.

Ističu kako pitanje rada Kaštijuna više ne smatraju isključivo pitanjem gospodarenja otpadom, već i odgovornosti prema stanovnicima koji žive u njegovoj blizini te zaštiti okoliša.

"Nakon iskustva Gospića, institucije ne bi trebale čekati da neovisno vještačenje jednog dana pokaže ono što se danas moglo i moralo provjeriti", poručuju članovi Radne grupe za civilni nadzor nad radom Kaštijuna.

Povezane vijesti

• OPET KVAR NA KAŠTIJUNU. U subotu sastanak Skupštine i Nadzornog odbora
• FOTOGALERIJA / Dok se na Forumu zviždi, Grbin poručuje: "Smrad s Kaštijuna ne bih poželio ni najgorem neprijatelju, ali ne ide sve preko noći!"
• Građani blokiraju prometnice: Najavljen prosvjed u Poreču i Rovinju zbog smrada i lošeg upravljanja otpadom