Stambena kriza
Iz Barcelone u Pulu: Stiže prvi model zadružnog stanovanja, traže se budući stanari
(Snimio Zoran Oljača)
U Dnevnom boravku Rojca otvorena je izložba "Kako i gdje ćemo živjeti? – Val stambenog zadrugarstva stiže u Hrvatsku: lekcije iz Barcelone", organizirana povodom pokretanja projekta Stambene zadruge Pragrande, prve stambene zadruge u Hrvatskoj. Organizatori izložbe su Grad Pula i organizacije Zadruga Otvorena arhitektura i Zadruga za etično financiranje.
Na jednom mjestu okupljen je materijal koji posjetiteljima približava model stambenog zadrugarstva. Kroz veliki broj fotografija, grafičkih priloga i tekstova, izložba prikazuje kako je Barcelona u posljednjih desetak godina postala uspješan primjer drugim gradovima u borbi protiv stambene krize putem inovativnih stambenih politika.
Prilagodba izložbe kontekstu
Otvorenju su prisustvovali i članovi europske zadruge za zadružno stanovanje MOBA housing SCE koji su posjetitelje proveli kroz izložbu. U Pulu su došli i originalni autori izložbe iz Barcelone te projektanti i stanovnici stambene zadruge La Borda.
Izložbu su otvorili Mirjana Radulović iz Dnevnog boravka, zatim Dunja Predić i Ivan Vadanjel iz Zadruge Otvorena arhitektura te Ana Džokić i Milja Vujović iz udruge Tko gradi grad iz Beograda koji su tu izložbu u Beogradu postavili 2024., uz napomenu da je ova izložba drugačija jer su je prilagodili hrvatskom kontekstu na svim mjestima gdje je to bilo potrebno te su prisutne proveli kroz ovo pulsko izdanje, dok je izvorna izložba nastala u Barceloni 2022.
Džokić i Vujović ispričale su kako su imale priliku vidjeti izvornu izložbu u Barceloni, ali i posjetiti nekoliko projekata stambene zadruge. Najviše ih je fascinirao, i još uvijek ih fascinira, cijeli proces kako je ta stambena zadruga nastala.
- Međutim, kada smo to htjeli napraviti u Beogradu shvatili smo da ne možemo nešto što je prikazano u Barceloni, gdje možete otići i vidjeti te objekte uživo i upoznati te ljude uživo, samo prenijeti u kontekst koji nema dodirne točke. Naš najveći zadatak bio je kako prilagoditi izložbu našem lokalnom kontekstu, a onda smo napisali ove tekstove na plakatima. Priča koja počinje ovdje u hodniku Dnevnog boravka, govori kako je nova stambena zadruga u Barceloni izrasla, kao što je izrasla diljem Europe, iz stambene krize kada je tržište nekretnina doživjelo krah koji se temeljio na tim nestabilnim kreditima koje su ljudi dobivali za kupnju stanova. U Španjolskoj je jako velik broj ljudi ostao na ulici, izgubili su te stanove, a čak i nakon toga su morali nastaviti plaćati kredite. U tom trenutku je diljem Europe postojala potreba za nekom alternativom, koja bi bila sigurna, s jedne strane, da nećete izgubiti svoj dom, a s druge strane, da nećete morati uložiti sav svoj novac koji imate u taj određeni stan. Neki to trebaju učiniti zajedno tako da, ako izgubite stan ili ekipu, ne biste ostali sami. I iz te iste potrebe počele su se pojavljivati inicijative stambenog zadrugarstva, iako one postoje još od 19. stoljeća u Europi, objasnile su Džokić i Vujović.
Mali stambeni fond
Barcelona im je bila posebno zanimljiva, jer tamo postoji vrlo mali stambeni fond što je nešto slično Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj... Tada to nije bilo niti prepoznato kao način financiranja, u zakonima, a na izložbi se može vidjeti taj proces koji će se vjerojatno dogoditi i Puli.
O tome na koji način će se projekt realizirati u Puli govorio je Ivan Vadanjel iz zadruge Otvorena arhitektura koji je istaknuo da su napravili studij predizvodljivosti na kojem su analizirali parcelu koju je grad predvidio za gradnje takve zgrade. Radi se o parceli u Mutilskoj ulici te su krenuli u okupljanje te jezgre stanara koja bi vodila taj projekt i uselili se u tu novu zgradu koju će izgraditi s pomoć stručnog tima.
- U tom stručnom timu smo svi mi koji smo tu sada. Tu je puno organizacija, ali pokrivamo i arhitektonske, financijske i sve moguće usluge i potrebe da se tako nešto realizira. Krenuli smo s radionicama i već tu ima neka jezgra budućih stanara koji su jako zainteresirani za projekte i koji su se skupili na tim radionicama.
Tako da smo jako zadovoljni kako se stvar razvija i idemo dalje. Ta jezgra je u nastajanju, tako da ako je neko slučajno zainteresirano od vas ostalih, da se pridruži slobodno, pozvao je Vadanjel kojem je drago da se takvi projekti počinju podržavati i na nacionalnoj razini, jer dugo vremena nije bilo mogućnosti da se takvi projekti pokrenu što se promijenilo nakon krize u Europi, tako da se i u Hrvatskoj stvari pomiču.
- Onaj tko bi htio ovdje živjeti poželjno je da ima tu neku svijest o suživotu, da se ne želi izolirati, nego da je spreman na suradnju i na kompromise, s obzirom da se živi u zajednici u kojoj se treba dogovarati. Minimalni kriterij prema zakonu je da se ne posjeduje neka druga nekretnina do 35 kvadrata za jednu osobu, za svaku sljedeću osobu plus 10 kvadrata, tako da neka obitelj sa četiri člana, ako živi u stanu 45 kvadrata, može zadržati tu nekretninu i dobiti pravo i na stanovanje u stanu zadruge, objasnio je Vadanjel.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
