Morska strast
Članovi Ronilačkog kluba Meduza iz Pule godinama čiste podmorje i educiraju mlade
Ronjenje Ilustracija (Unsplash)
Članovi pulskog Ronilačkog kluba Meduza otkrivaju zašto se uvijek vraćaju podmorju. Uz ljubav prema ronjenju, godinama sudjeluju u akcijama čišćenja mora i educiraju mlade o važnosti očuvanja Jadrana, donosi HRT.
Dovoljan je samo jedan metar ispod površine da sva buka utihne. U dubini više ne vrijede ista pravila. Nema žurbe, nema gravitacije, ostaje samo zvuk disanja i plavetnilo koje potpuno preuzima čovjeka.
Mir koji se, kažu ronioci, ne može ni prepričati ni opisati. Upravo zbog tog osjećaja Marko Erceg i Marin Kolar odabrali su ronjenje među svim sportovima koje su mogli izabrati.
Ljubav prema moru jača od straha
Za Marina Kolara ljubav prema moru počela je još u djetinjstvu.
- Kod mene to kreće od malih nogu. Moj pokojni otac meni, mom bratu i sestri usadio je ljubav prema moru i ronjenju. Iako se upravo zbog njega dogodila nesreća na moru u kojoj je izgubio život, godinama nisam mogao roniti jer mi je majka branila. Vječno ju je bilo strah da se i meni nešto ne dogodi. Ali ljubav koju imam prema moru bila je jednostavno jača, ispričao je Kolar.
Predsjednik Ronilačkog kluba "Meduza" Marko Erceg uvjeren je da je Jadran jedinstven.
- Mislim da je naše Jadransko more najljepše na cijelom svijetu. Svako more ima svoje atrakcije, ali meni nema ljepšeg od našeg mora na dubinama do deset ili petnaest metara, rekao je Erceg za HRT.
Podmorje puno života i boja
U pulskom Ronilačkom klubu "Meduza" dvadesetak entuzijasta dijeli istu strast prema moru. Bave se ronjenjem na dah, ronjenjem s bocama i podvodnim ribolovom, ali i edukacijom mladih te ekološkim aktivnostima.
Erceg kaže da im je cilj približiti podmorski svijet novim generacijama.
- Htjeli smo pokazati koliko je podmorje lijepo, koliko je puno boja i života. Želimo da djeca od malih nogu nauče da se more čuva, da se u njega ne baca smeće i da svi zajedno brinemo o okolišu, istaknuo je.
Klub je tijekom jedanaest godina postojanja organizirao više od deset akcija čišćenja podmorja.
- Napravili smo više od desetak akcija čišćenja i mogu reći da je stanje danas puno bolje. Uvijek ima prostora za napredak i još se mogu pronaći veći predmeti ili konstrukcije, ali sitnog otpada, plastike, boca i guma ima znatno manje. Na nekim lokacijama podmorje je očišćeno i do 80 posto, kaže Erceg.
Cijeli prilog je dostupan na mrežnim stranicama HRT-a.
