IDS je zatražio da nadležno ministarstvo bez daljnjeg odgađanja predstavi plan sanacije ilegalno odloženog otpada u Gospiću, s jasnim rokovima i načinom njegova zbrinjavanja. Stranka traži i objavu svih podataka o onečišćenju te utvrđivanje odgovornosti institucija i dužnosnika koji su mogli spriječiti da problem poprimi sadašnje razmjere.

Predsjednik IDS-a Loris Peršurić poručio je da je u ovom trenutku najvažnije zaštititi građane i što prije ukloniti izvor onečišćenja.

– Građani moraju znati što se dogodilo i mogu li imati povjerenja u institucije koje su dužne štititi njihovo zdravlje i okoliš, rekao je Peršurić, izrazivši solidarnost sa stanovnicima Gospića i svima pogođenima posljedicama nezakonitog odlaganja otpada.

U IDS-u smatraju da slučaj više nije moguće promatrati samo kao kazneno djelo za koje bi odgovarale privatne osobe. Količina otpada, vrijeme tijekom kojeg se odlagao i potvrđeno onečišćenje, navode, otvaraju i pitanje funkcioniranja sustava nadzora.

Stranka zato podržava održavanje sjednice saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode u Gospiću. Od nadležnih institucija očekuje da javno iznesu podatke o tome kada su doznale za moguće nepravilnosti, što su nakon toga poduzele i je li problem mogao biti zaustavljen ranije.

Traže javnu objavu rezultata mjerenja

IDS je svoje zahtjeve sažeo u pet točaka. Prva se odnosi na plan sanacije, koji bi morao sadržavati konkretne rokove, postupak uklanjanja otpada i način njegova konačnog zbrinjavanja. Nakon toliko vremena, poručuju iz stranke, javnosti se više ne mogu nuditi samo najave procedura i razmatranje mogućih rješenja.

Drugi je zahtjev kontinuirana objava rezultata ispitivanja podzemnih voda, javne vodoopskrbe, tla i zraka. Uz rezultate bi trebali biti dostupni i podaci o mjestima uzorkovanja te metodama ispitivanja, kako bi građani mogli dobiti cjelovitu sliku o mogućim posljedicama onečišćenja. IDS pritom upozorava da se u javnoj komunikaciji potvrđene činjenice moraju jasno odvojiti od procjena i pretpostavki.

Treći zahtjev odnosi se na rekonstrukciju postupanja državnih i lokalnih institucija, odnosno utvrđivanje trenutka u kojem su dobile prve informacije o nepravilnostima i mjera koje su nakon toga poduzele.

Ako se pokaže da su pojedini dužnosnici ili druge odgovorne osobe imali informacije ili mogućnost reagirati, a nisu postupili, IDS smatra da kazneni postupci ne mogu biti jedina posljedica. U takvom slučaju, ističu, mora se utvrditi i politička te upravljačka odgovornost.

Od Gospića do Kaštijuna

Peti zahtjev odnosi se na preispitivanje cijelog sustava gospodarenja otpadom. Uklanjanje otpada s jedne lokacije neće biti dovoljno ako se istodobno ne utvrdi gdje nadzor ne funkcionira i kako spriječiti ponavljanje sličnih slučajeva, upozoravaju iz IDS-a.

Kao primjer širih slabosti sustava navode županijski centar Kaštijun, koji je uspostavljen prema propisanim pravilima, ali, prema ocjeni IDS-a, danas snosi posljedice nedosljednosti sustava u cjelini.

– Kada je riječ o desecima tisuća tona otpada koji je godinama prolazio kroz sustav nadzora, potrebno je utvrditi gdje je taj sustav zakazao i je li problem mogao biti ranije zaustavljen, poručili su iz IDS-a.

Od nadležnih institucija očekuju da što prije prijeđu s najava na konkretne poteze, provedu sanaciju i utvrde odgovornost za propuste koji su omogućili da nezakonito odlaganje otpada u Gospiću dosegne sadašnje razmjere.

Povezane vijesti

• Istra plaća gospodarenje otpadom do 50 posto više, ali ostaje bez državne pomoći
• Radna grupa za civilni nadzor traži neovisno vještačenje tla i voda: "Kaštijun ne smije čekati svoj Gospić"
• Možemo traži hitnu sanaciju prije nove ekološke krize: U halama Istraplastike još stoji 4.000 tona ilegalno odloženog otpada